U srijedu, 15. listopada 2025., u 18:00 sati, u Multimedijalnom centru (MMC) u Rovinju održava se novo izdanje ciklusa Glazbeni poučak, posvećeno temi „Razvoj hrvatske lirike“. Program zajednički organiziraju Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno i HDGU – ogranak Pula, a protagonisti večeri su mezzosopranistica Katja Markotić i pijanistica Aleksandra Santin Golojka. Ulaz je besplatan, što ovu jesensku glazbenu večer čini privlačnom i pristupačnom širokoj publici.

Glazbeni poučak u Rovinju godinama gradi reputaciju ozbiljnog, ali pristupačnog „koncertnog razgovora“ s publikom. Svako izdanje spaja izvedbu i promišljena uvodna izlaganja: posjetitelji, uz sam zvuk, dobivaju i kontekst – kako su pojedine skladbe nastajale, što su značile u trenutku kad su napisane te kako su oblikovale našu glazbenu i društvenu stvarnost. Format koji njeguje Aleksandra Santin Golojka u ulozi klavirske suradnice i moderatorice dokazao je da se iz koncerta može naučiti jednako koliko i uživati, bez gubitka glazbene sugestivnosti.

Glazbeni putokazi Ilirskog pokreta

U prvoj polovini 19. stoljeća hrvatsko se društvo budi u znaku preporodnih ideja. Jezik, tisak i kazalište dobivaju moćnog saveznika u – pjesmi. Kratka, pjevna forma postaje široko razumljiv medij koji se jednako lako širi salonima, školama i javnim okupljanjima. U tom je kontekstu Ferdo Wiesner Livadić jedna od ključnih autorskih figura: njegovi lirski napjevi i klavirske minijature nose obilježja europskog romantizma, ali se istodobno uklapaju u domaću potrebu za jasnim, pamtljivim i zajedničkim glazbenim izrazom.

Emblematski primjer tog suglasja je budnica „Još Hrvatska ni propala“, skladba nastala na stihove Ljudevita Gaja i uglazbljena 1833. godine. Već 4. veljače 1835. zazvonila je javnom pozornicom u Zagrebu te potvrdila kako melodija i ritam mogu postati zajednički nazivnik zajedništva. Budnica nije bila tek povijesna gesta, nego i praktičan alat: jednostavna i lako pamtljiva, namijenjena zajedničkom pjevanju, s porukom koja ohrabruje i okuplja slušatelje oko ideje kulturnog i nacionalnog preporoda.

Ferdo Wiesner Livadić: između salona i javne sfere

Livadić (1799.–1879.) rođen je u Celju, obrazovao se u Zagrebu i Grazu, a najveći dio života proveo u Samoboru. Ondje je, uz odvjetnički poziv, vodio živ salon u kojem su se susretali umjetnici i javne osobe. Kao skladatelj ostavio je niz solopjesama na hrvatskom, njemačkom i slovenskom jeziku te klavirske skladbe – od marševa i plesova do lirski profiliranih minijatura. U domaćem se kontekstu često izdvaja njegov nocturno u fis-molu kao koncentrirani romantičarski portret. Važna je bila i njegova društvena uloga: posredovao je između privatnog muziciranja i javne sfere, stvarajući most koji će prelaziti sljedeće generacije – od Lisinskog do Zajca.

Zašto je baš Livadić ključan u priči o „razvoju hrvatske lirike“? Prije svega zato što je istodobno osjetljiv na riječ i otvoren prema europskim stilskim strujanjima. U njegovim se pjesmama intimno i javno prirodno preklapaju: romanca i budnica, diskretna emocija i poziv zajedništvu. Takav spoj postavio je predložak koji čuva središnje mjesto pjesme kao žanra u kojem su glas i klavir istinski partneri, a razumljivost teksta jednako važna kao i suptilnost fraze.

Interpretkinje koje povezuju znanje i iskustvo

Katja Markotić koncertna je umjetnica koja je studij solo pjevanja i interpretacije Lieda završila u Grazu u klasi Kammersängerin Ire Malaniuk, a pjevačko usavršavanje nastavila u Beču. Repertoar joj obuhvaća širok raspon epoha – od baroka do suvremenih djela – s trajnim interesom za umjetničku pjesmu. Redovito nastupa na uglednim hrvatskim festivalima te tematskim recitalima koji spajaju različite kulturne krugove, pri čemu posebnu pažnju posvećuje hrvatskim autorima i povijesnim repertoarima.

Aleksandra Santin Golojka istarska je pijanistica i glazbena djelatnica koja se u ciklusu Glazbeni poučak profilirala kao idealna sugovornica – i na klaviru i u riječima. Uz preciznu i stilski promišljenu pratnju publici nudi i sažete uvodne bilješke koje otvaraju slušateljski fokus. U dosadašnjim je programima pokazala kako klavirski intermezzi i minijature mogu povezati istarski, srednjoeuropski i mediteranski krug; isti će pristup, u kojem kontekst nosi jednaku težinu kao i izvedba, pratiti i ovu večer.

Što će publika čuti

Koncert je zamišljen kao putovanje kroz kratke lirske forme s naglaskom na pjesmu i klavirsku minijaturu 19. stoljeća. Središte pozornosti čine djela nastala na stihove hrvatskih pjesnika preporodnog razdoblja, s naglascima koji pokazuju kako se intimna salonska situacija prebacuje u javni kontekst zajedničkog pjevanja. Budnica kao žanr zauzima posebno mjesto, ali jednaku pozornost privlače i romantične romance te nježni klavirski odlomci koji služe kao prolog, intermezzo ili postludij vokalnim brojevima.

Edukativna nota ciklusa znači da će prije i između izvedbi biti naznačeni slušateljski putokazi: razlika između kućnog muziciranja i javne dvorane, mjesto teksta u odnosu na melodiju, trenutak u kojem harmonijski zaokret stvara retoričko pojačanje te načini na koje se usmena melodika pretače u notirani, autorski izraz. Takva objašnjenja ne usporavaju koncert, nego ga zgušnjavaju – svaka iduća fraza nosi jasnije značenje, a slušanje postaje aktivno iskustvo.

MMC u Rovinju: prostor, zvuk i dostupnost

Multimedijalni centar u Rovinju smješten je nadomak mora i osmišljen kao fleksibilan gradski prostor za kulturne, edukativne i zabavne programe. Dvorana raspolaže približno s dvjesto sjedećih mjesta te je, uz odgovarajuću tehničku podršku (pozornica s modularnim podestima, razglas, projekcija), vrlo pogodna za komornu glazbu i razgovorne formate. Budući da je ulaz na koncert slobodan, preporučuje se doći nešto ranije kako biste osigurali mjesto i u miru se pripremili za slušanje.

Posjetiteljima koji dolaze iz drugih dijelova Istre, ali i šire, boravak u Rovinju prirodno se nadovezuje na kulturni doživljaj: nakon koncerta lako je produžiti večer šetnjom rivom i starogradskom jezgrom. Ako želite glazbeni doživljaj pretvoriti u cjeloviti mali bijeg, razmotrite ponudu smještaja u Rovinju, kako bi boravak bio udoban i skladan s ritmom jesenske Istre.

Tko stoji iza programa

Nositelji su događaja Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno i ogranak Hrvatskog društva glazbenih umjetnika u Puli. S jedne je strane lokalna kulturna ustanova koja, uz obrazovne programe, kontinuirano proizvodi koncertne i scenske sadržaje te razvija publiku; s druge je profesionalno udruženje izvođača koje njeguje standarde struke, potiče suradnje i omogućuje da se stručna znanja prenose kroz konkretne projekte. Takav partnerski model pokazao se uspješnim i u prijašnjim izdanjima, pa Glazbeni poučak nastavlja kontinuirano širiti krug publike.

Zašto lirika i danas ima snagu

Umjetnička pjesma – njemački Lied, francuska mélodie i hrvatska domoljubna te salonska lirika – koncentrira tekst, melodiju i harmoniju u kratkoj formi koja traži interpretacijsku usredotočenost. Pjevač i pijanist u takvoj su glazbi ravnopravni sugovornici, a razumljivost riječi presudna je jednako kao i mekoća fraze. U preporodnom razdoblju pjesma je lako prelazila iz privatne u javnu sferu; danas je to prostor u kojem se propituje odnos jezika i identiteta te u kojem se povijest osluškuje kroz umjetnički čin.

Na tom tragu Katja Markotić i Aleksandra Santin Golojka oblikovat će večer koja stavlja naglasak na nijanse teksta, dikciju, boju i dinamiku, ali i na klavirsku gestu koja ne „prati“, nego surađuje. Livadićeva prisutnost u programu prirodno otvara pogled na razdoblje u kojem se umjetnička pjesma oblikuje kao nositeljica poruke i emocije. Slušatelji će, osnaženi uvodnim objašnjenjima, moći jasnije prepoznati motive koji povezuju privatni salon i javnu dvoranu – od budničke energije do romantičarske introspekcije.

Bilješke za znatiželjnike

Brojne su preporodne pjesme do publike stizale posredstvom novina i časopisa, često s priloženim notnim zapisom. Kućno je muziciranje tada bila svakodnevica, a budnica nije bila samo svečani proglas nego i praksa zajedničkog pjevanja. Livadićeve skladbe odlikuju pjevne melodije, jasni kadencni lukovi i osjetljiv odnos prema naglascima u tekstu. U mezzosopranskom registru takav se odnos prenosi na suptilnu igru boja i rezonanci, dok klavir stvara diskretan okvir: uvod, odmor i odjek.

Za posjetitelje koji u Rovinju borave duže, koristan je mali pojmovnik koji će se provlačiti koncertom: „budnica“ je skladba osmišljena da budi i okuplja; „romanca“ je lirski oblik intimnijeg karaktera; „nocturno“ je klavirska minijatura čija atmosfera duguje europskim romantičarima; „Lied“ je tradicija u kojoj je klavir ravnopravan glasu. Prepoznavanje tih pojmova pojačava užitak slušanja i osvjetljava dramaturgiju programa.

Praktični podsjetnik

Mjesto: MMC, Rovinj • Datum i vrijeme: srijeda, 15. listopada 2025., 18:00 • Izvođačice: Katja Markotić (mezzosopran) i Aleksandra Santin Golojka (klavir) • Organizator: Pučko otvoreno učilište Grada Rovinja-Rovigno / HDGU ogranak Pula • Ulaz: besplatan • Kontakt: +385 52 830 300 • Više informacija: www.pour.hr

Publika koja u Rovinju ostaje i nakon koncerta može zaokružiti večer kratkim obilaskom gradskih veduta te odmor potražiti u odabranom smještaju u Rovinju. Glazba i prostor tako se nastavljaju jedno na drugo – koncert pruža kartu za razumijevanje povijesti, a grad daje krajolik u kojem se to razumijevanje zadržava i nakon posljednjeg akorda.