ESA-ina letjelica Juice u studenome 2025. iskoristila je rijetku geometriju kako bi promatrala međuzvjezdani komet 3I/ATLAS (C/2025 N1) u fazi pojačane aktivnosti nakon prolaska kroz perihel. Iako je misija primarno posvećena Jupiteru i njegovim ledenim mjesecima, znanstveni tim je otvorio ciljane prozore promatranja s pet instrumenata — JANUS, MAJIS, UVS, SWI i PEP — kako bi ulovio kemijske, dinamičke i čestične tragove koji komet odaju u razdoblju najživljeg „koma i rep” ponašanja. Ova izvanredna prilika došla je nedugo nakon što se 3I/ATLAS najviše približio Suncu krajem listopada, a upravo to je razdoblje kada mlazovi plinova i prašine postaju najizraženiji.

Što je 3I/ATLAS i zašto je važan?

3I/ATLAS tek je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt koji je ušao u naš Sunčev sustav, nakon 1I/ʻOumuamue (2017.) i 2I/Borisova (2019.). Za razliku od ʻOumuamue, koji je bio bez klasičnog repa i s vrlo neobičnim fotometrijskim potpisom, 3I/ATLAS se ponaša kao „pravilan” aktivan komet s jasno vidljivim komeom i repovima. Riječ je o prirodnom tijelu na hiperbličnoj putanji, čiji sastav i ponašanje nose informacije o kemiji i termofizici dalekih planetarnih sustava. Upravo zato međunarodna zajednica — od zemaljskih opservatorija do svemirskih orbitera — koordinirano prati ovaj prolaz kroz unutarnji Sunčev sustav, svjesna da su ovakve prilike iznimno rijetke.

Studeni 2025.: prvi prozor za Juice

U prvoj polovici studenoga 2025. Juice je započeo promatranja 3I/ATLAS-a s više senzora. Već 2. studenoga 2025. izvedena su početna opažanja, a 4. studenoga dogodilo se i najpovoljnije približenje iz perspektive letjelice — oko 65 milijuna kilometara od kometa (procjene različitih efemerida okupljenih u medijskim i agencijskim izvješćima kreću se oko 64–66 milijuna km). Taj je trenutak došao neposredno nakon perihela, kada je komet bio u najaktivnijem stanju. Na snimci iz Navigation Camera (NavCam) — inženjerske kamere namijenjene navođenju, a ne znanstvenoj fotografiji — komet je, prema onome što se moglo preliminarno preuzeti s letjelice, jasno vidljiv kao kondenzirani izvor okružen difuznim haloom, s naznakama plazma-repa (ionizirani plinovi koje „vuče” Sunčev vjetar) i mogućeg slabijeg prašnog repa formiranog od mikroskopskih čestica koje izlaze iz jezgre.

NavCam nije kalibrirani znanstveni instrument visoke rezolucije; njegova je uloga primarno autonomna navigacija u budućim obilascima Jupiterovih mjeseca. Ipak, ovakvi „probni kadrovi” vrijedni su za provjeru geometrije i osvjetljenja scene te za brzu procjenu koliko su repovi i koma izraženi u trenutku promatranja. Usto, prate ga detaljna mjerenja s JANUS-a (visokorezolucijske optike), MAJIS-a i UVS-a (spektroskopija od ultraljubičastog do infracrvenog područja), SWI-ja (submilimetarsko „njušenje” molekula i temperature plinova) te PEP-a (čestice i plazma). Ta kombinacija omogućuje korelaciju izgleda (fotometrija i morfologija) s sastavom (linije H₂O, CO₂, CO, fragmenti OH i dr.) i okolinom (sunčev vjetar, ioni, elektroni), što je ključno za razumijevanje mehanizama koji komet „pokreću” nakon perihela.

Zašto podaci stižu tek u veljači 2026.?

Juice je u ovoj fazi krstarenja konfiguriran tako da mu glavna visoko-usmjerena antena (HGA) služi kao štit od Sunčeve topline. Zbog toga je komunikacija većinom prebačena na medium-gain antenu, što drastično smanjuje podatkovni protok. Posljedično, većina znanstvenih paketa s promatranja 3I/ATLAS-a planirano se isporučuje na Zemlju tek u veljači 2026., kada letjelica promijeni termalnu orijentaciju i vrati se standardnoj vezi preko HGA. To nije „zadrška iz hira”, nego kompromise koje nalažu termalna zaštita i sigurnost letjelice u dijelu putovanja blizu Sunca. Znanstvenici stoga trenutačno raspolažu tek s ograničenim telemetrijskim izrescima (npr. parcijalno preuzetim NavCam kadrom), dok će cjelovite JANUS/MAJIS/UVS/SWI/PEP serije stizati po složenom rasporedu u narednim tjednima 2026.

Mars kao „vanjski stativ”: jesenska mjerenja za precizniju putanju

Ova studen(a)ska kampanja oslanja se na promatranja s orbite Marsa provedena od 1. do 7. listopada 2025., kada su Mars Express i ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO) „lovili” 3I/ATLAS u izuzetno zahtjevnim uvjetima slabog sjaja i velike brzine. Iako su slike s Mars Expressa imale kraća vremena ekspozicije i nižu osjetljivost za tako tamne mete, TGO je uspio registrirati komet i, još važnije, dostaviti podatke koji su deseterostruko suzili nesigurnosti u položaju i budućoj putanji. Te su korekcije efemerida bile presudne da se prozori promatranja s Juicea „zaključaju” na pravi položaj kometa u studenome, baš kad je 3I/ATLAS bio u najaktivnijem stanju nakon perihela.

Što će točno tražiti Juiceovi instrumenti?

• JANUS (visokorezolucijska kamera): očekuju se snimke kojima se prate promjene u morfologiji kome i orijentaciji repova kroz dane. Iako udaljenost nameće ograničenja u razlučivosti, evolucija svjetlinâ i „asimetrije” kome otkrit će dinamiku izbacivanja materijala.


• MAJIS i UVS (spektroskopija): ciljaju diagnostičke linije vode, ugljikova dioksida i ugljikova monoksida, ali i tragove atomskog vodika i drugih produkata disocijacije. Usporedba UV i IR spektra pokazat će termalne uvjete i izvore mlazova.


• SWI (submilimetar): daje temperaturu i kinematiku plinova; može odvojiti „spore” i „brze” komponente isparavanja, što je važno za modele sublimacije CO₂ i H₂O.


• PEP (čestice i plazma): mjeri ionizirane produkte kometa i interakciju sa Sunčevim vjetrom; tu se očekuju potpisi plazma-repa, promjene gustoće i energije čestica te eventualni diskontinuiteti povezani s promjenama u Sunčevu vjetru.

U sinergiji, ovi instrumenti omogućuju „od ponašanja do sastava” analizu: vidimo kako se koma širi, što je u njoj, kako se repovi savijaju i mijenjaju te kakav plazmeni „pečat” ostavlja okolina. Kada se tim podacima pridodaju zemaljska i heliosferska opažanja (npr. UV i bijela svjetlost s drugih misija), dobiva se kronika aktivnosti kometa poslije perihela — dan po dan, umjesto jednog statičnog „snapshota”.

„Anti-rep”, plazma-rep i prašina: što geometrija čini našem oku

Rep kometa nije jedna te ista stvar u svakom trenutku. Plazma-rep ioniziranog plina gotovo se uvijek proteže suprotno od Sunca jer ga oblikuje Sunčev vjetar. Prašni rep — sastavljen od čestica različitih veličina — slijedi putanju i može tvorevno izgledati poput „antirepa” kada se ravnina opažanja poklopi s ravninom orbite, pa se čini da rep „pokazuje” prema Suncu. Za 3I/ATLAS poslije perihela upravo se očekuju takvi perspektivni efekti: jači kome zbog termalne inercije i geometrijski uvjetovane promjene u rasporedu prašine. Juiceovi setovi s više datuma u studenome osnivaju se na ideji da serija kraćih mjerenja bolje hvata tu dinamiku nego jedno jedino dugo izlaganje.

Što o 3I/ATLAS-u znamo do danas

Koordinirana mjerenja s Marsa i iz heliosferskih misija (te iz zemaljskih opservatorija) potvrđuju kako se 3I/ATLAS ponaša kao prirodan, aktivan komet. Ultraljubičasti i infracrveni potpisi upućuju na prisutnost vode i ugljikova dioksida, a morfologija kome i repa podudara se s očekivanjima za tijelo koje je nedavno prošlo najbližu točku Suncu. Iako se u javnom prostoru pojavljuju spekulacije o „neobičnostima”, konsenzus agencija temelji se na višestrukim neovisnim mjerenjima i fotometrijskim analizama koje odgovaraju prirodnom porijeklu. U usporedbi s 1I/ʻOumuamuom i 2I/Borisovom, 3I/ATLAS pruža možda najbogatiji višemisijski set do sada — i Juiceova kampanja u studenome uklapa se u taj međunarodni mozaik.

Zašto je udaljeni Juice ipak „na pravom mjestu”

Premda je udaljenost Juicea bila veća nego što su je imale marsovske letjelice u listopadu, tajming studenih prozora čini razliku: neposredno nakon perihela aktivnost kometa je najizraženija. To povećava signal-na-šum za spektroskopske instrumente i šansu da se uhvate promjene u repovima uvjetovane Sunčevim vjetrom. Drugim riječima, „dalje, ali glasnije” — i dovoljno dugo da se usporede dan-po-dan, što je presudno za dinamiku plinova i prašine.

Tehnički aspekt: NavCam i „brzi pogled”, pa znanost „u punoj rezoluciji”

Navigation Camera na Juiceu primarno služi za navigaciju, no tim ju je iskoristio kako bi brzo validirao da je komet unutar kadra i da je aktivnost vidljiva. Zbog ograničenja veze (HGA kao sunčev štit, prijenos preko medium-gain antene) s letjelice se spustio tek djelomični isječak jednog NavCam kadra — dovoljan da se potvrdi „što nas čeka” u punim znanstvenim setovima. U idućim tjednima 2026., kad se geometrija i termalni uvjeti poprave, planirano je sustavno slanje kompletnih serija podataka s JANUS-a, MAJIS-a, UVS-a, SWI-ja i PEP-a, uz standardne kalibracije i provjere kvalitete.

Vremenska os: gdje smo danas i što slijedi

Gledano iz perspektive 05. prosinca 2025., slijed je jasan: perihel 3I/ATLAS-a dogodio se krajem listopada; marsovska promatranja trajala su od 1. do 7. listopada; Juice je započeo opažanja 2. studenoga, a najpovoljniji prolaz bio je 4. studenoga na otprilike 65 milijuna kilometara. Emisija znanstvenih paketa s Juicea planirana je za veljaču 2026., nakon čega slijedi obrada, križna usporedba s podacima drugih misija i objava prvih rezultata. Usto, očekuje se nastavak zemaljskih i svemirskih promatranja kometa dok njegova aktivnost opada i dok nastavlja put prema vanjskim dijelovima sustava.

Šira slika misije: Juice na putu prema Jupiteru

Misija Juice je lansirana 2023., a ulazak u Jupiterov sustav predviđen je za 2031.. Nakon niza gravitacijskih asistencija i dugog krstarenja, letjelica će serijom bliskih prolazaka uz Europu i Kalistu završiti u orbiti oko Ganimeda — prvom ikad oko nekog mjeseca izvan Zemlje. Znanstveni ciljevi obuhvaćaju ledenog geologiju, podpovršinske oceane, plazmosferu i magnetosferu Jupiterova sustava te procjenu uvjeta koji mogu upućivati na potencijalnu nastanjivost. Studeni 2025. s 3I/ATLAS-om stoga je svojevrsni „bonus-prozor” — jedinstvena prigoda da se isti instrumenti kalibrirani za ledene mjesece iskušaju na aktivnom kometu i obogate bazu fenomenologije volatilnih tvari u različitim okolinama.

Što očekivati iz rezultata

Kada svi setovi pristignu i prođu obradu, zajednica će posebno tražiti odgovore na četiri skupine pitanja:

1. Volatilni inventar i termodinamika: omjeri H₂O/CO₂/CO, temperature i brzine širenja kome, ovisnost o vremenu od perihela i heliocentričnoj udaljenosti.


2. Morfologija i dinamika repova: mijenja li se orijentacija plazma-repa s promjenama u Sunčevu vjetru; kako se raspoređuje prašina i pod kojim se uvjetima vidi „anti-rep”.


3. Čestično-plazmena interakcija: energija i spektri iona/elektrona, mogućnost detekcije diskontinuiteta, odnos s aktivnim mlazovima iz jezgre.


4. Negravitacijska ubrzanja: koliko izbacivanje plinova i prašine „gura” jezgru; jesu li potrebne korekcije efemerida i mogu li se parametri stabilno uklopiti u standardne kometne modele.

3I/ATLAS je, po svemu sudeći, prirodni međuzvjezdani komet čija opažanja sada, napokon, imamo iz više točaka Sunčeva sustava — s Marsa, u blizini Sunca i iz perspektive letjelice na putu prema Jupiteru. Juiceova promatranja iz studenoga 2025. stoga bi trebala ispuniti praznine: povezati spektre i slike s realnim evolucijama repova i kome u tjednima nakon perihela. To je vrsta „vremenskog niza” koja nam je kod prethodnih međuzvjezdanih posjetitelja često nedostajala.

Napomena uredništva: zbog ograničenog telemetrijskog prozora u studenom, dio sadržaja validiran je kratkim NavCam isječkom koji je poslužio tek kao potvrda prisutnosti kometa i vidljive aktivnosti. Znanstveni zaključci temeljit će se na potpunim paketima s instrumenata JANUS/MAJIS/UVS/SWI/PEP, koji pristižu kada to dopuste termalna geometrija i komunikacijski režim letjelice.