Rijeka i šire područje Riječkog prstena intenzivno ulaze u završnu fazu priprema za prestižnu titulu „Kvarner – Europska regija gastronomije 2026.“. Dvodnevna edukacija koju su zajednički organizirale Turistička zajednica Kvarnera, Turistička zajednica grada Rijeke te turističke zajednice Riječkog prstena okupila je ugostitelje, proizvođače, hotelijere, vinare, uljare, turističke vodiče, predstavnike obrazovnih institucija i kreativne poduzetnike. Središnji cilj bio je uskladiti standarde ponude, razmijeniti iskustva i pripremiti zajednički nastup kojim će se Rijeka i cijeli Kvarner pozicionirati među najpoželjnije europske gastro destinacije.

Što donosi titula Europske regije gastronomije 2026. i zašto je važna

Riječ je o međunarodno priznatoj platformi koja prepoznaje destinacije s jasnom vizijom održivog prehrambenog sustava, snažnim identitetom kuhinje i primjerima dobre prakse u povezivanju lokalnih proizvođača s ugostiteljima. Za Kvarner to znači priliku da kroz integrirani program istakne tri temeljne kuhinje – primorsku, otočnu i goransku – te kroz cjeložupanijske manifestacije, edukacije i certifikacijske programe podigne vidljivost domaćih proizvoda i standard usluge. U tom kontekstu, edukacije poput ove u Rijeci važan su operativni korak: stvaraju zajednički jezik struke, usklađuju kriterije kvalitete i potiču iskorake koji čine razliku u doživljaju gosta.

Uvodno obraćanje: brendiranje koje spaja more, otoke i gorje

Program je otvorila Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera, predstavljajući brend „Kvarner – Europska regija gastronomije 2026.“ i ističući kako je ključ uspjeha u umrežavanju svih koji oblikuju doživljaj – od kuhinje i posluge do proizvođača, edukatora i kulturnog sektora. Naglasila je da je gastronomija na Kvarneru već sada jedan od glavnih motiva dolaska tijekom cijele godine, a strateški projekti kao što su Kvarner Gourmet i Kvarner Food dali su temelje za jasnije brendiranje lokalne kuhinje i prepoznatljivih proizvoda. Kontinuitet rada donio je i međunarodnu potvrdu, ali i obvezu da se u idućim mjesecima dodatno standardiziraju procedure, unaprijede jelovnici i ojača priča o porijeklu namirnica.

Baštinska gastronomija kao temelj identiteta destinacije

Posebno zanimanje izazvalo je zajedničko predavanje Irine Ban i chefa Zdravka Tomšića posvećeno baštinskoj gastronomiji Rijeke i Riječkog prstena. Njihova je poruka bila jasna: autentičnost nije sama sebi svrha, ona je način da se kroz tanjur ispriča priča o mjestu i ljudima. Kada gost razumije podrijetlo namirnice, sezonalnost, priču obitelji i krajolika, doživljaj obroka dobiva dublje značenje. Kvarnerska kuhinja, istaknuli su, oslanja se na tri velika izvora tradicije – primorje s plodovima mora, otoke s autohtonim sortama i tehnikama te gorje s jelima oblikovanima šumskim i planinskim ritmovima. Upravo taj triangl čini jedinstveni gastronomski mozaik regije, vidljiv i u Rijeci i u destinacijama diljem Kvarnera.

„Vodič po okusima od mora do gora“ kao alat za praksu

U programu je predstavljen i „Vodič po okusima od mora do gora“, sadržajno bogat itinerarij kroz kulinarske običaje Primorsko-goranske županije. Vodič je zamišljen kao praktična pomoć ugostiteljima: pomaže pri uvrštavanju lokalnih sastojaka u jelovnike, potiče interpretaciju tradicijskih recepata suvremenim tehnikama te nudi okvire za precizno pripovijedanje o porijeklu i kontekstu svakog jela. Time se gostu ne nudi samo obrok, nego cjelovit doživljaj mjesta – bio on u centru Rijeke, na otoku Krku ili u šumama Gorskog kotara. Istodobno, vodič pomaže turizmu da bude održiv: lokalna vrijednost ostaje u zajednici, a identitet destinacije jača kroz autentičnu ponudu.

Kvarnerske sorte u čaši: žlahtina, belica, jarbola, sansigot i trojišćina

Žarko Stilin iz udruženja Kvarner Wines pripremio je vođenu degustaciju posvećenu autohtonim sortama koje čine okosnicu vinske priče regije. U prvome planu bila je žlahtina – svježa, mineralna bijela sorta najpoznatija s otoka Krka – zatim belica, tradicionalna kupaža bijelih sorata iz opatijskog zaleđa, kao i raritetne crne sorte sansigot i trojišćina. Posebno je istaknuta i jarbola, lokalna osebujnost koja se posljednjih godina vraća na karte ozbiljnih restorana. Degustacija je pratila konkretne primjere sljubljivanja: žlahtina uz kvarnerske škampe i ribu bijelog mesa, belica uz povrtne predjele i jela s aromatičnim biljem, dok su sansigot i trojišćina pokazali kako crvene autohtone sorte mogu elegantno pratiti jela s grilla, meso ispod peke ili slojevita jela zimske sezone u Gorskom kotaru.

Maslinova ulja: senzorna pismenost kao standard kvalitete

Edukaciju je zaokružila radionica Marine Selak o prepoznavanju i primjeni maslinovih ulja u gastronomiji. Kroz senzorno kušanje i praktične zadatke polaznici su učili razlikovati voćnost, gorčinu i pikantnost, prepoznati mane, pravilno temperirati ulje i skladištiti ga kako bi se očuvao spektar aroma. Poseban je naglasak stavljen na ekstra djevičanska ulja s kvarnerskog područja i otoka, gdje mikroklima te crvenice i skeleti tla daju uljima prepoznatljive profile – nježnija, herbasta ulja koja uz sirovu ribu i salate donose finoću, te snažnija, pikantnija ulja idealna za mesna jela, mahunarke i pečena povrća. Zaključak: ulje nije tek dodatak, ono je sastojak koji potpisuje tanjur i utječe na cjelokupni dojam.

Pokazna radionica tradicijskih jela

Program se nastavlja danas, u srijedu, 15. listopada 2025., pokaznom radionicom „Tradicijska jela Rijeke i Riječkog prstena“ koju vodi chef Zdravko Tomšić. Fokus je na tehnikama pripreme i prezentacije jela koja su obilježila stolove kvarnerskih obitelji – od jednostavnih obroka ribara i težaka do nedjeljnih ručkova i blagdanskih menija – kao i na promišljenoj upotrebi kvarnerskih maslinovih ulja. Radionica je oblikovana tako da ugostitelje opremi primjenjivim znanjima: kako recept iz obitelje tradicije prilagoditi suvremenoj kuhinji, kako ispričati priču o podrijetlu namirnice u dvije rečenice koje gost razumije te kako definirati „signature“ jelo lokala koje proizlazi iz kraja, a ne iz trenda.

Operativni fokus: standardi, sezonalnost i kratki lanci opskrbe

Uz inspiraciju i priču, sudionicima su ponuđene vrlo konkretne smjernice. U središtu su teme nabave i sezonalnosti: kako u praksi dati prednost kratkim lancima opskrbe bez kompromisa u konzistentnosti kvalitete; kako voditi matice dobavljača i kontrolirati sljedivost; kako ugovarati otkup s prioritetom na lokalno; te kako zajedničkim kalendarom događanja i berbi uskladiti očekivanja kuhinje, posluge i marketinga. Poseban je dio posvećen standardizaciji receptura i senzornim deskriptorima kojima se osigurava da gost u siječnju i u kolovozu dobije isto prepoznatljivo iskustvo. U tom smislu, Rijeka i destinacije Riječkog prstena djeluju kao povezane točke iste mape: gost može planirati itinerar koji spaja ručak na gradskoj rivi, poslijepodnevno kušanje vina u zaleđu i večeru uz more u nekom od mjesta diljem Kvarnera.

Rijeka i Riječki prsten: gastro identitet oblikovan susretima kultura

Direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa naglasio je kako je projekt prilika da se snažnije istakne specifičan ukus grada Rijeke i mjesta u Riječkom prstenu, oblikovan stoljetnim susretima kultura. Od austrougarskoga građanskog stola i mediteranskih ribarskih tradicija do industrijskog i radničkog nasljeđa koje je u kuhinju unosilo jednostavna, ali karakteristična jela – riječki stol danas je most između tradicije i suvremenih tehnika. U godini koja dolazi, istaknuo je Škarpa, bit će važno da ugostitelji dodatno podignu standarde usluge, ojačaju komunikaciju s domaćim proizvođačima i profiliraju ponudu koja će privući goste željne autentičnih, ali suvremeno interpretiranih okusa.

Kako se uključiti: koraci za ugostitelje i proizvođače

Sudionicima su predstavljeni jasni koraci za ulazak u zajedničku platformu: prijava objekata i proizvoda koji zadovoljavaju kriterije lokalnosti i kvalitete, pohađanje edukacija o pripovijedanju (storytelling) i kontroli troška hrane (food cost), uključivanje u mrežu događanja koja će povezati Rijeku, otoke i Gorski kotar. Ugostiteljima je preporučeno da u jelovnike uvrste prepoznatljive lokalne sastojke: kvarnerske škampe, svježu bijelu ribu, sireve iznad Učke, meso i suhomesnate proizvode iz goranskih krajeva, šumske plodove i aromatično bilje te – naravno – maslinova ulja s kvarnerskih maslinika. Na vinskim kartama naglasak je na autohtonim sortama i stilu koji prati sezonski jelovnik.

Tri kuhinje – jedan doživljaj: primorska, otočna i goranska

Primorska kuhinja oslanja se na svježu ribu, školjkaše, sipe i lignje, povrće iz zaleđa i mirisne začinske vrtove. Svaki zalogaj priča priču o buri, jugu i suncu koje dozrijeva u maslinicima. Otočna kuhinja čuva raritetne sorte i metode – od sušenja i čuvanja ribe do pripreme mesa i povrća u tradicijskim posudama – a slastice su često vezane uz blagdane i blizinu mora. Goranska kuhinja donosi hladne note šume, divljač i gljive, dimljene i sušene proizvode, jela „na žlicu“ i krušne peći. Sve tri linije susreću se na tanjuru koji je istodobno suvremen i duboko lokalno ukorijenjen – bilo da ga kušate u restoranu u centru Rijeke, na krčkoj obali ili u planinskom ambijentu Gorskog kotara.

Vinski pejzaž Kvarnera: od terroira do čaše

Degustacijski program uz vodstvo Žarka Stilina pružio je pregled stilova i terroira. Žlahtina s krčkih vinograda donosi prepoznatljivu svježinu i slanost; belica iz opatijskog zaleđa nudi herbalne i cvjetne note; jarbola intrigira aromatikom i teksturom; dok crvene raritetne sorte sansigot i trojišćina sve češće pokazuju kako lokalno može biti i elegantno i suvremeno. Zaključak je jasan: vinska karta treba biti „živa“, sezonska i u dijalogu s jelovnikom, s naglaskom na čaše na točenje koje gostu omogućuju da upozna regiju gutljaj po gutljaj. Time se gradi iskustvo koje traje dulje od jednog obroka i potiče gosta da u Rijeci i diljem Kvarnera provede više dana.

Maslinarstvo i gastronomija: od berbe do servisa

Kada je riječ o maslinovim uljima, naglasak je na ispravnom odabiru ulja prema jelu. Nježnije, zelenije arome prate sirovu ribu, carpaccio i salate, dok ulja izraženije gorčine i pikantnosti nose mesna jela, mahunarke i jela iz pećnice. Edukacija je ponudila i praktične „servisne protokole“: kako skladištiti ulje u tamnoj ambalaži, koliko ga brzo trošiti, na kojoj temperaturi ga čuvati te kako spriječiti oksidaciju. Pravilno ulje u pravom trenutku nije tek detalj – ono izravno utječe na percepciju kvalitete i pamćenje okusa, a time i na online reputaciju restorana, hotela ili konobe.

Komunikacija i SEO: kako ispričati priču koja dopire do gosta

U digitalnom okruženju priča o jelovniku i čaši mora biti lako pronađena. Ugostiteljima su predložene smjernice za optimizaciju opisa: precizne ključne riječi poput „Kvarner – Europska regija gastronomije 2026“, „Rijeka gastronomija“, „kvarnerska žlahtina“, „sansigot“, „ekstra djevičansko maslinovo ulje“ i „tradicijska jela Rijeke i Riječkog prstena“. Fotografije i kratki videi trebaju pratiti sezonski ritam te prikazivati stvarne sastojke i lokalne proizvođače. Posebno je istaknuta važnost poveznica unutar sadržaja: uz svaku priču o jelu ili vinu korisno je naznačiti gdje gost može kušati to iskustvo te gdje može rezervirati smještaj u Rijeci ili drugoj destinaciji na Kvarneru. Tako se stvaraju putokazi koji vode od inspiracije do rezervacije.

Rijeka i Kvarner kao višednevna gastro pozornica

Kako se približava 2026., Rijeka i destinacije diljem Kvarnera najavljuju programe koji će spajati lokalne proizvode, interpretacije baštine i suvremene kulinarske trendove: radionice, tematske večere, vinski masterclassovi, edukacije o uljima, festivali okusa, gastromape gradskih četvrti i otočnih mjesta. Ugostitelji su pozvani da se priključe mreži događanja i kreiraju vlastite „signature“ ponude – od menija koji prate ribarske dane i sezone u akvatoriju do goranskih zimskih tjedana jela „na žlicu“ i gljiva. Time cijeli prostor – od obale do gorja – postaje pozornica na kojoj gosti mogu planirati višednevni itinerar uz rezervaciju smještaja u Rijeci ili na jednome od kvarnerskih otoka.

Riječki prsten: zajednički nastup susjednih općina

Turističke zajednice Riječkog prstena naglašavaju važnost zajedničkog istupa općina i gradova koji okružuju Rijeku. Od priobalnih mjesta do zaleđa, potencijal je velik: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, lokalne pekarnice i slastičarnice, mali proizvođači suhomesnatih delicija, sirari i medari, mikrodestilerije i craft pivovare. Uključivanjem tih dionika u platformu, gostu se osigurava logičan dnevni ritam: jutarnja kavica i lokalna slastica u gradu, ručak uz more, poslijepodnevno kušanje vina u zaleđu i večera temeljena na proizvodima kratkog lanca opskrbe. Sve to prate jasne oznake izvornosti i priče o ljudima koji stoje iza proizvoda.

Profesionalna perspektiva: uloga chefa, sommeliera i posluge

Chef Zdravko Tomšić istaknuo je da se baštinska jela ne rekonstruiraju mehanički, nego kroz razumijevanje namirnica i konteksta. Sommelieri su most između kuhinje i gosta: povezuju lokalne sorte s tanjurom, nude čaše na točenje i predlažu sljubljivanja u skladu sa sezonom. Poslužni tim je, pak, taj koji iskustvo čini fluidnim i točnim – od poznavanja proizvođača do samopouzdanog objašnjenja razlike između stilova maslinova ulja. U neposrednoj pripremi za 2026. naglasak je na treningu osoblja, jezičnim kompetencijama i protokolima koji jamče da će svaki gost dobiti istu razinu usluge, bilo da ruča u centru Rijeke, večera na otoku ili planira vikend u Gorskom kotaru.

Gastronomska baština kao razvojna strategija

Za potpunu realizaciju potencijala istaknute su teme institucionalne podrške, povezivanja s obrazovnim sektorom, razvoja školskih kurikuluma, mentorskih programa i natjecanja koja podižu standarde. U suradnji s proizvođačima i znanstveno-istraživačkim institucijama planira se dodatno mapiranje autohtonih sorata, začinskog bilja i tradicijskih tehnika te njihova moderna primjena u restoranima. Time se podupire lokalna ekonomija i čuva identitet koji turizam čini održivim – uz jasnu poruku da Kvarner nije zbir stereotipa, nego živa gastro scena koja se razvija uz poštovanje prema baštini.

Fotografije s edukacije i protagonisti događaja

Tijekom dvodnevnog programa zabilježeni su brojni kadrovi koji će poslužiti za daljnju komunikaciju: uvodno izlaganje direktorice Irene Peršić Živadinov, izjave Petra Škarpe, zajedničke fotografije s Irinom Ban i chefom Zdravkom Tomšićem, degustacije koje je priredio Žarko Stilin u ime Kvarner Wines te radionica senzorne analize maslinovih ulja koju je vodila Marina Selak. Svaka od tih scena nosi poruku suradnje struke i zajednice te potvrđuje da je Rijeka s Riječkim prstenom prirodno polazište za istraživanje okusa od mora do gora – uz mogućnost jednostavne rezervacije smještaja u Rijeci i višednevnog boravka na Kvarneru.

Praktične informacije za posjetitelje i sektor

Kako bi se planiranje putovanja pojednostavilo, posjetiteljima se preporučuje da na vrijeme prouče kalendar događanja i rezerviraju smještaj u Rijeci te drugim destinacijama diljem Kvarnera. Ugostiteljima i proizvođačima savjetuje se pravodobna prijava tema i termina radionica, masterclassova i posebnih menija, kako bi bili uvršteni u zajedničke komunikacijske kanale. Posebna pažnja posvećena je održivosti: smanjenju otpada u kuhinji, ponovnoj upotrebi i recikliranju, energetskoj učinkovitosti i kućnom redu sljedivosti kojim se bilježi porijeklo namirnica. Takva operativa nije samo stvar reputacije, nego i vrlo konkretan doprinos kvaliteti doživljaja i ekonomiji lokala.

Ritam do 2026.: edukacije, certifikati i tematske sezone

Do preuzimanja titule Europske regije gastronomije predviđen je niz ciljanih edukacija: od treninga za osoblje u sali i baru, preko radionica o sezonskim jelovnicima koji se oslanjaju na lokalne sastojke, do strukturiranja vinskih karti s naglaskom na autohtone sorte. Planiraju se i tematska razdoblja: proljetni tjedni šparoga i mladih sireva, ljetni dani ribe i školjaka, jesenski fokus na gljive, divljač i kiseljenja te zimske interpretacije jela „na žlicu“ i suhomesnatih delicija. Svaki ciklus bit će prilika da se istaknu objekti koji vrijedno rade s lokalnim proizvođačima te da se Rijeka i destinacije diljem Kvarnera povežu u logičnu i lako pretraživu mrežu doživljaja – od rezervacije stola do rezervacije smještaja u Rijeci ili na otocima.