Očekivani životni vijek dramatično se povećao kroz 19. i 20. stoljeće, zahvaljujući poboljšanjima u prehrani, napretku medicine i općem unapređenju kvalitete života. Ipak, u posljednjih nekoliko desetljeća, ta stopa rasta se značajno usporila, unatoč kontinuiranim medicinskim inovacijama i istraživanjima. Nova istraživanja pokazuju da ljudski organizam možda doseže biološki limit trajanja života, a daljnji napori za produženje životnog vijeka usmjeravaju se na poboljšanje zdravlja tijekom starenja, poznato kao "zdravstveni vijek".

Prema studiji objavljenoj 2024. godine u časopisu Nature Aging, povećanje očekivanog životnog vijeka od 1990. do danas u najdugovječnijim populacijama na svijetu iznosi u prosjeku samo šest i pol godina, što je daleko manje nego što su mnogi znanstvenici predviđali. Unatoč stalnim medicinskim inovacijama, došlo je do zaključka da su najveći uspjesi u povećanju dugovječnosti postignuti kroz borbu protiv bolesti, dok se starenje pokazuje kao glavni nepremostivi izazov. Voditelj istraživanja, profesor S. Jay Olshansky sa Sveučilišta Illinois u Chicagu, naglašava da su ljudi danas, posebno oni stariji, zapravo živjeli dulje zbog medicinskih tretmana. No, ti tretmani sada daju sve manje rezultata u produženju životnog vijeka, iako je medicinska znanost na vrhuncu svojih mogućnosti.

Jedan od ključnih problema s kojim se znanost suočava jest činjenica da produžavanje života ne mora nužno značiti produžavanje zdravih godina. Olshansky i drugi stručnjaci sada sve više zagovaraju pristup usmjeren na produženje "zdravstvenog vijeka", odnosno godina tijekom kojih osoba ostaje zdrava i funkcionalna, a ne samo živjeti dulje. Istraživanja su pokazala da produžavanje života bez kvalitete može imati negativne posljedice, jer dodatne godine života često dolaze s kroničnim bolestima i smanjenom sposobnošću za samostalni život.

Na globalnoj razini, zemljama s najdugovječnijim populacijama, poput Japana i Monaka, očekivani životni vijek raste sporije nego što je to bio slučaj u prošlosti. Osim toga, studija je otkrila da su Sjedinjene Američke Države zabilježile čak i pad očekivanog životnog vijeka posljednjih godina, što je rezultat brojnih faktora, uključujući socioekonomske nejednakosti, neadekvatan zdravstveni sustav i porast kroničnih bolesti poput dijabetesa i bolesti srca.

Stručnjaci vjeruju da se društva sada moraju okrenuti istraživanju procesa starenja kako bi se omogućilo produljenje zdravih godina života. Ovo područje istraživanja poznato je kao geroscience i predstavlja veliku nadu za budućnost, jer bi moglo omogućiti znatno smanjenje učinaka starenja i poboljšanje kvalitete života starijih osoba. Umjesto fokusiranja isključivo na produženje životnog vijeka, istraživači sugeriraju da bi politika javnog zdravstva trebala biti usmjerena na smanjenje rizika od kroničnih bolesti, smanjenje nejednakosti u zdravstvenoj skrbi te promicanje zdravijih životnih stilova.

Olshansky upozorava da ne treba gajiti pretjerano optimistična očekivanja o drastičnim povećanjima dugovječnosti. Iako će sve više ljudi doživjeti stotu godinu, to će i dalje biti relativno rijetka pojava koja neće značajno utjecati na prosječan životni vijek globalne populacije. Osim toga, industrije poput osiguranja i planiranja mirovine, koje sve češće predviđaju da će većina ljudi živjeti više od 100 godina, moraju biti oprezne s takvim pretpostavkama jer one ne odgovaraju stvarnosti.

Olshansky na kraju ističe da, iako je biološki limit očekivanog životnog vijeka možda već dosegnut, još uvijek postoji "stakleni strop" koji se može probiti kroz daljnja istraživanja starenja i poboljšanja u zdravlju. Dakle, iako se drastična povećanja očekivanog životnog vijeka možda neće ostvariti, budućnost i dalje nudi priliku za značajno poboljšanje kvalitete života starijih generacija kroz bolje razumijevanje procesa starenja i primjenu tog znanja u svakodnevnoj zdravstvenoj skrbi.

Istraživanja na ovom polju nastavljaju pružati nove uvide u kompleksne odnose između starenja, dugovječnosti i zdravlja, a daljnje napore treba usmjeriti prema stvaranju uvjeta za kvalitetan i dugotrajan život za sve. Pitanja poput smanjenja zdravstvenih nejednakosti, borbe protiv kroničnih bolesti i promicanja zdravih životnih navika moraju biti u fokusu znanstvenih istraživanja i javnih politika kako bi se osiguralo da dodane godine života budu ispunjene zdravljem i vitalnošću.

Izvor: University of Illinois System