Nova studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu (UCSF) baca novo svjetlo na dugoročne posljedice konzumacije kanabisa, otkrivajući značajne kardiovaskularne rizike povezane s kroničnom upotrebom, bilo da se radi o pušenju ili konzumaciji putem jestivih proizvoda. Izvješće, objavljeno 28. svibnja 2025. u časopisu JAMA Cardiology, ističe da osobe koje redovito koriste marihuanu u bilo kojem obliku pokazuju smanjenu funkciju krvnih žila, usporedivu s onom kod pušača duhana. Konkretno, vaskularna funkcija kod korisnika kanabisa, neovisno o načinu unosa, bila je smanjena za otprilike polovicu u usporedbi s osobama koje ga nisu koristile.

Smanjena vaskularna funkcija predstavlja značajan faktor rizika za razvoj srčanog udara, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Ovo otkriće postavlja ozbiljna pitanja o percepciji kanabisa kao benigne alternative duhanu, posebice s obzirom na rastuću legalizaciju i upotrebu marihuane u mnogim dijelovima svijeta.

Metodologija i Ključni Nalazi Istraživanja

Istraživački tim regrutirao je 55 naizgled zdravih osoba u razdoblju od listopada 2021. do kolovoza 2024. godine. Sudionici su bili redoviti korisnici marihuane, bilo pušenjem ili konzumacijom jestivih proizvoda koji sadrže tetrahidrokanabinol (THC), glavni psihoaktivni spoj u kanabisu. Važno je napomenuti da nitko od sudionika nije koristio nikakav oblik nikotina. Kriterij za sudjelovanje bio je konzumacija kanabisa najmanje tri puta tjedno tijekom najmanje jedne godine. Prosječno trajanje kronične upotrebe kod pušača bilo je deset godina, dok su korisnici jestivih proizvoda kanabis konzumirali prosječno pet godina.

Studija je otkrila da su pušači marihuane, osim smanjene vaskularne funkcije, imali i promjene u krvnom serumu koje su štetne za endotelne stanice. Endotelne stanice tvore unutarnju ovojnicu svih krvnih i limfnih žila te igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja krvotoka. Zanimljivo je da osobe koje su konzumirale jestive proizvode s THC-om nisu pokazivale ove specifične promjene u krvnom serumu, unatoč također smanjenoj vaskularnoj funkciji. Ovaj nalaz sugerira da pušenje marihuane negativno utječe na vaskularnu funkciju putem drugačijih mehanizama nego što je to slučaj kod ingestije THC-a.

Prema riječima glavne autorice studije, dr. Leile Mohammadi, i višeg autora, dr. Matthewa L. Springera, ovi rezultati upućuju na to da sam čin pušenja i prisutnost THC-a doprinose oštećenju krvnih žila na različite načine. Iako točan mehanizam kojim THC oštećuje krvne žile još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, istraživači navode da se to mora događati na način koji ne uključuje spomenute promjene u krvnom serumu koje su uočene kod pušača.

Širi Kontekst Utjecaja Kanabisa na Srce

Ova studija sa UCSF-a nadovezuje se na sve veći broj istraživanja koja ukazuju na potencijalne štetne učinke kanabisa na kardiovaskularni sustav. Neka ranija istraživanja pokazala su povezanost između upotrebe marihuane i povećanog rizika od srčanog udara, osobito kod mlađih korisnika. Primjerice, jedna retrospektivna studija otkrila je da su korisnici kanabisa mlađi od 50 godina imali više nego šesterostruko veći rizik od srčanog udara u usporedbi s nepušačima. Druga meta-analiza, koja je obuhvatila podatke iz više studija, pokazala je 50% veći rizik među korisnicima kanabisa.

Iako mehanizmi kojima marihuana ili njezini sastojci utječu na kardiovaskularni sustav nisu u potpunosti shvaćeni, znanstvenici pretpostavljaju da kanabis može utjecati na regulaciju srčanog ritma, povećati potražnju srčanog mišića za kisikom te doprinijeti endotelnoj disfunkciji, što otežava normalan protok krvi. Endotelna disfunkcija smatra se ranim pokazateljem kardiovaskularnih bolesti i može dovesti do razvoja ateroskleroze, stanja u kojem dolazi do nakupljanja plaka unutar arterija.

Istraživanja također sugeriraju da pušenje kanabisa povećava koncentraciju ugljičnog monoksida i katrana u krvotoku, slično kao i pušenje duhana, što je povezano s bolestima srčanog mišića, bolovima u prsima, poremećajima srčanog ritma i drugim ozbiljnim stanjima. Zabilježeno je da THC može povisiti broj otkucaja srca i krvni tlak neposredno nakon konzumacije.

Razlike Između Pušenja i Jestivih Proizvoda

Dok jestivi proizvodi s kanabisom izbjegavaju respiratorne rizike povezane s pušenjem, poput iritacije bronhija i pluća te kroničnog kašlja, oni nisu bez vlastitih rizika. Studija UCSF-a pokazuje da i jestivi proizvodi s THC-om dovode do smanjene vaskularne funkcije. Uočeno je da su korisnici jestivih proizvoda s THC-om iskusili smanjenje vaskularne funkcije za 56 posto, dok je kod pušača marihuane to smanjenje iznosilo 42 posto u usporedbi s osobama koje nisu koristile kanabis. Važno je naglasiti da je istraživanje pokazalo povezanost, a ne nužno uzročno-posljedičnu vezu; odnosno, može se ustvrditi da korisnici kanabisa imaju lošiju vaskularnu funkciju, ali ne i da je upotreba kanabisa izravan uzrok tome.

Stručnjaci upozoravaju da odgođeni početak i produženi učinci jestivih proizvoda otežavaju precizno doziranje, što može dovesti do predoziranja i ozbiljnih bihevioralnih problema, uključujući kognitivnu i motoričku disfunkciju, anksioznost, pa čak i prolazne psihotične simptome. Neke analize hitnih prijema povezanih s kanabisom pokazale su da jestivi proizvodi češće dovode do akutnih psihijatrijskih simptoma, intoksikacije i kardiovaskularnih simptoma u usporedbi s inhalacijskim oblicima.

Čini se da i sam čin pušenja, neovisno o THC-u, ima negativne posljedice. Eksperimenti na štakorima izloženim dimu marihuane bez kanabinoida također su pokazali vaskularna i srčana oštećenja. Ovo podupire tezu da prelazak s pušenja duhana na pušenje marihuane ne eliminira kardiovaskularne rizike povezane s udisanjem dima.

Implikacije za Javno Zdravlje

S obzirom na sve veću dostupnost i prihvaćenost kanabisa, nalazi ove i sličnih studija imaju važne implikacije za javno zdravlje. Potrebno je daljnje istraživanje kako bi se u potpunosti razumjeli dugoročni učinci različitih načina konzumacije kanabisa na kardiovaskularno zdravlje. Kliničari bi trebali razmotriti postavljanje pitanja o upotrebi kanabisa kao dio procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika pacijenata, slično kao što se pita o pušenju cigareta. Posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji javnosti, osobito mlađih osoba, o potencijalnim rizicima povezanim s redovitom upotrebom marihuane, neovisno o obliku konzumacije. Dok se ne prikupi više čvrstih podataka, korisnicima se savjetuje oprez i umjerenost u korištenju kanabisa.

Financiranje ovog istraživanja osigurali su Nacionalni institut za zlouporabu droga (NIDA), Kalifornijsko ministarstvo za kontrolu kanabisa, Kalifornijski program za bolesti povezane s duhanom, Nacionalni institut za srce, pluća i krv te FDA Centar za duhanske proizvode. Dodatnu potporu pružile su zaklade Elfenworks (u spomen na Deb O’Keefe), Roy E. Thomas Medical Foundation i Gootter-Jensen Foundation.

Izvor: University of California