Ulaganja u hrvatski turistički sektor, posebice u objekte više kategorije poput hotela i kampova, predstavljaju značajan motor gospodarskog rasta. Takve investicije ne samo da izravno jačaju poslovanje subjekata u koje se ulaže, već generiraju i niz multiplikativnih učinaka koji se protežu na cjelokupno gospodarstvo. Riječ je o povećanju ukupnih turističkih prihoda, kako na razini destinacije, tako i na nacionalnoj razini, poticanju zapošljavanja te osjetnom priljevu sredstava u lokalne i državni proračun.

Nedavna analiza, koju je za Hrvatsku udrugu turizma (HUT) provela konzultantska tvrtka HD Consulting, rasvijetlila je konkretne ekonomske benefite ovih ulaganja. Istraživanje se fokusiralo na uzorak od 20 investicijskih projekata u hotele i kampove, koje je realiziralo šest vodećih domaćih turističkih kompanija. Ukupna vrijednost ovih projekata, ostvarenih u razdoblju od 2016. do kraja 2025. godine, doseže impresivnih 570 milijuna eura. Ključni nalaz studije jest da ovakve investicije u relativno kratkom roku vraćaju uloženu vrijednost. Preciznije, već unutar osam godina generira se nova dodana vrijednost koja odgovara visini početnog ulaganja. Promatrano kroz dulji period od dvanaest godina, država samo kroz naplatu fiskalnih i parafiskalnih davanja uprihodi cjelokupni iznos investicije.

Detaljna raščlamba ekonomskih učinaka

Analizirane investicije, prema spomenutom istraživanju, rezultirale su godišnjim porastom izravnih i neizravnih turističkih prihoda od čak 319,75 milijuna eura. Ovaj financijski priljev prati i značajno otvaranje novih radnih mjesta – stvoreno je 1.483 izravnih te dodatnih 1.175 neizravnih radnih mjesta. Doprinos javnim financijama također je izniman, s godišnjim fiskalnim i parafiskalnim davanjima koja dosežu 47,27 milijuna eura. Uz to, valja istaknuti i jednokratna neizravna davanja državi, proizašla iz plaća i dohodaka izvođača radova te PDV-a na nabavljenu opremu i namještaj, koja su iznosila 54,14 milijuna eura.

Prevedeno na praktičnu razinu, svaki milijun eura uložen u smještajne kapacitete u hotelima i kampovima donosi godišnje povećanje direktnog i indirektnog prihoda od turizma u iznosu od 560.666 eura. Istovremeno, takvo ulaganje kreira 2,6 novih izravnih radnih mjesta i 2,1 neizravno radno mjesto. Godišnji porast fiskalnih i parafiskalnih davanja po milijunu eura investicije iznosi 82.836 eura, dok jednokratna davanja državi dosežu 94.880 eura. Ovi podaci nedvojbeno ukazuju na visoku isplativost i gospodarsku opravdanost ulaganja u kvalitetne turističke kapacitete.

Struktura smještaja i izazov overturizma

Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, naglašava strukturni problem hrvatskog turizma. "Hotelski smještaj u Hrvatskoj čini svega 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, što je znatno ispod prosjeka naših mediteranskih konkurenata," ističe Ostojić. Upravo takva nerazmjerna struktura smještaja, s dominacijom privatnog smještaja, identificirana je kao glavni uzrok fenomena overturizma koji tijekom vrhunca sezone sve više opterećuje brojne hrvatske destinacije. Posljedično, to dovodi i do niže prosječne dnevne potrošnje turista u Hrvatskoj u usporedbi s konkurentskim zemljama na Mediteranu.

Hoteli, s druge strane, imaju potencijal generirati dulji turistički promet i privući goste veće platežne moći, što rezultira većom prosječnom potrošnjom. Pritom, važno je napomenuti da hotelski smještaj, posebice onaj više kategorije, stvara značajno manje opterećenje na prirodne resurse i lokalnu infrastrukturu. "Poticanjem investicija primarno u hotelski smještaj, možemo simultano povećati ekonomske koristi od turizma i umanjiti negativne učinke koje trenutačni model ima na lokalne zajednice i okoliš," pojašnjava Ostojić. On također ukazuje na praksu zemalja u regiji koje, s ciljem jačanja svojih turističkih potencijala, primjenjuju niz instrumenata za poticanje ulaganja u hotelski smještaj visoke kategorije. Te mjere, koje u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno zastupljene, uključuju kombinacije subvencioniranih kredita, bespovratnih sredstava i poreznih olakšica. U većini konkurentskih zemalja prepoznati su i zakonski regulirani modeli mixed-use projekata, koji bitno doprinose isplativosti turističkih projekata, privlačnosti ulaganja te jačanju tržišne pozicije destinacija u globalnoj utakmici. Preuzimanjem takvih, u konkurentskom okruženju standardnih, praksi, Hrvatska bi mogla privući značajne investicije u kvalitetan hotelski smještaj. To bi, pak, dovelo do povećanja turističke potrošnje, produženja sezone i smanjenja pritiska overturizma tijekom ljetnih mjeseci.

Usporedna analiza i moderne politike poticanja

U tom kontekstu, Ostojić je predstavio i rezultate benchmark analize investicijskih poticaja u turizmu koju je za HUT izradio Horwath HTL Zagreb. Analiza je obuhvatila Austriju, Crnu Goru, Maltu, Italiju, Mađarsku, Portugal, Grčku, Srbiju i Albaniju. Jedan od ključnih zaključaka jest trend postupnog jačanja strateške uloge države u oblikovanju turističkih ulaganja. Moderne politike poticanja turističkih investicija nadilaze okvire klasičnih subvencija i sve više preuzimaju ulogu aktivnih razvojnih strategija. Poticaji stoga nisu ograničeni isključivo na financijsku podršku; praksa pokazuje da se radi o upravljanju smjerom, strukturom i učincima investicija putem sofisticiranih, višekomponentnih modela. Uz već spomenute kombinacije subvencija, bespovratnih sredstava i olakšica, primjetan je zaokret prema tematski usmjerenim poticajima. Poseban naglasak stavlja se na područja energetske učinkovitosti, digitalne tranzicije i društveno odgovornog poslovanja (ESG).

Prijedlozi za jačanje investicijske atraktivnosti hrvatskog turizma

Kako bi se izbjeglo daljnje smanjenje investicijske atraktivnosti i konkurentnosti ulaganja u hrvatski turizam, Hrvatska udruga turizma predlaže usvajanje niza konkretnih instrumenata. Ovi instrumenti usmjereni su na poticanje investicija u nove i postojeće hotele i kampove, ali i na transformaciju postojećeg privatnog smještaja u hotelski smještaj više dodane vrijednosti. Predložene mjere uključuju:

• Bespovratna sredstva (grantovi) za gradnju i proširenje smještajnih kapaciteta u turistički nedovoljno razvijenim područjima. Intenzitet potpore bio bi visok (do 40 posto prihvatljivih troškova), a sredstva bi bila usmjerena na hotele i kampove s 4 i 5 zvjezdica. Ova mjera mogla bi potaknuti razvoj turizma u regijama poput Slavonije ili unutrašnjosti Dalmacije.


• Bespovratna sredstva (grantovi) za izgradnju i razvoj hotelskih kapaciteta u turistički razvijenim područjima, uz niži intenzitet potpore (do 20 posto prihvatljivih troškova). Ova bi se mjera odnosila isključivo na hotele, potičući daljnje podizanje kvalitete u etabliranim destinacijama poput Istre ili Dubrovnika.


• Subvencionirane kamatne stope za izgradnju i razvoj hotelskih i takozvanih mixed-use (mješovite namjene) kapaciteta, uz srednji i viši intenzitet potpore.


• Bespovratna sredstva (grantovi) za podizanje kategorije postojećih hotela na 4 i 5 zvjezdica, uz srednji intenzitet potpore (do 30 posto prihvatljivih troškova).


• Bespovratna sredstva (grantovi) za razvoj difuznih i integralnih hotela, uz visok intenzitet potpore (do 40 posto prihvatljivih troškova). Ova mjera cilja na transformaciju postojećeg privatnog smještaja u kvalitetne hotelske kapacitete kroz modele difuznih i integralnih hotela, što je posebno zanimljivo za očuvanje autohtonosti manjih mjesta.


• Bespovratna sredstva (grantovi) za ulaganja u održivost i ESG (Environmental, Social, Governance) komponente u turizmu. Predviđen je visok intenzitet potpore (do 70% prihvatljivih troškova) za investicije u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, digitalizaciju te implementaciju društveno odgovornih modela poslovanja.


• Investicijski poticaji za razvoj dodatnih hotelskih sadržaja i unapređenje kvalitete, primjerice za ulaganja u nove spa i wellness centre, kongresne dvorane, sportske terene, te podizanje razine gastronomske ponude.


• Poticanje i precizno zakonsko reguliranje takozvanih mixed-use projekata, koji uključuju brendirane i nebrendirane rezidencije. Takvi modeli, kako je već istaknuto, značajno doprinose isplativosti projekata, privlače ulaganja i jačaju tržišnu poziciju destinacija u globalnoj konkurenciji. Primjeri uspješnih mixed-use projekata u svijetu pokazuju njihov potencijal za cjelogodišnje poslovanje i diverzifikaciju ponude.

Implementacija ovih mjera, smatraju u Hrvatskoj udruzi turizma, ključna je za osiguravanje dugoročne održivosti i konkurentnosti hrvatskog turizma, uz istovremeno povećanje njegovih pozitivnih ekonomskih učinaka i smanjenje negativnih posljedica masovnog turizma. Stvaranje povoljnijeg investicijskog okruženja privuklo bi kapital potreban za transformaciju prema kvalitetnijem, otpornijem i odgovornijem turističkom sektoru koji doprinosi prosperitetu cijele zemlje.

Strateško usmjerenje prema podizanju kvalitete smještaja i ukupne turističke ponude, uz naglasak na održivost i odgovorno upravljanje resursima, preduvjet je za repozicioniranje Hrvatske kao destinacije visoke vrijednosti. To podrazumijeva ne samo ulaganja u "cigle i beton", već i kontinuirano ulaganje u ljudske potencijale, inovacije i digitalnu transformaciju. Razvoj cjelogodišnjih turističkih proizvoda, disperzija turističkog prometa na manje razvijena područja te jačanje otpornosti sektora na vanjske šokove, poput pandemija ili klimatskih promjena, moraju biti integralni dio nove razvojne paradigme. U tom smislu, predloženi poticaji predstavljaju važan korak prema ostvarenju vizije Hrvatske kao vodeće mediteranske destinacije održivog turizma.