Vlak umjesto kratkih letova: Lufthansa Group i Bruxelles dobivaju novu ICE vezu
Brussels Airport od jeseni 2026. ulazi u novu fazu povezivanja s europskom mrežom brzih vlakova: Deutsche Bahn uvodi izravne ICE polaske koji će zračnu luku u Zaventemu povezati sa zapadnom Njemačkom, a u prodaji će se pojaviti i kao dio jedinstvene „vlak + avion” rezervacije kroz Brussels Airlines, članicu Lufthansa Groupa. Ideja je jednostavna: dio putnika koji su do sada do zrakoplovnih čvorišta stizali kratkim „feeder” letovima, ili su morali kombinirati više presjedanja na željeznici, dobiva izravniji i predvidljiviji kopneni dolazak na aerodrom. U praksi, taj iskorak trebao bi rasteretiti kratke linije, smanjiti emisije po putniku i proširiti doseg briselske mreže prema regiji Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Za putnike iz Hrvatske i regije Bruxelles je često ulazna točka za institucije EU, poslovne susrete i kulturna događanja, pa se uz planiranje putovanja logično otvara i pitanje logistike na terenu, uključujući
ponude smještaja u Bruxellesu ili
smještaj blizu Bruxelles Airporta kada su u fokusu rani polasci i kasni dolasci.
Najava je objavljena 26. veljače 2026., dok je početak operativnog prometa postavljen na 7. rujna 2026. – datum koji je već upisan u planove zrakoplovne industrije i željezničkih operatera kao testni trenutak za prekograničnu integraciju koja u Europi godinama napreduje sporije od ambicija.
Što se uvodi od 7. rujna 2026. i kako izgleda trasa
Prema najavljenom voznom redu, novi međunarodni ICE će povezati Köln i Antwerpen, a ključna novost je zaustavljanje u Brussels Airportu. Na trasi su predviđena stajališta Köln Hbf, Aachen, Liège, Leuven i Brussels Airport, nakon čega vlak nastavlja prema Antwerpen-Centraal. Operativno, riječ je o dva povratna putovanja dnevno, što je za početnu fazu kompromis između atraktivne ponude i realnih kapaciteta na međunarodnim koridorima. Procijenjeno vrijeme putovanja između Kölna i Brussels Airporta iznosi oko dva sata, a jutarnji polazak planiran je tako da u zračnu luku stiže u 08:29, s jasnom namjerom da „uhvati” valove polazaka prema dalekim destinacijama.
Vlakove bi trebao voziti ICE 3neo, najnovija generacija DB-ove brze flote koja se postupno uvodi i na međunarodne relacije, nakon dobivanja potrebnih odobrenja za promet u Belgiji i Nizozemskoj. Putnici će karte moći kupovati kroz standardne prodajne kanale željeznice i zrakoplovnih prijevoznika, ali i kroz putničke agencije, pri čemu je naglasak na tome da se dio kapaciteta prodaje kao „zajednički proizvod” koji ima svoj kod i uvjete, a ne samo kao obična željeznička karta.
Za one koji u Bruxelles dolaze radi višednevnih sastanaka ili konferencija, ova linija dodatno mijenja računicu pristupa gradu i aerodromu, pa je razumno unaprijed provjeriti
smještaj za posjetitelje u Bruxellesu, osobito ako se planira rani dolazak vlakom i nastavak leta istoga dana.
Kako funkcionira „zajednička karta” i koje su pogodnosti
Model se oslanja na codeshare logiku poznatu iz zrakoplovstva: putnik kupuje jednu rezervaciju koja obuhvaća i željeznički segment i let, a sustav ga tretira kao cjelinu. U praksi to znači da ICE dobiva status „virtualnog leta” u rezervacijskim sustavima, uz jasnu vezu prema konkretnim letovima Brussels Airlinesa i, posredno, Lufthansa Group mreže. Najvažniji element je zaštita veze: u slučaju kašnjenja vlaka ili poremećaja, putniku se osigurava alternativni nastavak putovanja prema pravilima koji su ugovoreni za intermodalni proizvod, a ne prema klasičnim pravilima odvojeno kupljenih karata.
Dodatne pogodnosti uključuju rezervirano sjedalo u unaprijed određenom vagonu, prikupljanje milja u programu Miles & More te pristup DB loungeu u Kölnu za putnike koji imaju odgovarajući status ili putnu klasu. U paket su uključene i gradske karte za lokalni prijevoz u Kölnu i Aachenu, što je detalj koji se na prvi pogled čini sporednim, ali često čini razliku u praksi – posebno u situacijama kada je presjedanje na kolodvoru tijesno ili kada putnik mora „pokriti” zadnjih nekoliko kilometara do željezničke stanice.
Brussels Airlines ovaj proizvod brendira kao nastavak intermodalne strategije Lufthansa Groupa, čiji je najpoznatiji primjer Lufthansa Express Rail u Njemačkoj. Taj program već godinama tretira ICE veze kao dio putovanja prema frankfurtskom čvorištu, uz jedinstvenu rezervaciju, prijavu i jamstvo veze, a DB ga opisuje kao alternativu zrakoplovnim dovoznim letovima za putnike iz većeg broja gradova.
Zašto je Bruxelles ključan i kome je linija najvažnija
Brussels Airport se u belgijskoj i europskoj prometnoj slici dugo isticao kao zračna luka bez izravnog priključka na međunarodnu mrežu brzih vlakova, iako se nalazi u prostoru s iznimno gustom željezničkom infrastrukturom. Upravo zato je u upravi aerodroma ovaj dogovor predstavljen kao korak koji jača međunarodnu povezanost Belgije i pozicionira Zaventem kao intermodalno čvorište, a ne samo kao zrakoplovnu točku. U kontekstu Lufthansa Groupa, Bruxelles dobiva dodatnu ulogu: postaje ulaz za regiju u kojoj je koncentrirana velika populacija putnika koji često putuju prema Africi i prema interkontinentalnim destinacijama, a istodobno žive dovoljno blizu da im kopneni dolazak ima smisla.
Brussels Airlines posljednjih godina gradi identitet europske kompanije s naglašenom mrežom prema podsaharskoj Africi. Upravo taj segment objašnjava zašto se u istupima kompanije naglašava zapadna Njemačka: Sjeverna Rajna-Vestfalija ima značajne zajednice s afričkim korijenima, pa se očekuje da će dio putnika radije izabrati brz vlak do Bruxellesa umjesto presjedanja na kratke letove prema drugim čvorištima. Za putnike to znači širi izbor itinerera, ali i drukčiji tip putnog dana: manje sigurnosnih kontrola i ukrcaja u zračnoj fazi, više vremena u jednom prijevoznom sredstvu, te potencijalno stabilniju točku polaska iz centra grada, poput Köln Hauptbahnhofa.
U turističkom smislu, linija je zanimljiva i jer povezuje Köln, Aachen, Liège i Leuven s briselskim aerodromom, što otvara mogućnost da se putovanje „rasporedi” između više destinacija. To je posebno relevantno u razdobljima kada su hoteli u Bruxellesu pod pritiskom velikih sajmova ili političkih susreta, pa se dio posjetitelja odlučuje za boravak u okolnim gradovima i dnevne dolaske, uz
smještaj blizu mjesta događaja u Bruxellesu kao jednu od čestih pretraga.
Širi europski trend: smanjenje kratkih letova i jačanje brze željeznice
Ovakvi projekti uklapaju se u širi trend europskih prometnih politika koje u posljednjem desetljeću sve otvorenije potiču prebacivanje dijela putovanja s aviona na željeznicu. Europska komisija u strateškim dokumentima o mobilnosti naglašava potrebu rasta željezničkog prijevoza, uključujući povećanje udjela brzih pruga, uz istodobno „poštenije” formiranje cijena u prometu koje bi bolje odražavalo klimatske troškove. Najvidljiviji politički potez do sada povukla je Francuska, koja je uredbom iz svibnja 2023. definirala uvjete za zabranu određenih domaćih redovitih letova kada postoji željeznička alternativa kraća od 2 sata i 30 minuta.
Iako je francuski model specifičan i primjenjuje se na ograničen broj linija, on je snažan signal smjera: države sve češće promatraju kratke letove kao „rezervu” koju bi, gdje je moguće, trebalo zamijeniti bržim vlakom ili kombinacijom vlak + avion. U tom kontekstu, praksa iz Njemačke često se navodi kao primjer: na relaciji Köln–Frankfurt, nakon jačanja brze željezničke ponude, zrakoplovna veza je još 2007. u potpunosti nestala, a putnici su prebačeni na ICE prema integriranom air-rail terminalu frankfurtske zračne luke. Bruxelleski projekt je logičan nastavak iste ideje, s time da ovaj put prelazi državne granice i ulazi u prostor različitih regulatornih i infrastrukturnih režima.
Za čitatelje koji planiraju putovanja kroz Bruxelles, posebno u periodima velikih međunarodnih događanja, praktična strana priče ostaje jednako važna kao i politika: dostupnost
smještaja u Bruxellesu i blizina prometnih čvorišta često odlučuju hoće li se intermodalni koncept doživjeti kao olakšanje ili kao dodatna složenost.
Cijene i dalje „kvare” intermodalnu priču
Iako se u javnim nastupima naglašavaju ekološke koristi i praktičnost, komercijalni sloj ovakvih projekata često je najteži. Zajednička karta mora istodobno zadovoljiti logiku željeznice, koja u Europi često upravlja kapacitetima kroz dinamičko formiranje cijena i ograničene kvote, te logiku zrakoplovne industrije, koja se oslanja na revenue management i promjenjive tarife. U teoriji, integracija bi trebala pojednostaviti putovanje i ukloniti rizike presjedanja, ali u praksi putnik vrlo brzo uspoređuje cijenu „bundla” s cijenom zasebno kupljenog vlaka i leta. Kad je razlika mala, pogodnosti i jamstvo veze lako opravdaju proizvod; kad razlika naraste, intermodalni koncept gubi dio publike. U praksi se, ovisno o danu putovanja, raspoloživosti kvota i pravilima tarifa, može dogoditi da „zajednička karta” ispadne i približno dvostruko skuplja od scenarija u kojem putnik zasebno kupi željeznički segment i let, što odmah otvara pitanje koliko je tržište spremno platiti dodatnu sigurnost i komfor.
Širi problem je što europsko tržište prijevoza još uvijek nema izjednačene uvjete. Analize cijena putovanja pokazuju da je na velikom broju prekograničnih relacija vlak često skuplji od leta, unatoč klimatskoj prednosti željeznice. Greenpeaceova analiza iz 2025. godine, primjerice, ističe da su na većini promatranih međunarodnih ruta zrakoplovne karte bile jeftinije od željezničkih, te povezuje razlike s poreznim tretmanom zrakoplovstva i strukturom troškova željeznice. Dodatni je sloj činjenica da pravila EU omogućuju oslobođenja od trošarina na gorivo za komercijalnu avijaciju u određenim okvirima, dok željeznički operateri snose visoke naknade za pristup infrastrukturi i energente, što se u konačnici prelijeva u cijenu karte.
U takvom okruženju, intermodalni proizvodi često postaju „kolateralna žrtva” sustava: od njih se očekuje da budu i zeleniji i jednostavniji, ali i cjenovno konkurentni, dok se temeljni porezni i infrastrukturni odnosi ne mijenjaju jednako brzo. Znanstvena istraživanja o intermodalnim tarifama dodatno pokazuju koliko je napeto balansiranje između prihoda operatera i troška putnika, jer upravljanje kašnjenjima i rizicima presjedanja može potaknuti korekcije cijena koje putnik doživljava kao nepredvidive. Za DB i Brussels Airlines zato će transparentnost ponude – što je uključeno, što je jamčeno i pod kojim uvjetima – biti jednako važna kao i sama brzina vlaka.
Operativni rizici: kašnjenja, odgovornost i prava putnika
Intermodalna karta mijenja raspodjelu odgovornosti. Kod odvojeno kupljenih karata putnik u pravilu sam nosi rizik kašnjenja, dok integrirani proizvod pretpostavlja koordinaciju operatera i jasna pravila preusmjeravanja. To traži podatkovnu razmjenu, planiranje minimalnih vremena presjedanja i spremnost na dijeljenje troškova u slučaju poremećaja. Nije slučajno da se u stručnim radovima o integraciji zraka i željeznice naglašava važnost upravljanja kašnjenjima i zajedničkih protokola, jer se tek tada jamstvo veze prestaje doživljavati kao marketinška fraza i postaje funkcionalna sigurnosna mreža.
Za putnike, praktična korist vidi se u najkritičnijem trenutku – kada vlak kasni, a let ne čeka. Tada je razlika između „sam si kriv” i „prebacit ćemo vas” najveća. Upravo zato codeshare model, koji se u ovom projektu uvodi za Brussels Airport, ima potencijal promijeniti navike na relacijama koje su do sada bile oslonjene na kratke letove ili na presjedanja između različitih prijevoznika bez zajedničke odgovornosti.
Ipak, uspjeh će ovisiti i o pouzdanosti infrastrukture. DB je u planovima za 2026. najavio širenje prekograničnih ICE veza i veću standardizaciju voznog reda, uz obrazloženje da se time želi poboljšati stabilnost i smanjiti kašnjenja. To je važan signal jer intermodalni proizvod ne može dugoročno opstati ako se putnicima prečesto „aktivira” jamstvo veze – tada se troškovi operatera povećavaju, a povjerenje putnika smanjuje.
Što bi moglo odlučiti uspjeh: frekvencija, informiranje i realna cjenovna logika
U startu, dvije povratne veze dnevno nude dovoljno da se pokriju jutarnji i popodnevni valovi, ali tržište će brzo pokazati traži li više. Ako se pokaže da putnici doista mijenjaju navike i biraju vlak kao dovoz prema letovima, logičan sljedeći korak bit će povećanje frekvencije ili širenje koncepta na druge gradove. Bruxelles Airlines već signalizira da želi dodatne veze, a DB kroz svoju intermodalnu strategiju otvoreno govori o širenju suradnji s prijevoznicima.
Za putnike, ključ će biti jednostavno informiranje: jasna usporedba opcija, vidljivi uvjeti jamstva veze i razumljiva pravila u slučaju poremećaja. Ako intermodalna karta postane „crna kutija” u kojoj cijena skače bez objašnjenja, a pravila su zakopana u fusnotama, proizvod će teško postati masovan. Ako, pak, kombinacija bude pregledna i predvidljiva, tada brzina ICE-a i logika jedne rezervacije mogu postati novi standard za pristup briselskom čvorištu.
U svakodnevnom planiranju putovanja to se svodi na konkretne odluke: hoće li putnik iz Kölna prema interkontinentalnom letu u Bruxellesu birati vlak koji stiže u 08:29 i imati dovoljno vremena za check-in, te hoće li mu cijena i sigurnost veze opravdati odabir. Za posjetitelje grada dodatna prednost je što se dolazak može uskladiti s raspoloživim kapacitetima na tržištu, pa se u danima velike potražnje može tražiti
smještaj u Bruxellesu za poslovne putnike ili
smještaj blizu stanica i aerodroma koji olakšava ranojutarnje polaske. Ako se intermodalna integracija pokaže pouzdanom, Bruxelles bi 2026. mogao dobiti ono što europska mobilnost već dugo najavljuje: putovanje u kojem se vlak i avion ne natječu, nego se nadopunjuju.
Izvori:- Railway-News – detalji o codeshare sporazumu DB-a i Brussels Airlinesa, ruta, stajališta i pogodnosti ( link )- TravelMole – citati uprava Lufthansa Groupa, Brussels Airlinesa i Brussels Airporta te pregled pogodnosti „Express Rail” koncepta ( link )- International Railway Journal – DB-ove promjene voznog reda 2026. i najava četiri dnevna ICE para Köln–Antwerpen preko Brussels Airporta ( link )- Lufthansa Group Newsroom – informacije o programu Lufthansa Express Rail i intermodalnom modelu „jedna rezervacija, dva ukrcajna dokumenta” ( link )- Deutsche Bahn – fact sheet o suradnjama s avioprijevoznicima, Express Railu i Rail&Fly modelu ( link )- Deutsche Bahn – pregled ICE 3neo i uvjeta za međunarodni promet u Belgiji i Nizozemskoj ( link )- Europska komisija (DG MOVE) – strateški ciljevi mobilnosti, uključujući rast udjela brzih pruga ( link )- Francuska vlada (info.gouv.fr) – objašnjenje zabrane određenih kratkih domaćih letova uz alternativu vlakom do 2h30 ( link )- Légifrance – uredba br. 2023-385 o uvjetima primjene zabrane domaćih letova kada postoji željeznička alternativa kraća od 2h30 ( link )- Europska komisija (Taxation and Customs Union) – pojašnjenje okvira oslobođenja trošarina na gorivo za komercijalnu avijaciju prema Energy Tax Directive ( link )- Greenpeace – analiza cijena zrakoplovnih i željezničkih putovanja u Europi 2025. i razlozi cjenovnih razlika ( link )- Transport Policy (ScienceDirect, open access) – istraživanje o formiranju intermodalnih tarifa i utjecaju kašnjenja na cjenovne strategije ( link )
Kreirano: petak, 27. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini