Naša stopala su više od pukog prijevoznog sredstva koje nas vodi od točke A do točke B – ona su temelj našeg cjelokupnog zdravlja. Bol, ozljede ili stanja koja ograničavaju pokretljivost stopala mogu značajno povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema poput pretilosti, dijabetesa i srčanih bolesti. Kako ističe Ginger Pettengill Freese, medicinska sestra i klinička instruktorica na Sveučilištu Virginia School of Nursing, "Sretna stopala, zdrav život". Ona naglašava važnost brige o stopalima, odgovarajući na širok spektar pitanja – od kontroverznih ribljih pedikura, preko uraslih noktiju, pa sve do toga zašto ne bismo trebali spavati u čarapama.

Zanemarivanje zdravlja stopala može imati dalekosežne posljedice na opće stanje organizma. Kretanje je ključno za održavanje zdrave tjelesne težine, regulaciju šećera u krvi i kardiovaskularno zdravlje. Kada nas bolovi u stopalima ili problemi s pokretljivošću sputavaju, smanjuje se naša fizička aktivnost, što otvara vrata nizu kroničnih bolesti. Stoga je preventivna briga o stopalima, kao i pravovremeno rješavanje postojećih problema, esencijalna komponenta zdravog načina života.

Jesu li pedikure sigurne?

Pedikure mogu biti izvanredan način da se opustite i osjećate razmaženo, pružajući estetske i osjećajne dobrobiti. Međutim, ključno je pažljivo birati mjesto gdje ćete se prepustiti ovom tretmanu. Prije svega, uvijek se pobrinite da odlazite u licencirani salon gdje možete jasno vidjeti i razumjeti njihove sanitarne protokole. To uključuje promatranje kako ispuštaju vodu iz kupki za stopala, temeljito ih peru i, najvažnije, uvijek koriste sterilizirane alate. Nedovoljna higijena u salonima za pedikuru može dovesti do ozbiljnih infekcija, uključujući bakterijske, gljivične i virusne infekcije.

Osobe s određenim zdravstvenim stanjima trebaju biti posebno oprezne ili u potpunosti izbjegavati pedikure. To se prvenstveno odnosi na pojedince s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom ili neuropatijama. Kod dijabetičara, smanjena osjetljivost stopala (neuropatija) može značiti da neće osjetiti manje ozljede ili posjekotine nastale tijekom pedikure, što povećava rizik od infekcija koje se mogu brzo proširiti i postati vrlo opasne. Zbog toga se svim dijabetičarima preporučuje svakodnevna, detaljna provjera stopala radi ranog otkrivanja bilo kakvih znakova ozljeda ili infekcija, te redovite kontrole kod podijatra.

Posebna kontroverza okružuje takozvane "riblje pedikure", koje uključuju uranjanje stopala u kade pune riba vrste Garra rufa. Ove ribe, poznate i kao "doktor ribe", koriste svoja usta u obliku usisnih čašica kako bi jele mrtvu kožu i žuljeve sa stopala. Iako zvuče egzotično i opuštajuće, riblje pedikure nose značajne zdravstvene rizike. Glavni problem je nemogućnost pravilne dezinfekcije kade pune živih riba. To znači da se bakterije, gljivice i virusi mogu lako prenositi s jedne osobe na drugu. Osim toga, ribe mogu stvoriti mikroskopske ubodne rane na koži, koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za razne patogene. Unatoč tome, riblje pedikure su zakonite i dostupne u mnogim dijelovima svijeta, uključujući neke dijelove Hrvatske. Unatoč regulaciji i pokušajima smanjenja rizika, stručnjaci i dalje upozoravaju na visok rizik od infekcija povezanih s ovom praksom.

Trebamo li brijati ili strugati žuljeve?

Žulj je prirodna obrambena reakcija kože, svojevrsni "oklop" koji štiti mekša tkiva ispod od trenja i pritiska. Zbog te zaštitne funkcije, stručnjaci nipošto ne preporučuju brijanje žuljeva. Snažno uklanjanje ili brijanje žuljeva može dovesti do otvaranja rana i stvaranja idealnih uvjeta za ulazak bakterija i razvoj infekcija. Iako žuljevi mogu biti neugodni ili estetski neprivlačni, njihova uloga je ključna u prevenciji ozbiljnijih ozljeda.

Umjesto radikalnog uklanjanja, preporučuje se pažljivo omekšavanje žuljeva i djelomično uklanjanje mrtve kože. Jedan od najučinkovitijih načina je namakanje stopala u toploj vodi s Epsom soli. Dvadesetominutno namakanje pomoći će omekšati žulj, nakon čega se može nježno protrljati plavcem. Cilj nije potpuno ukloniti žulj, već samo njegov površinski, tvrdi sloj, smanjujući neugodnost, a zadržavajući njegovu zaštitnu ulogu.

Prevencija žuljeva je, naravno, najbolji pristup. Ključan je odabir pravilno prilagođene obuće koja ne pritišće stopala i ne uzrokuje trenje. Preuska ili preširoka obuća, kao i obuća s visokim petama, često su glavni uzročnici stvaranja žuljeva. Osim toga, redovito nanošenje kvalitetne hidratantne kreme na stopala pomaže održati kožu mekom i elastičnom, smanjujući sklonost stvaranju tvrde kože. Svakodnevno pranje stopala, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada se pojačano znojimo, također je ključno za održavanje higijene i prevenciju nastanka žuljeva i drugih kožnih problema.

Treba li nositi čarape u krevetu?

Nošenje čarapa tijekom dana, posebno onih koje odvode vlagu (poput sportskih čarapa) ili su izrađene od prirodnih materijala poput pamuka, izuzetno je korisno. Dobre čarape pomažu u sprječavanju prekomjernog znojenja stopala i održavaju ih suhima. Vlaga je idealno okruženje za razvoj gljivica i bakterija, pa odabir adekvatnih čarapa značajno pridonosi higijeni stopala i prevenciji neugodnih mirisa i infekcija.

Međutim, kada je riječ o spavanju, preporuka je drugačija. Općenito se ne preporučuje nošenje čarapa u krevetu. Stopalima je potreban "zrak" kako bi disala i kako bi se spriječilo zadržavanje vlage koja može potaknuti rast gljivica. Tijekom noći, tjelesna temperatura se regulira, a stopala igraju važnu ulogu u tom procesu. Ako su stopala prekrivena čarapama, to može dovesti do pregrijavanja i pojačanog znojenja, što stvara vlažno okruženje idealno za razvoj gljivičnih infekcija. Iznimka od ovog pravila mogu biti osobe koje pate od izrazito hladnih stopala, no i tada se preporučuju lagane pamučne čarape koje neće zadržavati vlagu. U većini slučajeva, najbolje je pustiti stopala da se "odmore" i dišu tijekom spavanja.

Je li loše ako se gljivice na stopalima ne liječe?

Ako primijetite crvenilo, ljuštenje ili svrbež, posebno između prstiju i na samim stopalima, velika je vjerojatnost da se radi o gljivičnoj infekciji poznatoj kao atletsko stopalo (tinea pedis). Naziv "atletsko stopalo" može biti zavaravajući, jer ovu infekciju mogu dobiti svi, bez obzira na fizičku aktivnost. Gljivice napreduju u vlažnim i toplim okruženjima, pa su znojna stopala, zatvorene cipele i vlažne čarape idealno tlo za njihov rast. Gljivice se lako prenose hodanjem po kontaminiranim površinama, stoga je izuzetno važno uvijek nositi japanke ili zaštitnu obuću prilikom kretanja oko bazena, u svlačionicama, tuševima i drugim javnim prostorima.

Kada se infekcija nalazi samo na koži, bez zahvaćanja noktiju, relativno ju je lako liječiti. Na tržištu su dostupne brojne kreme i sprejevi bez recepta koji mogu učinkovito riješiti problem. Iako je preporučljivo liječiti gljivične infekcije, neliječenje kožnih gljivica rijetko dovodi do katastrofalnih posljedica. Međutim, mogu biti izuzetno neugodne, uzrokujući svrbež, peckanje i neugodan miris. U nekim slučajevima, neliječene kožne gljivice mogu se proširiti i na druge dijelove tijela, uključujući nokte, što otežava liječenje.

Kako prepoznati gljivice na noktima?

Gljivična infekcija noktiju, poznata kao onihomikoza, očituje se karakterističnim promjenama na noktima. Najčešći znakovi uključuju žutilo i smeđu boju noktiju, zadebljanje i lomljivost. Nokti mogu postati krhki i neravni, a ponekad se mogu i odvojiti od ležišta. Iako gljivice na noktima obično nisu bolne, mogu uzrokovati nelagodu i sram, a u nekim slučajevima mogu otežati nošenje obuće i hodanje, što posljedično utječe na pokretljivost. Smanjena pokretljivost može voditi manje aktivnom načinu života, što pak nosi sa sobom niz drugih zdravstvenih problema, kao što su pretilost, kardiovaskularne bolesti i smanjenje mišićne mase.

Jednom kada se infekcija proširi na nokte, liječenje može potrajati nekoliko mjeseci. Preporučuje se posjet liječniku ako primijetite znakove gljivica na noktima. Liječnik može propisati oralne antifungalne lijekove koji su izuzetno učinkoviti, ali njihova primjena obično traje oko šest mjeseci i može biti povezana s potencijalnim nuspojavama na jetru, zbog čega je potrebna redovita kontrola jetrenih funkcija. Kao alternativa oralnoj terapiji, neki ljudi pokušavaju s prirodnim pripravcima poput ulja čajevca, za koje se vjeruje da ima antifungalna svojstva. Međutim, učinkovitost ulja čajevca nije uvijek potvrđena u svim slučajevima, a liječenje može biti dugotrajnije. Ako kućni pripravci ili terapije bez recepta ne pokažu poboljšanje, svakako se obratite svom liječniku primarne zdravstvene zaštite radi procjene i preporuke odgovarajućeg liječenja.

Što s uraslim noktima? Trebamo li ih sami vaditi ili nešto drugo?

Urasli nokti, posebno na palcu, izuzetno su neugodno i bolno stanje. Mogu nastati zbog raznih razloga, uključujući jak udarac u prst, ponavljajuće sportske aktivnosti poput trčanja gdje prst konstantno udara o vrh cipele, ili pak nepravilno šišanje noktiju. Često se javljaju nakon pedikure ako su rubovi nokta previše zaobljeni i prekratko odrezani, što omogućuje da nokat uraste u okolno tkivo.

Najbolji način prevencije uraslih noktiju je nošenje obuće odgovarajuće veličine, koja omogućuje prstima dovoljno prostora. Ključno je i pravilno rezanje noktiju: nokte, posebno one na palčevima, treba rezati ravno, ne prekratko i ostavljajući rubove nokta malo duže. To sprječava da nokat uraste u kožu.

Ako osjetite da vam nokat urasta, možete pokušati s kućnim tretmanima. Redovito namakanje stopala u toploj vodi s Epsom soli (20 minuta) može pomoći u omekšavanju kože i nokta. Nakon namakanja, možete nježno pokušati podići urasli dio nokta uz pomoć komadića zubnog konca ili male kuglice vate koju pažljivo stavite ispod ruba nokta. Ovu proceduru treba ponavljati svakodnevno otprilike tjedan dana. Ako je bol toliko jaka da ne možete dodirnuti područje, ili ako primijetite znakove infekcije poput crvenila, otekline i gnoja, obavezno potražite liječničku pomoć. Liječnik ili podijatar može umrtviti zahvaćeni prst i kirurški ukloniti urasli dio nokta, što omogućuje brzo zacjeljivanje i olakšanje boli.

Što je giht i postoje li posebne namirnice koje ga ublažavaju?

Giht je upalna bolest koja se najčešće manifestira na palcu stopala, iako može zahvatiti i druge zglobove. Karakterizira ga iznenadna, intenzivna bol, crvenilo, toplina i oteklina zahvaćenog zgloba. Giht je zapravo oblik artritisa uzrokovan visokom razinom mokraćne kiseline u krvi. Kada bubrezi ne uspijevaju izlučiti dovoljnu količinu mokraćne kiseline iz organizma, ili kada se unosi previše namirnica bogatih purinima (koji se razgrađuju u mokraćnu kiselinu), dolazi do nakupljanja oštrih, igličastih kristala mokraćne kiseline u zglobovima i okolnim tkivima. Ti kristali izazivaju jaku upalnu reakciju i posljedično, izrazitu bol.

Najčešće pogađa muškarce srednje dobi, a rizik se povećava s godinama, genetskom predispozicijom, pretilošću, visokim krvnim tlakom i nekim lijekovima. Dijeta igra ključnu ulogu u prevenciji i kontroli gihta. Zdrava prehrana bogata voćem i povrćem, nemasnim mesom i cjelovitim žitaricama djeluje zaštitno. S druge strane, određene namirnice mogu potaknuti napad gihta. Među glavnim okidačima su crveno meso, prerađene namirnice, slatki napici (posebno oni zaslađeni fruktoznim sirupom) i alkohol, osobito pivo i žestoka pića. Izbjegavanje ovih namirnica, uz redovitu hidraciju i održavanje zdrave tjelesne težine, ključno je za smanjenje rizika od napada gihta.

Primjer pacijenta koji je imao samo 24 godine, a bavio se CrossFitom i zdravo se hranio tijekom tjedna, ali je vikendom konzumirao puno brze hrane i alkohola, jasno ilustrira važnost dosljedne prehrane. Njegovo je tijelo reagiralo s napadom gihta koji je trajao otprilike dva tjedna, što naglašava da čak i povremeni nezdravi prehrambeni obrasci mogu imati ozbiljne posljedice. Ponovno, prevencija je ključna!

Koji su zadnji savjeti za zdravlje stopala?

Zaštitna obuća koja odgovara aktivnosti kojom se bavite temelj je zdravih stopala. Iako su japanke idealne za plažu ili bazen, one nisu prikladne za duže šetnje, planinarenje, vožnju biciklom ili čak običnu kupovinu. Stopalima je potrebna potpora za luk i adekvatna zaštita od udaraca i neravnih površina. Nedostatak potpore za luk stopala, što je često slučaj kod japanki, može dovesti do bolova u peti, upale plantarne fascije i drugih problema.

Primjer s planinarenja, gdje je spiker skoro stao na zmiju, ilustrira koliko je važno nositi odgovarajuću obuću. Iako je misao bila usmjerena na "medvjeda", opasnost je dolazila s neočekivanog mjesta, a samo je adekvatna obuća mogla pružiti zaštitu. To podsjeća da nikada ne smijemo podcijeniti važnost odgovarajuće obuće, bez obzira na aktivnost.

I na kraju, kada ste izloženi suncu, ne zaboravite nanijeti kremu za sunčanje na gornji dio stopala, gdje je koža posebno tanka i osjetljiva na opekline od sunca. Mnogi ljudi zaboravljaju na stopala, ali ona su naša osnova, naši nosači kroz život. Brinite o njima, i ona će vas nastaviti voditi kamo god poželite!

Izvor: University Of Virginia