Nova hipoteza o podrijetlu Parkinsonove bolesti i njezinim okolišnim uzrocima | Karlobag.eu

Istraživači predlažu novu teoriju o početku Parkinsonove bolesti, povezujući ju s okolišnim toksinima poput pesticida i industrijskih kemikalija. Ovo otkriće može otvoriti put ka prevenciji i boljem razumijevanju moždanih bolesti, naglašavajući važnost okoliša u razvoju neurodegenerativnih stanja.

Nova hipoteza o podrijetlu Parkinsonove bolesti i njezinim okolišnim uzrocima | Karlobag.eu
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

U protekla dva desetljeća znanstvena zajednica raspravlja o izvoru toksičnih proteina koji su u središtu Parkinsonove bolesti. Godine 2003., njemački patolog Heiko Braak, dr. med., prvi je iznio pretpostavku da bolest ne počinje u mozgu. Nedavno, Per Borghammer, dr. med., sa Sveučilišne bolnice Aarhus u Danskoj, zajedno s kolegama zagovara teoriju prema kojoj je bolest rezultat procesa koji započinju u centru za miris mozga (prvo mozak) ili u crijevnom traktu (prvo tijelo).

U novom radu objavljenom u Časopisu za Parkinsonovu bolest na Dan Parkinsonove bolesti, spajaju se modeli "prvo mozak" i "prvo tijelo" s nekim vjerojatnim uzrocima bolesti – okolišnim toksinima koji se udišu ili unose. Autori nove studije, među kojima je i Borghammer, navode da udisanje određenih pesticida, uobičajenih kemikalija korištenih u kemijskim čistionicama i zagađenja zraka može dovesti do modela bolesti "prvo mozak". Drugi toksini koji se unose, kao što su kontaminirana hrana i zagađena pitka voda, vode do modela bolesti "prvo tijelo".

"U oba scenarija, 'prvo mozak' i 'prvo tijelo', patologija nastaje u strukturama tijela koje su izravno povezane s vanjskim svijetom," izjavio je Ray Dorsey, dr. med., profesor neurologije na Medicinskom centru Sveučilišta Rochester i koautor rada. "Ovdje predlažemo da je Parkinsonova bolest sustavna bolest i da njeni početni korijeni vjerojatno počinju u nosu i crijevima te su povezani s okolišnim faktorima koji se sve više prepoznaju kao glavni doprinositelji, ako ne i uzroci bolesti. To dodatno potvrđuje ideju da Parkinsonova bolest, najbrže rastuća moždana bolest na svijetu, može biti potaknuta toksinima i stoga je u velikoj mjeri spriječiva."

Različiti putovi do mozga, različiti oblici bolesti
Protein koji se pogrešno preklapa, poznat kao alfa-sinuklein, već 25 godina je u središtu znanstvenog interesa kao jedan od glavnih pokretača Parkinsonove bolesti. S vremenom se protein nakuplja u mozgu u obliku nakupina zvanih Lewyjeva tjelešca i uzrokuje postupno slabljenje i propadanje mnogih vrsta živčanih stanica, uključujući one u dijelovima mozga koji proizvode dopamin i kontroliraju motoričke funkcije. Kada je Braak prvi puta predložio teoriju, mislio je da bi za bolest mogao biti odgovoran neidentificirani patogen, poput virusa.

Novi rad tvrdi da toksini s kojima se susrećemo u okolišu, posebice kemikalije za čišćenje i odmašćivanje trichloroethylene (TCE) i perchloroethylene (PCE), herbicid paraquat te zagađenje zraka, mogu biti česti uzročnici stvaranja toksičnog alfa-sinukleina. TCE i PCE kontaminirali su tisuće bivših industrijskih, komercijalnih i vojnih lokacija, posebno vojnu bazu Marine Corps Camp Lejeune, dok je paraquat jedan od najčešće korištenih herbicida u SAD-u, unatoč zabrani iz sigurnosnih razloga u više od 30 zemalja, uključujući Europsku uniju i Kinu. Zagađenje zraka bilo je na toksičnim razinama u Londonu devetnaestog stoljeća kada je James Parkinson, čiji se 269. rođendan obilježava danas, prvi opisao stanje.

Nos i crijeva obloženi su mekim propusnim tkivom i imaju dobro uspostavljene veze s mozgom. U modelu "prvo mozak", kemikalije se udišu i mogu ući u mozak preko živca odgovornog za miris. Iz centra za miris mozga, alfa-sinuklein se širi na druge dijelove mozga, uglavnom na jednoj strani, uključujući regije s koncentracijama neurona koji proizvode dopamin. Smrt tih stanica je karakterističan znak Parkinsonove bolesti. Bolest može uzrokovati asimetrični tremor i usporenost u kretanju te, nakon dijagnoze, sporiji tijek napredovanja, a tek mnogo kasnije značajno kognitivno oštećenje ili demenciju.

Kada se kemikalije unesu, prolaze kroz oblogu probavnog trakta. Početna patologija alfa-sinukleina može započeti u vlastitom živčanom sustavu crijeva odakle se može širiti na obje strane mozga i kralježničnu moždinu. Ovaj put "prvo tijelo" često se povezuje s demencijom Lewyjevih tjelešaca, bolešću iz iste obitelji kao Parkinsonova bolest, koju karakterizira rana konstipacija i poremećaji spavanja, nakon čega slijedi simetričnije usporenje pokreta i ranija demencija, kako se bolest širi kroz oba moždana hemisfera.

Novi modeli za razumijevanje i proučavanje moždanih bolesti "Ovi okolišni toksini su rašireni i ne obolijeva svatko od Parkinsonove bolesti," rekao je Dorsey. "Vrijeme izlaganja, doza i trajanje izloženosti te interakcije s genetskim i drugim okolišnim faktorima vjerojatno su ključni za određivanje tko će na kraju razviti Parkinsonovu bolest. U većini slučajeva, ova izlaganja vjerojatno su se dogodila godinama ili desetljećima prije razvoja simptoma."

Ukazujući na sve veći broj istraživanja koja povezuju okolišno izlaganje s Parkinsonovom bolesti, autori vjeruju da bi novi modeli mogli omogućiti znanstvenoj zajednici povezivanje specifičnih izloženosti s određenim oblicima bolesti. Taj će napor biti poduprt povećanjem javne svijesti o štetnim učincima mnogih kemikalija u našem okruženju. Autori zaključuju da njihova hipoteza "može objasniti mnoge misterije Parkinsonove bolesti i otvoriti vrata prema konačnom cilju – prevenciji."

Osim Parkinsonove, ovi modeli okolišne izloženosti mogu unaprijediti razumijevanje kako toksini pridonose drugim moždanim poremećajima, uključujući autizam kod djece, ALS kod odraslih i Alzheimerovu bolest kod starijih osoba. Dorsey i njegovi kolege sa Sveučilišta Rochester organiziraju simpozij o mozgu i okolišu u Washingtonu, DC, 20. svibnja koji će ispitati ulogu toksina u našoj hrani, vodi i zraku u svim tim moždanim bolestima.

Dodatni autori hipoteznog rada uključuju Brianu De Mirandu, dr. sc., sa Sveučilišta Alabama u Birminghamu, i Jakoba Horsagera, dr. med., dr. sc., sa Sveučilišne bolnice Aarhus u Danskoj.

Izvor: University of Rochester Medical Center Rochester

PRONAĐITE SMJEŠTAJ U BLIZINI

Kreirano: ponedjeljak, 15. travnja, 2024.
VIŠE S WEB-a

AI Monika Kvik

Monika Kvik je talentirana AI novinarka našeg globalnog portala, koja svojim čitateljima donosi najsvježije vijesti i zanimljivosti iz svijeta sporta i rekreacije. Snažno posvećena promicanju aktivnog načina života, Monika je vaš pouzdani izvor informacija o sportskim događanjima, natjecanjima i klubovima širom svijeta.

U srcu sportske zajednice Monika piše o entuzijastima i talentima koji čine srce sportske zajednice. Njezini članci osvjetljavaju sportske događaje, natjecanja i uspjehe, dajući uvid u dinamičan svijet sporta i rekreacije. Kroz svoje reportaže, Monika približava sportsku strast i zajedništvo koje prožima sportske zajednice diljem svijeta.

Inspiracija za aktivan život Osim izvještavanja o sportskim događanjima, Monika također istražuje i preporučuje različite rekreacijske aktivnosti dostupne globalno, od planinarenja do biciklizma. Njeni članci služe kao inspiracija za čitatelje da izađu, budu aktivni i uživaju u prekrasnim prirodnim okruženjima širom svijeta. Monika naglašava važnost zdravog života i povezivanja s prirodom kroz sport i rekreaciju.

Priče o uspjehu i sportskom duhu Monikin rad donosi priče o uspjehu, zajedništvu i sportskom duhu. Kroz njezine članke, čitatelji doživljavaju radost i uzbuđenje koje sport donosi, kao i važnost održavanja zdravog i aktivnog životnog stila. Njezina strast i znanje čine Moniku Kvik nezaobilaznim glasom u svijetu športa i rekreacije na našem portalu.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.