U sveobuhvatnom pothvatu koji odjekuje međunarodnim znanstvenim zajednicama, tim istraživača predvođen UC San Francisco, izvršio je prvu veliku analizu fenomena poznatog kao stražnja kortikalna atrofija (PCA). Ovaj sindrom, karakteriziran zbunjujućim vizuoprostornim simptomima, često se pojavljuje kao harbingers Alzheimerove bolesti, zagonetka koja je dugo mučila medicinske stručnjake.

"PCA se javlja u približno 10% slučajeva Alzheimerove bolesti, ali njegovo razumijevanje ostaje na marginama našeg znanja," objašnjava dr. Marianne Chapleau, suautorica studije s Odjela za neurologiju UCSF-a, Centra za pamćenje i starenje i Weill Instituta za neuroznanosti.

Uz podatke prikupljene od preko 1000 pacijenata sa 36 lokacija diljem 16 zemalja, ova studija, objavljena 22. siječnja 2024. u časopisu Lancet Neurology, osvjetljava put do novih otkrića. Istraživanje pokazuje da PCA u većini slučajeva prethodi Alzheimerovoj bolesti, s 94% pacijenata koji razvijaju Alzheimerovu patologiju. Ovo je u suprotnosti s uobičajenim Alzheimerovim simptomima, gdje 70% pacijenata pokazuje gubitak pamćenja kao prvi znak.

Za razliku od Alzheimerove bolesti koja se tipično manifestira gubitkom pamćenja, PCA pacijenti su suočeni s izazovima poput procjene udaljenosti i razlikovanja pokretnih od nepokretnih objekata. "Pacijenti mogu imati normalan vid, ali imaju problema s obavljanjem zadataka kao što su pisanje ili hvatanje predmeta," dodaje dr. Chapleau.

Pacijenti s PCA obično pokazuju normalnu kogniciju u ranoj fazi bolesti. Međutim, prosječno 3,8 godina nakon pojave simptoma, vidljivi su jasni znakovi demencije, uključujući probleme s pamćenjem, izvršnim funkcijama, ponašanjem, te govorom i jezikom. Ovo otkriće otvara nova pitanja o tome kako pristupiti dijagnostici i liječenju Alzheimerove bolesti.

"Ova studija ne samo da nas uvodi u dublje razumijevanje PCA i Alzheimerove bolesti, već i otvara put za buduća istraživanja koja bi mogla dovesti do ranih intervencija i boljeg kvaliteta života pacijenata," zaključuje dr. Chapleau, naglašavajući važnost ovog međunarodnog napora u borbi protiv neurodegenerativnih bolesti.

U ovoj nadalje složenoj slagalici, nalazi istraživača otkrivaju šokantne statistike o simptomima PCA. Prema studiji, značajan broj pacijenata pokazuje simptome koji su rijetko povezivani s Alzheimerovom bolešću. Naime, 61% pacijenata iskusilo je "konstrukcijsku dispraksiju" – nemogućnost kopiranja ili stvaranja jednostavnih dijagrama i slika. Gotovo polovica pacijenata suočava se s "deficitom percepcije prostora", što ukazuje na poteškoće u identificiranju položaja objekata koje su vidjeli. "Simultanagnozija", nemogućnost percepcije više od jednog objekta u isto vrijeme, prisutna je kod 48% pacijenata. Osim toga, 47% ispitanika borilo se s osnovnim matematičkim izračunima, dok je 43% imalo poteškoće s čitanjem.

"Ova otkrića ukazuju na složenost PCA i potrebu za boljim alatima i obukom u prepoznavanju ovih pacijenata," naglašava dr. Marianne Chapleau. Ona dodaje kako većina pacijenata prvotno posjećuje optometriste zbog vizualnih simptoma, a oni ih često upućuju oftalmolozima koji možda nisu upoznati s PCA. Chapleau ističe hitnu potrebu za poboljšanjem kliničkih alata kako bi se ovi pacijenti mogli rano identificirati i pružiti im potrebno liječenje.

Prosječna dob kada se simptomi PCA počinju pojavljivati je 59 godina, što je nekoliko godina ranije od uobičajenih simptoma pamćenja povezanih s Alzheimerovom bolešću. "Ovo može biti jedan od razloga zašto je manje vjerojatno da će pacijenti s PCA biti pravilno dijagnosticirani," objašnjava Chapleau.

Dr. sc. Renaud La Joie, suautor studije, ističe važnost rane detekcije PCA za liječenje Alzheimerove bolesti. "U našoj studiji, razine amiloida i tau proteina, identificirane u cerebrospinalnoj tekućini i slikama, kao i podaci obdukcije, odgovarale su onima u tipičnim slučajevima Alzheimerove bolesti." Ovo ukazuje na to da bi pacijenti s PCA mogli biti prikladni kandidati za nove terapije, uključujući anti-amiloidne terapije poput lekanemaba (Leqembi), odobrenog od strane američke Uprave za hranu i lijekove u siječnju 2023., kao i anti-tau terapije koje su trenutno u kliničkim ispitivanjima. "Vjerujemo da su ove terapije učinkovitije u najranijim fazama bolesti," zaključuje La Joie.

U ovoj revolucionarnoj fazi istraživanja, dr. sc. Renaud La Joie ukazuje na specifičnost PCA u odnosu na uobičajene oblike Alzheimerove bolesti. "Pacijenti s PCA pokazuju značajnu tau patologiju u stražnjim dijelovima mozga, što je ključno za obradu vizuoprostornih informacija. Ovo bi ih moglo učiniti idealnim kandidatima za anti-tau terapije," ističe La Joie. Ova spoznaja otvara put ka personaliziranijim tretmanima, posebno usmjerenim na varijante Alzheimerove bolesti koje nisu amnestičke.

Do sada su pacijenti s PCA bili uglavnom isključeni iz kliničkih ispitivanja, jer su se ona obično fokusirala na pacijente s amnestičkom Alzheimerovom bolešću i niskim rezultatima na testovima pamćenja. Međutim, na UCSF-u se razmatraju tretmani za pacijente s PCA i drugim neamnestičkim varijantama, naglašavajući potrebu za širim spektrom istraživanja.

Stariji autor studije, dr. med. Gil Rabinovici, direktor Centra za istraživanje Alzheimerove bolesti UCSF-a, ističe da je bolje razumijevanje PCA ključno ne samo za unapređenje brige o pacijentima, već i za dublje razumijevanje procesa koji pokreću Alzheimerovu bolest. "Važno je da liječnici nauče prepoznati ovaj sindrom kako bi pacijenti mogli dobiti ispravnu dijagnozu, savjetovanje i njegu," kaže Rabinovici.

Jedan od intrigantnih aspekata studije je otkriće da su 60% pacijenata s PCA bile žene, što potiče nova pitanja o razlozima ove disproporcije. "Razumijevanje zašto su žene posebno osjetljive na ovaj oblik Alzheimerove bolesti jedno je od ključnih područja budućih istraživanja," zaključuje Rabinovici. Ova spoznaja otvara put prema dubljem razumijevanju Alzheimerove bolesti i mogućim rodno-specifičnim pristupima u liječenju i prevenciji.

Izvor: University of California