Studija istraživača s University of Cambridge otkriva da mindfulness treninzi mogu dovesti do iskustava disocijacije i jedinstva, poznatih kao izmijenjena stanja svijesti.

Istraživači napominju da iako ova iskustva mogu biti vrlo pozitivna, to nije uvijek slučaj. Učitelji i učenici mindfulnessa trebaju biti svjesni da takva iskustva mogu biti nuspojava treninga te da polaznici trebaju biti potaknuti da podijele svoja iskustva s učiteljem ili liječnikom ako imaju bilo kakve brige.

Programi temeljeni na mindfulnessu postali su vrlo popularni u posljednjim godinama. Prema nedavnim istraživanjima, 15% odraslih u Velikoj Britaniji je naučilo neki oblik mindfulnessa. Često se prakticiraju kao način smanjenja stresa ili suočavanja s depresijom i anksioznošću. Postoji anegdotalni dokaz da prakticiranje mindfulnessa može dovesti do promjena u osjetilima, samopercepciji i granicama tijela, neke čak slične onima koje izazivaju psihotropni lijekovi.

Od rujna 2015. do siječnja 2016., University of Cambridge proveo je randomizirano kontrolirano ispitivanje kako bi procijenio učinkovitost mindfulness treninga kao načina suočavanja sa stresom tijekom ispita. Rezultati su pokazali da mindfulness može pomoći studentima koji su izloženi riziku od problema s mentalnim zdravljem.

Istraživanje dr. Juliete Galante
Dr. Julieta Galante iz Odjela za psihijatriju na University of Cambridge, koja je vodila ispitivanje, rekla je: “Postoje anegdotalni dokazi da ljudi koji prakticiraju mindfulness doživljavaju promjene u percepciji sebe i svijeta oko sebe, ali teško je reći jesu li ta iskustva rezultat mindfulness prakse ili su ljudi koji su skloniji takvim iskustvima također skloniji prakticiranju mindfulnessa.

“Budući da smo provodili randomizirano ispitivanje mindfulness prakse s nekoliko stotina studenata na Cambridgeu, shvatili smo da nam se pruža prilika da dublje istražimo ovo pitanje.”

Tim iza ispitivanja pratio je sudionike godinu dana kasnije kako bi istražio jesu li doživjeli neka od izmijenjenih stanja svijesti koja se anegdotalno spominju. Rezultati su objavljeni danas u PLOS ONE.

Sudionici su zamoljeni da ispune upitnik koji istražuje 11 'dimenzija' kao što su: duhovno iskustvo; blaženo stanje; disocijacija; i jedinstvo. U iskustvima jedinstva postoji osjećaj da granice nestaju i sve, ponekad uključujući i osjećaj vremena, se percipira na integriran način. Disocijacijska iskustva često se sastoje od osjećaja lebdenja ili rastapanja granica tijela, što može olakšati snažna iskustva jedinstva.

U ispitivanju je sudjelovalo ukupno 670 sudionika. Oko trećine svake grupe iz mindfulness ispitivanja i kontrolne grupe ispunilo je upitnik o iskustvima izmijenjenih stanja svijesti.

Istraživači su otkrili da su ljudi koji su prošli mindfulness trening dvaput češće doživljavali jedinstvo i disocijaciju u usporedbi s onima iz kontrolne grupe.

Kada su istraživači proučavali odnos između ukupnog broja sati formalne mindfulness prakse i prisutnosti te intenziteta iskustava izmijenjenih stanja svijesti, otkrili su da što su ljudi više prakticirali, to su imali veće šanse za doživljaj jedinstva, disocijacije ili blaženog stanja.

Sudionici koji su izvijestili da su meditirali u posljednjih šest mjeseci upitani su jesu li se izmijenjena stanja svijesti dogodila tijekom meditacije. Na temelju ovog poduzorka od 73 sudionika, 43% je izvijestilo o iskustvima jedinstva tijekom meditacije, 47% o blaženim stanjima, 29% o disocijacijskim iskustvima, a 25% o iskustvima prosvjetljenja.

Dr. Galante je rekla: “Iako ne možemo sa sigurnošću tvrditi, naši rezultati barem sugeriraju mogućnost da mindfulness trening uzrokuje ova iskustva jedinstva i disocijacije. To se poklapa s drugim studijama koje pokazuju da su ljudi koji prakticiraju mindfulness skloniji opisivanju iskustava opuštenih granica sebe i proširenja prostorne svijesti izvan fizičkog tijela.”

Dr. Galante, koja i sama prakticira mindfulness, također je doživjela ova izmijenjena stanja svijesti.

“I sama sam puno osobno profitirala od meditacije i mindfulnessa te sam također imala mnoga od ovih iskustava,” rekla je. “Bila su intenzivna i u početku mi je bilo teško podijeliti ih s mojim učiteljem meditacije. Nisam znala jesu li normalna ili poželjna ili su znak problema s mojim mentalnim zdravljem.”

Iako mnoga iskustva izmijenjenih stanja svijesti vjerojatno mogu biti interpretirana kao ugodna, to možda nije uvijek slučaj. Dr. Galante ističe da je važno da učitelji i njihovi učenici budu svjesni da se mogu pojaviti i da budu otvoreni za razgovor o njima.

Dodala je: “Najčešća i najintenzivnija iskustva obično su ona koja nemaju intrinzično neugodne karakteristike. Neka, kao što je blaženstvo, mogu biti iznimno ugodna. Ali neka iskustva, poput disocijacije ili izmijenjenog osjećaja sebe, mogu biti percipirana kao neugodna, ili uznemirujuća, čak zastrašujuća, posebno ako ih ne očekujete.

“Važno je da ljudi kojima se nudi mindfulness budu informirani o mogućnosti da bi mogli naići na ova iskustva. Na taj način, ako ih dožive, ne bi trebali biti uznemireni. Možda s njihovim iskustvom nije ništa loše, ali može biti korisno da se konzultiraju sa svojim učiteljem mindfulnessa, a ako je iskustvo bilo negativno, da o tome razgovaraju i sa svojim liječnikom.”

Istraživanje je podržano sredstvima University of Cambridge Vice-Chancellor’s Endowment Fund, University Counselling Service i National Institute for Health Research (NIHR) Applied Research Collaboration East of England programa.

Izvor: University of Cambridge