Istraživanje koje je provedeno na Fakultetu sporta i zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Jyväskylä otkrilo je da genetska predispozicija za veću snagu mišića predviđa duži životni vijek i manji rizik za razvoj uobičajenih bolesti. Ovo istraživanje predstavlja najopsežniju međunarodnu studiju do sada o nasljednoj snazi mišića i njezinoj povezanosti s morbiditetom. U istraživanju su korišteni genomski i zdravstveni podaci više od 340.000 Finaca.

Snaga mišića, posebno snaga stiska ruke, može ukazivati na fiziološke resurse pojedinca za zaštitu od bolesti povezanih s godinama i nesposobnosti te njihovu sposobnost suočavanja s njima. Gubitak snage mišića povezan s dobi individualan je i ovisi ne samo o načinu života, već i o genetici.

Studija je pokazala da osobe s genetskom predispozicijom za veću snagu mišića imaju nešto manji rizik za razvoj uobičajenih nezaraznih bolesti i preranu smrtnost. Međutim, nije utvrđeno da bolje predviđa preživljavanje nakon akutnih nepovoljnih zdravstvenih događaja u usporedbi s vremenom prije početka bolesti.

„Čini se da genetska predispozicija za veću snagu mišića više odražava unutarnju sposobnost pojedinca da odoli i zaštiti se od patoloških promjena koje se događaju tijekom starenja nego sposobnost potpunog oporavka nakon ozbiljnih nevolja“, ističe doktorska istraživačica Päivi Herranen s Fakulteta sporta i zdravstvenih znanosti.

Istraživanje je iskoristilo jedinstvenu populaciju ispitanika kako bi proučilo snagu mišića, koja je svojstvo pod utjecajem mnogih faktora uključujući životni stil i okoliš, ali i brojnih genetskih varijanti, svaka s vrlo malim utjecajem na snagu mišića. U ovoj studiji, genetska predispozicija za snagu mišića definirana je izradom poligenetskog rezultata za snagu mišića, koji sažima učinke stotina tisuća genetskih varijanti u jedan rezultat. Poligenetski rezultat omogućava usporedbu sudionika s izuzetno visokom ili niskom genetskom predispozicijom za snagu mišića i istraživanje povezanosti s naslijeđenom snagom mišića i drugim fenotipovima, u ovom slučaju, uobičajenim bolestima.

„U ovoj studiji smo mogli koristiti i genetske informacije i zdravstvene ishode više od 340.000 finskih muškaraca i žena“, objašnjava Herranen.

Daljnja istraživanja o utjecajima načina života su još uvijek potrebna Podaci o genetskoj predispoziciji za snagu mišića mogli bi se koristiti uz tradicionalnu procjenu rizika kako bi se identificirale osobe koje su posebno izložene visokom riziku od uobičajenih bolesti i zdravstvenih poteškoća. Međutim, daljnja istraživanja na ovoj temi su i dalje potrebna.

„Na temelju ovih rezultata ne možemo reći kako čimbenici životnog stila, poput tjelesne aktivnosti, mijenjaju unutarnju sposobnost pojedinca da odoli bolestima i je li njihov utjecaj na zdravlje različit među pojedincima zbog genetike“, napominje Herranen.

Studija je koristila međunarodno jedinstveni skup podataka FinnGen, sastavljen u suradnji finskih biobanki. Skup podataka se sastojao od 342,443 Finaca koji su dali svoj pristanak i pružili biobank uzorak. Sudionici su bili u dobi od 40 do 108 godina, a 53% njih su bile žene. Dijagnoze odabrane za studiju temeljile su se na vodećim uzrocima smrti i najznačajnijim nezaraznim bolestima u Finskoj. Odabrane dijagnoze uključivale su najčešće kardiometaboličke i plućne bolesti, bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, padove i prijelome, mentalno zdravlje i kognitivne poremećaje, rak, kao i ukupnu smrtnost i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Izvor: University of Jyväskylä