Za pacijente s infarktom miokarda, liječenje samo koronarne arterije koja je uzrokovala infarkt jednako je učinkovito kao i preventivna dilatacija balonom ostalih koronarnih arterija, pokazalo je novo veliko istraživanje znanstvenika s Karolinskog instituta i drugih suradnika. Rezultati su objavljeni u New England Journal of Medicine.

Infarkt miokarda česta je bolest s rizikom od ozbiljnih komplikacija. Dugo nije bilo jasno koja je najbolja strategija za liječenje suženja u koronarnim arterijama koje nisu izravno povezane s posudom koja je uzrokovala infarkt.

U novoj velikoj švedskoj studiji istraživalo se je li dovoljno liječiti samo koronarnu arteriju koja je uzrokovala infarkt ili su dugoročni rezultati bolji ako se i druge sužene žile tretiraju dilatacijom balonom kao preventivna mjera.

Kliničko randomizirano istraživanje uključilo je 1542 pacijenta iz 32 bolnice u 7 zemalja. Za švedski dio korišten je registar SWEDEHEART za provođenje randomizacije i prikupljanje podataka. Pacijenti su praćeni do pet godina nakon postupka.

Iznenađujući rezultati
Rezultati pokazuju da nema razlike između skupina u pogledu novih infarkta, novih neplaniranih dilatacija balonom ili ukupnog broja smrtnih slučajeva iz svih uzroka.

"To je donekle iznenađujuće. Naša je hipoteza bila da bi preventivna angioplastika bila korisna," kaže Felix Böhm, viši liječnik na Odjelu za kliničke znanosti, bolnica Danderyd pri Karolinskom institutu, koji je vodio studiju.

Međutim, kada je riječ o problemima s anginom, studija pokazuje da je moguće izbjeći da pacijenti ponovno dolaze na nove dilatacije balonom kroz preventivno liječenje.

Prema Felixu Böhm, to sugerira da bi i dalje trebali težiti potpunom liječenju svih žila.

"No, za one pacijente kod kojih postoje neke okolnosti koje čine potpunu revaskularizaciju složenom, moglo bi se odabrati čekanje, s obzirom na to da nije bilo razlike u najozbiljnijim komplikacijama - novi infarkt i smrt," kaže Felix Böhm.

Malo novih problema
Ako se pojave problemi s anginom, ti pacijenti mogu kasnije doći na novi tretman, prema Felixu Böhm.

"Pozitivan nalaz studije bio je da većina pacijenata ne dolazi s novim problemima, bez obzira na odabranu strategiju liječenja. "Danas su pacijenti s infarktom miokarda tako dobro liječeni lijekovima da je teško pronaći druge intervencije koje pružaju daljnje značajno smanjenje rizika," kaže on.

Istraživači će sada nastaviti istraživati kako su angina i drugi parametri kvalitete života pacijenata bili pogođeni različitim strategijama liječenja, kao i zdravstveno-ekonomske aspekte odabrane strategije.

Istraživanje je provelo Uppsala Clinical Research Center (UCR) na Univerzitetu u Uppsali. Pravni sponzor bio je Karolinska University Hospital. Studija je financirana od strane Švedskog istraživačkog vijeća, Hjärt-Lungfonden, Regije Stockholm, Abbott i Boston Scientific. Tvrtke nisu imale utjecaja na dizajn studije, analizu rezultata ili pisanje članka.

Izvor: Karolinska Institutet