U organizaciji Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Münchenu, uz potporu turističkih zajednica Istarske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, krajem posezone provedena su dva ciljano osmišljena studijska putovanja za ključne partnere s njemačkog i švicarskog tržišta. Prva je grupa, sastavljena od turističkih agenata i produkt menadžera, boravila u Istri, dok je druga – urednici i reporteri uglednih medija – obilazila Dalmaciju s fokusom na Split, Šibenik, Trogir i Makarsku. Oba programa dizajnirana su kako bi se neposredno iskusile glavne prednosti hrvatske obale izvan vrhunca sezone: raznolikost prirodnih doživljaja, snažna kulturna baština te sve razvijenija premium i gastronomska ponuda.

Zašto je posezona strateški važna

Njemačka je dugi niz godina najznačajnije emitivno tržište za hrvatski turizam, dok Švicarska bilježi iznadprosječan prosječni trošak po putovanju i izrazitu sklonost doživljajima više vrijednosti. Službeni podaci za 2024. pokazuju rast dolazaka od četiri posto i noćenja od jedan posto, uz posebno dobar učinak predsezone i posezone, što potvrđuje tranziciju prema cjelogodišnjem poslovanju. Tijekom 2025. trend je nastavljen, a rujan je dodatno učvrstio poziciju postsezone zahvaljujući vrlo visokim volumenima i snažnom udjelu gostiju s njemačkog tržišta. U tom je kontekstu cilj studijskih putovanja bio dvostruk: partnerima na izvoru potražnje ponuditi izravan uvid u kvalitetu izvan ljetnih mjeseci te kroz medijske objave i nove komercijalne pakete otvoriti dodatne prodajne kanale za jesen, zimu i rano proljeće.

Istra za agente: laboratorij turizma više vrijednosti

Studijsko putovanje u Istri okupilo je odabrane agente i produkt menadžere iz Njemačke i Švicarske, među kojima su bili predstavnici renomiranih turoperatora poput Hotelplana, Dertoura, ID Riva Toursa i Ikarus Reisena. Program je osmišljen kao kondenzirani presjek između obale i zaleđa. Nakon upoznavanja Umaga, Rovinja i Pule – s naglaskom na šetnje starim jezgrama, muzejske postave i pregled kongresne te boutique-smještajne infrastrukture – fokus je premješten na unutrašnjost poluotoka. Grožnjan je poslužio kao primjer integracije umjetničke scene i turizma, a poseban naglasak stavljen je na tartufarenje i edukativne posjete uljarama, što je agentima dalo jasnu sliku o sadržajima koji se mogu uklopiti u kraće jesenske itinerare.

Vinski segment nadopunio je priču o premium doživljaju. U vinogradima i podrumima istaknute su autohtone sorte i trendovi mikrovinifikacije, a operativni dio radionica bio je posvećen logistici koju agenti traže za komercijalne aranžmane: realnim vremenima transfera između točaka, raspoloživosti licenciranih vodiča na više jezika, mogućnostima kasnih prijava i ranih odlazaka te fleksibilnim pravilima otkazivanja u posezoni. Predstavljena je i selekcija hotela i vila s dodatnim sadržajima relevantnima izvan ljeta – grijani bazeni, wellness i spa, unutarnji prostori za degustacije i manji incentive događaji – što je osobito važno za prodaju aranžmana višeg cjenovnog razreda.

Posebna radionica bila je posvećena izradi modularnih programa. Na primjeru trodnevnog vikend-aranžmana demonstrirano je kako se poludnevne aktivnosti (tartufarenje, posjet uljari, šetnja povijesnom jezgrom) mogu kombinirati s kraćim izletom u zaleđe ili s tematskim gastronomskim iskustvom u večernjem terminu. Takav pristup agentima olakšava ciljanje različitih publika – parova, prijateljskih grupa, „foodie“ putnika ili višegeneracijskih obitelji – i povećava mogućnost brze prilagodbe ovisno o vremenu, dostupnosti lokalnih vodiča i programima kulturnih ustanova.

Dalmacija za medije: kultura, marenda i prirodne impresije

Novinarska grupa iz Njemačke i Švicarske obuhvatila je predstavnike redakcija poput Merkur/tz, Schwäbische Zeitung, Funke Medien, Touristbook i Prestige Travel. Itinerar je istaknuo dvostruki identitet Dalmacije: urbanu baštinu i lako dostupne prirodne atrakcije. U Splitu je naglasak bio na doživljaju Dioklecijanove palače i suvremenoj urbanoj sceni, od tržnice do malih bistro-adresa, dok je Šibenik predstavljen kroz sklad povijesnih slojeva i aktualnih kulturnih programa te kvalitetnu gastronomsku scenu. Trogir je poslužio kao kompaktan primjer mediteranskog gradića idealnog za jesenski „city break“, a Makarska kao polazna točka za planinske izlete i izvansezonske aktivnosti na otvorenom.

Središnje mjesto u gastronomskom narativu zauzela je marenda – izvorni dnevni ritual koji spaja jednostavnost i ozbiljnu kulinarsku vještinu. Kroz taj format novinari su upoznali logiku sezonalnosti: dominaciju svježih plodova mora, povrća i maslinova ulja, ali i niz lokalnih varijanti „comfort fooda“ koje su u jesen osobito privlačne. Za potrebe medijske produkcije pripremljeni su i „praktični okviri“ – kratke rute koje povezuju jutarnju kavanu, tržnicu, glavni kulturni punkt i restoran marende – čime se čitatelju nudi odmah primjenjiv predložak za vikend-odmor.

Prirodni dio programa pružio je kontrast gradskim prizorima. U Nacionalnom parku Krka novinari su obišli odabrane pješačke dionice i vidikovce te se upoznali s interpretacijom kulturnog krajolika uz rijeku – od otočića Visovca do tradicije mlinica i arheoloških nalazišta. Istaknute su brodske vožnje, pješačke i biciklističke staze te mogućnosti edukativnih obilazaka, što je posebno zanimljivo za tekstove koji naglašavaju održivost i aktivni odmor u postsezoni. Na Biokovu je najviše pažnje privukla Nebeska šetnica – Skywalk, stakleni vidikovac u obliku potkove na 1.228 metara nad morem, koji se pruža izvan ruba litice i nudi panoramski kadar srednjodalmatinskih otoka. Ujedno su naglašeni praktični elementi planiranja: režim prometa na planinskoj cesti, obvezna online kupnja ulaznica i vremenske prilike koje mogu utjecati na doživljaj.

Premium i gastro ponuda kao okosnica narativa

U oba su programa pažljivo birane lokacije koje spajaju premium sadržaje s lokalnim identitetom. U Istri su to uljare i vinarije s vođenim degustacijama i mogućnošću privatnih radionica, kao i restorani koji tradicionalne recepte interpretiraju suvremenim tehnikama. U Dalmaciji raspon ide od konoba do autorskih kuhinja, pri čemu je marenda poslužila kao pristupačan ulaz u temu sezonskih namirnica i kuhinje koja se oslanja na maslinovo ulje, povrće i svježu ribu. Takva matrica sadržaja odgovara uredničkim planovima inozemnih medija i istodobno pruža agentima dovoljno gradivnih elemenata za kreiranje aranžmana različitih trajanja i cjenovnih razreda.

U segmentu smještaja naglašena je dodatna vrijednost boravka izvan vrhunca sezone: mirniji ambijent, veći izbor termina za privatna razgledavanja, kvalitetnija interakcija s domaćinima i povoljniji odnos cijene i kvalitete. Hoteli i vile u programima predstavili su wellness i spa sadržaje, grijane bazene, mogućnost organiziranih večera s „chef’s table“ formatom i male konferencijske prostore za incentive grupe, čime se logično spajaju leisure i poslovne potrebe u mjesecima kad su kapaciteti fleksibilniji.

Šira tržišna pozadina i motivacija putnika

Na njemačkom tržištu bilježi se stabilan porast putnika starijih od 60 godina, s izraženim interesom za aktivni odmor i kulturne sadržaje. Švicarski gosti, s druge strane, često traže personalizirane doživljaje – privatne ture, ekskluzivne degustacije ili dizajnerski smještaj – te ostvaruju veći prosječni trošak. U oba slučaja presudna je dobra prometna povezanost i fleksibilnost planiranja: kratke vožnje između točaka, mogućnost odlaska na izlete u zaleđe i jasna pravila rezervacija te otkazivanja. Studijska putovanja su, u tom smislu, namijenjena usklađivanju očekivanja, preciziranju informacija i stvaranju „priča“ koje se lako komuniciraju kroz novinske članke, reportaže i prodajne brošure.

Primjeri doživljaja koji grade priču izvan ljeta

• Umag, Rovinj i Pula: obalni gradovi koji u posezoni nude mirnije razglede, radionice lokalnih obrtnika i izlete u zaleđe. Manje gužve omogućuju kvalitetnije fotografije i duže zadržavanje na glavnim točkama, što je idealno za putopisne tekstove i „city break“ preporuke.


• Grožnjan i unutrašnjost Istre: umjetničke galerije, tartufarenje i posjeti uljarama s edukativnim degustacijama. U šumama se demonstrira cijeli put tartufa – od potrage do posluživanja – što stvara priču s jasnim početkom, sredinom i krajem.


• Split, Trogir i Šibenik: spoj antičkog, srednjovjekovnog i suvremenog sloja, uz bogatu gastronomsku scenu i mogućnosti za urbane šetnje. Kratke rute povezuju tržnice, glavne muzeje i kvartove izvan glavnih tokova.


• Nacionalni park Krka: sedreni slapovi, pješačke i biciklističke staze, vidikovci i brodske vožnje te interpretacija kulturne baštine uz rijeku. Jesenski i zimski termin donosi više mira i poseban ugođaj, što je atraktivno za autorske fotografije i video-formate.


• Park prirode Biokovo: planinski doživljaj nadomak obale, s Nebeskom šetnicom – Skywalkom kao zaštitnim znakom. Obilazak se planira uz obveznu online kupnju ulaznica i poštivanje prometnog režima na planinskoj cesti.

Benefiti za destinacije i partnere

Studijska putovanja generiraju višestruke koristi. Novinari dobivaju materijale i „vizualna sidra“ – kadrove marende, vidikovaca i šetnji kamenim ulicama – koji ulaze u redakcijske kalendare već tijekom jeseni i zime. Agenti pak, na temelju izravnog iskustva, kreiraju konkurentnije i jasnije strukturirane proizvode, s preciznim informacijama o sezonalnosti, radnim vremenima atrakcija, dostupnosti vodiča i optimalnim rasporedima. Time se smanjuje rizik od neusklađenih očekivanja i povećava zadovoljstvo gostiju koji u posezoni traže sadržaje više vrijednosti i mirniji ritam putovanja.

Za destinacijski menadžment važan je i učinak disperzije: posjet se raspoređuje izvan vršnih termina i na manje opterećene lokalitete, što smanjuje pritisak na infrastrukturu i baštinu. Pozornost na detalje – od vođenja malih grupa do unaprijed rezerviranih slotova za posjet parkovima – pomaže očuvanju resursa i stvara čvrstu podlogu za dugoročno upravljanje posjećivanjem. Na taj se način istodobno podiže kvaliteta doživljaja i čuva autentičnost mjesta.

Održivost i pravila posjećivanja

U oba su programa naglašena pravila kretanja i ponašanja u zaštićenim područjima. Na Krki je istaknuta važnost kretanja označenim stazama, poštivanja uputa čuvara prirode i korištenja interpretacijskih sadržaja, dok su na Biokovu naglašene online kupnja ulaznica, ograničenje broja vozila i posebni režimi prometovanja na planinskoj cesti. Sudionicima je skrenuta pozornost i na sezonske varijacije radnih vremena te na moguće privremene prilagodbe zbog vremenskih prilika. Upravo su takve informacije ključne u planiranju jesenskih i zimskih posjeta, kada sigurnost i logistika određuju kvalitetu doživljaja.

U širem kontekstu održivosti, predstavljene su prakse koje gosti s njemačkog i švicarskog tržišta sve češće traže: suradnja s lokalnim OPG-ovima i dobavljačima, smanjenje plastike za jednokratnu uporabu, poticanje pješačenja i vožnje biciklom na kraćim relacijama te razvoj manjih, specijaliziranih tura umjesto masovnih obilazaka. Time se stvara pozitivna povratna petlja u kojoj dobre prakse postaju sastavni dio brenda destinacije i diferencijacijski faktor u postsezoni.

Medijska i prodajna vrijednost: što slijedi nakon putovanja

Nakon povratka s terena redakcije strukturiraju sadržaje za portale, tjednike i magazineske priloge, a agenti u vlastitim kanalima – newsletterima i oglasnim kampanjama – testiraju vikend-pakete i kratke itinerare za jesen i zimu. Zahvaljujući preciznim terenskim uvidima skraćuje se vrijeme od ideje do prodaje, a priče iz hrvatskih destinacija dobivaju veći prostor jer nude jasan model kako kvalitetno putovati izvan vrhunca sezone. Istodobno se unutar struke jača mreža kontakata: sudionici razmjenjuju fotografije, kontakte i kratke dojmove, pa informacije brže cirkuliraju unutar redakcija i prodajnih timova.

Poruka destinacije

Hrvatska u postsezoni kombinira prirodu i kulturu, blizinu i sigurnost, gastronomiju i aktivni odmor. Itinerari u Istri i Dalmaciji demonstriraju kako „usporiti“ na pravi način: započeti dan marendom, nastaviti kratkom šetnjom ili vožnjom bicikla, svratiti na degustaciju ulja ili vina, a popodne provesti u muzeju ili na vidikovcu. U dan-dva stane dovoljno snažnih doživljaja koji motiviraju ponovni dolazak – bilo u adventu, na proljetnim praznicima ili tijekom kasnog ljeta – čime se sezona prirodno produžuje, a prihod ravnomjernije raspoređuje tijekom godine.