Posljednjih godina sve veći broj istraživanja bavi se utjecajem kanabisa na adolescente, s posebnim fokusom na djelovanje THC-a, glavne psihoaktivne komponente kanabisa, na mladi mozak. Poznato je da THC u kanabisu djeluje na endokanabinoidne receptore u mozgu, među kojima su najvažniji CB1 receptori, koji su ključni za kognitivne procese poput pamćenja, pažnje i izvršnih funkcija. Nažalost, adolescentni mozak još uvijek se razvija, a preuranjena uporaba kanabisa može uzrokovati trajne promjene u strukturi i funkciji mozga.

Stanjenje frontalnog korteksa i njegov utjecaj na kognitivne sposobnosti

Frontalni korteks, regija mozga odgovorna za donošenje odluka, kontrolu impulsa i emocionalnu regulaciju, jedna je od posljednjih regija koje sazrijevaju u ljudskom mozgu. Prema brojnim studijama, adolescenti koji redovito koriste kanabis izloženi su značajnom riziku za stanjivanje ove moždane regije. Stanjenje korteksa povezano je s manjom kognitivnom fleksibilnošću, smanjenom sposobnošću donošenja odluka i nižom uspješnošću u izvršnim funkcijama, koje su ključne za uspješno funkcioniranje u društvu.

Jedna od najvažnijih uloga frontalnog korteksa je i proces “sinaptičkog obrezivanja”, gdje se eliminiraju suvišne sinapse kako bi se poboljšala učinkovitost neuronskih mreža. Kod mladih korisnika kanabisa, proces sinaptičkog obrezivanja može biti poremećen, čime mozak ostaje u stanju “neuronske preopterećenosti” koja ometa fokus i koncentraciju. Istraživači su utvrdili da THC potiče apoptozu ili programiranu smrt mikroglija – stanica imunosnog sustava mozga, koje su ključne za održavanje zdravog neuronskog okruženja. Oštećenje mikroglija uslijed THC-a dodatno otežava sinaptičko obrezivanje, što može imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje adolescenata.

Genetske predispozicije i potencijalna psihijatrijska oboljenja

Osim utjecaja na frontalni korteks, istraživanja su pokazala da THC može povećati rizik za razvoj psihijatrijskih oboljenja kod mladih ljudi, osobito onih s genetskim predispozicijama. Studija provedena na miševima s genetskom predispozicijom za shizofreniju pokazala je da izlaganje THC-u uzrokuje promjene u strukturi i funkciji mikroglija, što dovodi do većih poteškoća u socijalnom ponašanju i pamćenju. Ovi nalazi potvrđuju da rani kontakt s THC-om može dugoročno utjecati na razvoj neuroloških i psihijatrijskih simptoma kod mladih korisnika.

Dugotrajne posljedice sve snažnijih proizvoda kanabisa

Promjene u zakonodavstvu u Sjevernoj Americi omogućile su legalizaciju kanabisa u mnogim državama, što je dovelo do pojave proizvoda s visokim udjelom THC-a. Danas prosječna koncentracija THC-a u komercijalno dostupnim proizvodima prelazi 20%, dok su koncentrati često višestruko jači, dosežući čak i do 76%. Ovaj trend izlaže mlade korisnike snažnijem psihoaktivnom djelovanju koje može dovesti do ozbiljnih dugoročnih posljedica, uključujući smanjene sposobnosti učenja, slabljenje pamćenja te smanjenje motivacije, poznato kao amotivacijski sindrom.

Jedan od ključnih problema s uporabom kanabisa među mladima jest i smanjenje percepcije štetnosti ove droge, što često vodi do povećane učestalosti uporabe među adolescentima. U kontekstu javnog zdravstva, postaje ključno podizati svijest o posljedicama i upozoravati mlade na moguće štetne učinke prije nego što uporaba kanabisa postane navika s ozbiljnim posljedicama za njihov kognitivni i društveni razvoj.

S obzirom na to da je adolescentni mozak osobito osjetljiv na psihoaktivne tvari, potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se jasnije utvrdio odnos između visokih razina THC-a i mogućih dugoročnih poremećaja. Ovakva saznanja ključna su za stvaranje javnozdravstvenih mjera koje će zaštititi mlade generacije od rizika povezanih s uporabom kanabisa tijekom osjetljivih razvojnih faza.

Izvor: Université de Montréal