Uragan Melissa i “Maya plavetnilo” kod Jamajke: sateliti uhvatili rijedak geofizički prizor nakon razorne oluje
Uragan Melissa, koji je 28. listopada 2025. pogodio Jamajku kao oluja 5. kategorije, iza sebe je ostavio slike razaranja na kopnu – ali i jedan neočekivani “potpis” na moru. Nekoliko dana nakon udara, satelitske snimke pokazale su golemo područje Karipskog mora obojeno neobično svijetlom, gotovo mliječno plavom bojom. Prema analizi znanstvenika koji prate oceansku dinamiku iz svemira, riječ je o jednoj od najupečatljivijih epizoda podizanja karbonatnog sedimenta zabilježenih u satelitskoj eri.
Razorni udar: rekordna snaga i dug oporavak
Prema Nacionalnom centru za uragane SAD-a (NHC), Melissa je pri izlasku na kopno u jugozapadnoj Jamajci imala procijenjene stalne vjetrove od 185 milja na sat (295 km/h) te iznimno nizak središnji tlak od 892 milibara, što je svrstava među najjače zabilježene uragane pri udaru na kopno u atlantskom bazenu. Oluja je sporo napredovala i donosila razorne udare vjetra, olujni val te obilne oborine, što je u kombinaciji s reljefom potaknulo poplave i klizišta.
U danima nakon oluje, jamajčanske službe civilne zaštite i međunarodne humanitarne organizacije izvještavale su o velikim štetama na stambenim objektima i infrastrukturi te o tisućama ljudi koji su privremeno morali napustiti domove. U službenim priopćenjima iz Jamajke navodi se da su provedene desetine tisuća procjena štete, a obujam oštećenja na zgradama mjeri se u stotinama tisuća različitih razina – od djelomičnih oštećenja krovišta do potpunog urušavanja. U biltenima humanitarnih organizacija i u izjavama nadležnih službi ponavljala se ista poruka: oporavak će trajati, a prioriteti su privremeni smještaj, sanacija ključnih prometnica te vraćanje osnovnih usluga poput struje i vode.
Na kopnu su se, uz obnovu kuća i javnih zgrada, otvorila i pitanja kako će štete na poljoprivredi utjecati na opskrbu hranom i cijene. Javne procjene iz Jamajke i međunarodna izvješća upućuju na širok raspon posljedica: od izgubljenih uroda i oštećenih sustava navodnjavanja do gubitaka u stočarstvu. Dio tereta nosile su ruralne zajednice na jugozapadu, gdje su vjetar i poplavni valovi bili najrazorniji, a pristup nekim područjima otežan danima zbog klizišta i poplavljenih prometnica.
Prizor s mora koji je iznenadio i iskusne promatrače
Dok su se na kopnu zbrajale posljedice, Melissa je prije udara na Jamajku ostavila trag i na otvorenom moru. Prema NASA Earth Observatoryju, uragan se danima zadržavao južno od otoka i snažno “miješao” vodeni stupac iznad plitkog podmorskog platoa poznatog kao Pedro Bank. Dva dana nakon udara, kada se na kratko otvorio prozor bez oblaka, instrument MODIS na NASA-inu satelitu Terra zabilježio je dramatičnu promjenu boje mora: golemo područje postalo je svijetloplavo zbog sedimenta podignutog s dna.
Znanstvenici takve pojave opisuju kao prirodne “pokuse” velikih razmjera – događaje koje je nemoguće reproducirati u laboratoriju, ali ih se može pratiti satelitima. Baš zato ovakve snimke nisu samo vizualno atraktivne; one nose podatke o strujama, vrtlozima i miješanju mora koje utječe na kemiju oceana i globalni ciklus ugljika.
Što je Pedro Bank i zašto je važan
Pedro Bank je veliko, plitko područje mora južno i jugozapadno od Jamajke, s nizom pješčanih i koraljnih formacija te morskim livadama. Takvi plitki “bankovi” važni su i ekološki i gospodarski: poznati su kao staništa brojnih vrsta te kao područja ribolova, uključujući komercijalno važna lovišta. Istodobno, Pedro Bank se opisuje kao karbonatna platforma – okoliš u kojem se na dnu talože sitne čestice kalcijeva karbonata (CaCO3), često nastale razgradnjom ljuštura i skeleta morskih organizama te preoblikovane valovima i strujama.
U “normalnim” uvjetima, Pedro Bank je na prirodnim satelitskim snimkama tek jedva vidljiv, jer je prekriven slojem vode i jer je sediment vezan za dno. No snažan i dugotrajan vjetrovni stres, kao i valovi koje generira uragan, mogu podići taj fini materijal u vodeni stupac. Upravo tada voda dobiva karakterističnu, svijetlu nijansu koja se razlikuje od zelenkasto-smeđih tonova koje obično stvaraju riječki nanosi nakon obilnih kiša: dok riječki sediment često nosi mješavinu minerala i organske tvari s kopna, ovdje prevladava karbonatni “mulj” vezan uz morski plato.
“Golema moć miješanja”: koliko je velik bio oblak sedimenta
James Acker, znanstvenik koji pruža podatkovnu podršku u NASA-inu centru za podatke o Zemljinim sustavima u Goddardu, za Earth Observatory je istaknuo da je Melissa imala “golemu moć miješanja” vodenog stupca u području Pedro Banka. Uspoređujući s prethodnim olujama, napomenuo je da je i uragan Beryl u srpnju 2024. uzrokovao određeno posvjetljenje oko platoa, ali “ništa nalik ovome”. Time je, u znanstvenom smislu, postavio okvir za ono što je uslijedilo: ekstreman, ali izuzetno informativan signal u boji oceana.
Sedimentolog Jude Wilber, koji je pratio kretanje “plumea” koristeći više satelitskih senzora, procijenio je da je 30. listopada 2025. suspendirani sediment bio vidljiv ne samo nad Pedro Bankom nego i nad drugim obližnjim plitkim područjima. Prema njegovoj procjeni, zahvaćeno je oko 37.500 četvornih kilometara – više od tri puta površine Jamajke. Wilber, koji desetljećima proučava transport karbonatnog sedimenta, smatra da bi događaj kod Pedro Banka mogao biti najveći takav uočen u satelitskoj eri.
Sediment kao “tracer”: što se iz plave boje može pročitati o strujama
Privremena promjena boje mora nije samo estetska anomalija. U oceanografiji suspendirani sediment često djeluje kao “tracer” – prirodni marker koji otkriva putanje površinskih struja i vrtloga. Wilber je u analizi za NASA-u naveo da se dio uzorka protezao u polje strujanja Karipske struje koja teče prema zapadu i sjeveru, dok su drugi dijelovi sugerirali utjecaj vjetrom potaknute Ekmanove dinamike, procesa u kojem vjetar i rotacija Zemlje uzrokuju neto transport površinskih voda pod kutom u odnosu na smjer puhanja.
Znanstvenici su zabilježili i dodatne složenosti. Južni krak plavog oblaka, prema opisu NASA Earth Observatoryja, nakon nailaska na nekoliko manjih grebena dijelio se u tri dijela. U istočnom kraku, gdje se sediment počeo taložiti, uočavan je uzorak nalik “stepenicama”, što upućuje na kaskadno poniranje čestica i miješanje u slojevima. Takvi detalji, premda na prvi pogled sporedni, istraživačima su dragocjeni jer pokazuju kako mikroreljef dna i lokalni grebeni mogu “razlomiti” signal i preusmjeriti tokove.
Koliko traje “plavetnilo” i što ostaje nakon što se voda razbistri
U ovakvim epizodama boja mora obično se vraća u uobičajene tonove u roku od nekoliko dana. Prema NASA Earth Observatoryju, i kod Pedro Banka je posvjetljenje postupno nestalo nakon otprilike tjedan dana, kako se sediment taložio natrag na dno. To je ujedno i podsjetnik da satelitske snimke, koliko god dojmljive bile, hvataju trenutak u dinamičnom procesu koji se može brzo promijeniti.
No učinak na samo dno može biti dugotrajniji. Wilber je upozorio da je Melissa mogla biti toliko snažna da je uzrokovala ono što opisuje kao “wipe” – svojevrsno “brisanje” ili devastaciju bentoskog ekosustava na platu. Morske cvjetnice, alge i drugi organizmi koji žive na i oko Banka mogli su biti znatno oštećeni, a tempo i način obnove zajednice zasad nije jasno predvidjeti. U praksi, oporavak ovisi o nizu čimbenika: od dostupnosti larvi i sjemenki, preko stabilnosti podloge, do učestalosti novih poremećaja u sezoni oluja.
Zašto je ovaj događaj važan za globalni ciklus ugljika
Najšire implikacije ovakvih epizoda odnose se na to kako oceani skladište ugljik. Karbonatni sedimenti nose ugljik vezan u kalcijevu karbonatu. Kada jaki tropski cikloni podignu sediment iz plitkih područja, dio materijala može završiti u dubljim vodama, gdje se ugljik potencijalno može zadržati dulje vrijeme. U dubljim slojevima, karbonati se mogu i otapati, što je još jedan važan proces u morskom ugljičnom sustavu. Znanstvena vrijednost ovakvih epizoda je u tome što omogućuju praćenje “puta” čestica: od plitkog platoa, preko površinskih tokova, do potencijalnog taloženja u dubljem moru.
Sateliti su posljednjih godina omogućili gotovo kontinuirano praćenje oceana, pa se ovakvi događaji mogu uspoređivati i kvantificirati. Acker i suradnici razvijali su metode daljinskog istraživanja kojima se procjenjuje koliko sedimenta nakon olujnog miješanja dospijeva u dublji ocean, uključujući analize nakon uragana Iana nad zapadnom Floridom. Događaj kod Pedro Banka, kako ga opisuju u NASA-i, pruža rijetku priliku da se ti postupci testiraju na ekstremnom primjeru, u situaciji kada je “signal” u boji oceana dovoljno snažan da se jasno odvoji od pozadinskih varijacija.
Uloga novih satelita: PACE i “hiperspektralni” pogled na more
U NASA-i naglašavaju da se u idućim godinama očekuje još preciznije praćenje boje oceana zahvaljujući misiji PACE (Plankton, Aerosol, Cloud, ocean Ecosystem), lansiranoj u veljači 2024. PACE nosi Ocean Color Instrument (OCI), napredni optički spektrometar koji mjeri svjetlost u finijim valnim koracima nego prethodni senzori, što omogućuje detaljnije razdvajanje signala planktona, otopljenih tvari i različitih tipova suspendiranih čestica.
Za znanstvenike to znači bolju procjenu koncentracije i rasprostiranja karbonatnog mulja, jasniju sliku kako se oblak širi i gdje se taloži, te povezivanje s meteorološkim i oceanografskim uvjetima koji određuju ishod. U praktičnom smislu, takvi podaci mogu pomoći i regionalnom razumijevanju osjetljivih plitkih područja – ne samo iz perspektive ekosustava, nego i iz aspekta ribarstva i upravljanja morskim prostorom, jer se promjene na dnu mogu odraziti na staništa i na dostupnost resursa.
Između ljudske cijene i znanstvene vrijednosti “prirodnog eksperimenta”
Znanstvenici pritom inzistiraju na dvostrukoj stvarnosti ovakvih događaja: za ljude na kopnu riječ je o katastrofi i dugotrajnom oporavku, dok je za znanost riječ o rijetkoj prilici da se u stvarnom vremenu vidi kako ekstremna energija atmosfere preoblikuje more. Acker je u NASA-inu tekstu naglasio da se uvijek mora priznati “ljudska cijena katastrofe”, ali je istodobno istaknuo da je snimka iznad Pedro Banka “izvanredan geofizički prizor”.
U konačnici, oblak svijetloplavog sedimenta iza uragana Melissa pokazuje koliko su oceani i atmosfera povezani: jedna oluja može u nekoliko sati promijeniti izgled mora na području većem od cijele države, pomaknuti sedimente koji su se taložili desetljećima, te otvoriti nova pitanja o oporavku morskih staništa i ulozi tropskih ciklona u globalnom kruženju ugljika. Dok se Jamajka i regija i dalje nose s posljedicama oluje na kopnu, znanstvena zajednica dobila je rijedak “prozor” u procese koji se inače odvijaju skriveni ispod površine.
Izvori:- NASA Earth Observatory / NASA Science – članak i satelitske snimke “A Plume of Bright Blue in Melissa’s Wake” (MODIS/Terra, Pedro Bank, izjave Acker i Wilber) (link)
- NOAA / National Hurricane Center – Tropical Cyclone Update (28. listopada 2025.; vjetar 295 km/h, tlak 892 mb, mjesto izlaska na kopno) (link)
- UN OCHA – Jamaica: Hurricane Melissa Situation Report (sažeci utjecaja na infrastrukturu i humanitarnu situaciju) (link)
- World Bank / GFDRR – Global Rapid Post-Disaster Damage Estimation (GRADE) Report za Jamajku (procjene izravnih šteta i sektorska raspodjela) (link)
- Jamaica Information Service (JIS) – službene objave o procjenama štete na zgradama i stanovanju nakon uragana Melissa (ODPEM/press briefing) (link)
- Jamaica Information Service (JIS) – preliminarne procjene štete u poljoprivredi (Ministarstvo poljoprivrede; opseg pogođenih površina i stočnog fonda) (link)
- USDA FAS – izvješće o utjecaju uragana Melissa na jamajčanski poljoprivredni sektor (procjene gubitaka i rizici za opskrbu hranom) (link)
- NOAA National Ocean Service – edukativni materijal o Ekmanovoj spirali i vjetrom potaknutoj dinamici površinskih voda (kontekst “Ekman transporta”) (link)
- NASA – misija PACE (datum lansiranja i ciljevi) (link)
- NASA PACE – Ocean Color Instrument (OCI) (opis hiperspektralnih mjerenja boje oceana) (link)
- Marine Planning – pregled područja Pedro Bank (lokacija, ekološki i gospodarski značaj) (link)
Kreirano: srijeda, 14. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini