Europski satelit nove generacije poslao prve snimke: MTG-S otvara put preciznijoj prognozi nad Europom i sjevernom Afrikom
Na 18. Europskoj svemirskoj konferenciji u Bruxellesu, održanoj 27. i 28. siječnja 2026., Europska svemirska agencija (ESA) i EUMETSAT prvi su put javnosti prikazali početne snimke s Meteosat Third Generation-Sounder satelita (MTG-S1). Riječ je o misiji koja bi trebala promijeniti način na koji meteorološke službe prate razvoj atmosfere iznad Europe i dijela sjeverne Afrike, s naglaskom na brže upozoravanje na opasne vremenske pojave. Za razliku od klasičnih satelitskih “slika oblaka”, novi sustav donosi i slojevite podatke o temperaturi i vlažnosti, što je temelj za precizniju procjenu kada i gdje se može “upaliti” snažna oluja. Predstavljanje prvih rezultata u Bruxellesu došlo je u trenutku kada se u europskim politikama sve češće raspravlja o ekstremima vremena, sigurnosti infrastrukture i potrebi za pouzdanim upozorenjima u realnom vremenu.
Snimke koje su privukle najviše pozornosti nastale su 15. studenoga 2025., kada je instrument Infrared Sounder (IRS) zabilježio puni disk Zemlje iz geostacionarne orbite, oko 36.000 kilometara iznad površine. Geostacionarni satelit nalazi se iznad ekvatora i “prati” rotaciju planeta, pa zadržava stalni pogled na isto područje. To omogućuje učestalo ponavljanje mjerenja, što je ključno za kratkoročnu prognozu (nowcasting) u kojoj su minute i desetci minuta često važniji od dugih serija podataka. U europskim meteorološkim službama upravo se u tom vremenskom okviru donose odluke o upozorenjima za tuču, olujne udare vjetra, obilne oborine i munjevite poplave, a kvaliteta ulaznih opažanja često određuje koliko će upozorenje biti rano i precizno.
Što pokazuju prve snimke: toplina kopna i hladni vrhovi oblaka
U prikazu temperature, IRS je koristio dugovalni infracrveni kanal koji mjeri temperaturu površine, ali i temperaturu na vrhu oblaka. Na takvoj slici toplija područja prikazana su u tamnijim crvenim tonovima, dok se hladniji dijelovi – najčešće vrhovi visokih oblaka – pojavljuju u plavim nijansama. Na prvom globalnom prikazu najizraženije toplinske “mrlje” očekivano se vide nad kopnenim područjima Afrike i Južne Amerike, dok se nad oceanima i nad snažnijim naoblačenjem ističu hladniji tonovi. U struci se ovakvi prikazi koriste kao brza procjena gdje je zrak “stabilniji” uz vedro nebo i ugrijanu podlogu, a gdje se energija vremena prebacuje u vertikalni razvoj oblaka. Istodobno, karta podsjeća koliko se vremenski sustavi često oslanjaju na kontraste: između kopna i mora, između suhih i vlažnih zračnih masa te između toplog prizemlja i hladnog višeg sloja.
Među detaljima koji se ističu na prvim materijalima spominje se jasna vidljivost obalnih kontura zapadne Afrike u toplijim bojama, uključujući područje poluotoka Cap-Vert gdje se nalazi Dakar. Na drugoj strani Atlantika, u tamnocrvenom se ističe sjeveroistočna obala Brazila. Na jugozapadu Afrike uočljive su toplije kopnene površine Namibije i Južnoafričke Republike, djelomično prekrivene hladnijim vrtlogom oblaka. Iako se radi o jednom “zamrznutom” trenutku, takvi prikazi u seriji mjerenja omogućuju praćenje promjena u relativno kratkim intervalima, a to je preduvjet da meteorolozi vide kako se sustav razvija prije nego što udari na kopno. Upravo se na tom principu temelji obećanje MTG-S sustava: da se opasne promjene u atmosferi ne detektiraju prekasno, kada su olujni oblaci već nad gradovima, nego u fazi kada se tek organiziraju i jačaju.
Slika vlažnosti: gdje se nakuplja vodena para, a gdje prevladava suhi zrak
Druga objavljena slika prikazuje vlažnost atmosfere, dobivenu iz srednjevalnog infracrvenog kanala IRS-a. Na tom prikazu plave nijanse označavaju dijelove atmosfere s višom vlagom, dok crvene boje upućuju na suši zrak. Za razliku od temperaturne karte, ovdje se kopnene konture gotovo i ne vide, jer se ne prikazuje površina, nego raspodjela vodene pare u atmosferi. U prvim materijalima uočava se širok pojas suhog zraka iznad Sahare i Bliskog istoka, dok se istodobno nad dijelom južnog Atlantika vidi područje smanjene vlažnosti. S druge strane, tamnoplavi “otoci” veće vlažnosti primjećuju se iznad istočne Afrike te u zonama koje upućuju na složenu dinamiku tropa i viših geografskih širina. Takav prikaz meteorolozima je dragocjen jer se mnogi opasni fenomeni, od obilnih pljuskova do jake grmljavine, oslanjaju na to gdje i koliko brzo u atmosferu stiže vlaga.
Za meteorologe je pritom presudno ne samo “koliko je vlažno”, nego i u kojem se sloju vlaga nalazi i kako se miješa s toplijim i hladnijim zrakom. Ako je vlaga koncentrirana u nižem sloju, a iznad nje postoji hladniji zrak, atmosfera postaje nestabilnija i spremnija za snažan vertikalni razvoj oblaka. Ako se vlažan sloj postupno “nadopunjava” dotokom s mora ili iz južnijih krajeva, olujni potencijal može naglo porasti u kratkom razdoblju. U praksi, takva mjerenja dopunjuju radare i mjerenja na tlu: radari najbolje vide oborinu koja je već nastala, dok satelitski profili pomažu procijeniti hoće li do oborine tek doći. Upravo tu se očekuje najveći dobitak MTG-S sustava u realnim situacijama, osobito u prijelaznim sezonama kada se fronte i olujni sustavi mogu organizirati brzo.
Europa u krupnom planu: fronta nad Pirenejima, toplina nad Afrikom
Uz globalne prikaze, objavljen je i regionalni “zoom” nad Europom i sjevernom Afrikom, koji ističe kontrast između toplijih kopnenih površina na afričkom kontinentu i hladnijih, visinskih oblaka koji prate vremenske fronte. Na prikazanom primjeru hladniji sustav prekriva područje Španjolske i Portugala, dok se Apeninski poluotok nalazi u središtu kadra. Takve slike meteorolozima nisu korisne samo zbog vizualne jasnoće, nego i zato što se na njima može pratiti razvoj oblačnih vrhova, širina i dinamika frontalnih zona te odnos između površinskih i visinskih procesa. Kada se to usporedi s profilima temperature i vlažnosti, otvara se mogućnost preciznijeg tumačenja zašto se određena oluja razvija baš na određenoj lokaciji. Drugim riječima, slika prestaje biti samo “fotografija”, a postaje dio trodimenzionalne dijagnostike atmosfere.
U operativnom smislu, cilj nije samo vidjeti gdje su oblaci, nego predvidjeti što će se dogoditi u sljedećih 30 do 180 minuta. Hoće li se sustav intenzivirati ili oslabjeti, hoće li skrenuti prema obali ili u unutrašnjost, hoće li se organizirati u liniju oluja s jakim vjetrom ili ostati raspršen? U tom vremenskom okviru klasični numerički modeli ponekad “kasne” za brzim promjenama, pa opažanja visoke učestalosti postaju ključna. Zato se u javnim objašnjenjima MTG-S1 naglašava sposobnost redovitog osvježavanja podataka: kako bi se meteorološke procjene temeljile na svježim mjerenjima, a ne na slici koja je stara sat vremena. U praksi, to može značiti razliku između pravodobnog upozorenja i situacije u kojoj oluja iznenadi područje s velikom izloženošću ljudi i infrastrukture.
Primjer iz prakse: erupcija etiopskog vulkana i praćenje pepela
Posebnu pažnju privukla je animacija koja prikazuje erupciju vulkana Hayli Gubbi u Etiopiji 23. studenoga 2025. godine. U pozadini se na temelju temperaturnih promjena prati razvoj događaja na površini, dok infracrveni kanali naglašavaju nastajanje i širenje oblaka pepela. U takvim situacijama pravodobna informacija o kretanju pepela nije samo znanstvena zanimljivost: vulkanski pepeo predstavlja ozbiljan rizik za zrakoplovstvo jer može oštetiti motore i instrumente, pa se njegovo širenje rutinski nadzire i koristi za sigurnosne procjene u zračnom prometu. Dodatni je izazov što se oblak pepela može širiti vrlo brzo, a smjer i visina ovisni su o vjetrovima u različitim slojevima atmosfere, što zahtijeva kontinuirano praćenje. Upravo zato se u primjerima primjene MTG-Soundera naglašava mogućnost promatranja promjena kroz vrijeme, a ne samo jednokratno snimanje.
Prema objavama znanstvenih institucija koje su pratile događaj, erupcija Hayli Gubbija privukla je pozornost i zato što se radi o prvom zabilježenom eksplozivnom događaju tog vulkana u novijoj povijesti, u području Afara koje je geološki aktivno zbog tektonskih procesa razmicanja ploča. Iz dostupnih izvješća proizlazi da su satelitska opažanja bila ključna za ranu procjenu visine i smjera kretanja oblaka pepela i plinova. Takvi primjeri objašnjavaju zašto se MTG-S često opisuje kao sustav koji nije važan samo meteorolozima, nego i širem krugu korisnika: od zrakoplovnih službi do zaštite okoliša i kriznog upravljanja. U europskom kontekstu, priča o vulkanskom pepelu posebno je osjetljiva jer prekidi zračnog prometa mogu imati velike gospodarske posljedice, a pouzdana procjena rizika ovisi o kvaliteti podataka. Dodatno, ovakvi događaji često se događaju u udaljenim područjima s malo mjernih postaja, pa satelitski nadzor postaje glavni izvor informacija.
Zašto je MTG-S važan: od slike oblaka prema 3D karti atmosfere
Meteosat Third Generation (MTG) zajednički je europski program u kojem ESA razvija tehnologiju i sustav, a EUMETSAT preuzima operativno upravljanje i distribuciju podataka. Koncept je postavljen kao “par” satelita u geostacionarnoj orbiti: MTG-I (Imager) donosi vrlo brze i detaljne slike oblaka, aerosola i munja, dok MTG-S (Sounder) uvodi sustavno sondiranje atmosfere iz iste orbite. Upravo je Infrared Sounder na MTG-S1 prvi europski hiperspektralni instrument te vrste u geostacionarnoj orbiti. Hiperspektralno mjerenje znači da se istodobno prikuplja velik broj kanala u infracrvenom području, a iz finih razlika u spektru izračunavaju se profili temperature i vodene pare po visini. U javno dostupnim tehničkim opisima ističe se da instrument kontinuirano prikuplja oko 1.700 infracrvenih kanala, a kombiniranjem tih kanala moguće je dobiti trodimenzionalne karte atmosfere. Takvi proizvodi nisu “instantni”, nego zahtijevaju obradu i validaciju, ali otvaraju novo poglavlje u europskom geostacionarnom nadzoru vremena.
Ta se tehnološka razlika u meteorologiji prevodi u praktičnu prednost: umjesto da se na temelju oblaka samo zaključuje što se događa, moguće je izravnije procijeniti u kojem je sloju atmosfera nestabilna i gdje ima dovoljno vlage da sustav brzo jača. U kombinaciji s podacima o oblacima i munjama, takvi profili mogu pomoći ranije prepoznati razvoj snažnih oluja i lokalnih nepogoda, uključujući epizode jakog vjetra, tuče i obilne kiše. U europskim objašnjenjima MTG-S1 naglašava se i da će se, uz temperaturu i vlažnost, s vremenom razvijati proizvodi koji pomažu u procjeni vjetra i određenih plinova u tragovima. Sve to ulazi u isti cilj: poboljšati prognozu na kratkim vremenskim horizontima i smanjiti “slijepa mjesta” u trenucima kada se sustavi brzo mijenjaju. U praksi, to znači više prilika da se upozorenja izdaju ranije, a manje situacija u kojima se olujni sustav pojavi “iz vedra neba”.
Reakcije iz ESA-e: naglasak na olujama i bržim upozorenjima
U izjavama koje su pratile predstavljanje prvih snimki, predstavnici ESA-e naglasili su da se očekuje poboljšanje prognoze i upozorenja na oluje nad Europom. Pritom se ističe da je riječ o dugom razvojnom ciklusu i o sustavu koji se oslanja na široku mrežu europskih partnera, uključujući EUMETSAT i industriju. U stručnom smislu, poruka je da češća i slojevitija mjerenja temperature i vlažnosti trebaju smanjiti neizvjesnost u početnoj fazi razvoja oluja, kada meteorolozi često moraju birati između nekoliko mogućih scenarija. U europskom prostoru posebno su osjetljive situacije u kojima se oluje organiziraju vrlo brzo, primjerice u toplijem dijelu godine nad Sredozemljem, gdje kombinacija toplog mora i dotoka hladnijeg zraka može potaknuti snažan razvoj. U takvim uvjetima, razlika između upozorenja izdanog dva sata ranije i upozorenja izdanog pola sata ranije može biti presudna za pripremu službi i informiranje javnosti.
Stručnjaci uključeni u projekt pritom naglašavaju i da je pred sustavom faza postupnog uvođenja proizvoda, jer je kod ovakvih instrumenata nužno pažljivo uskladiti kalibraciju, kvalitetu podataka i način interpretacije. U meteorologiji, i najmanja sustavna pogreška može se preliti u modele i utjecati na prognozu, pa se operativna primjena uvodi postupno, uz provjeru u različitim vremenskim situacijama. To je dio standardnog puta od “prvih slika” do pune operativne usluge: najprije se potvrđuje da instrument radi, zatim se stabilizira obrada, a tek onda se proizvodi uvode u rutinsku upotrebu. U tom procesu važna je i komunikacija prema korisnicima, jer novi tip podataka traži i nova pravila interpretacije te prilagodbu procedura u meteorološkim centrima. Upravo zato se prva javna prezentacija smatra početkom jedne veće, višegodišnje promjene u europskom meteorološkom sustavu.
Kako se MTG-S uklapa u širu sliku: MTG-I već radi, a iduća lansiranja slijede
MTG sustav već je djelomično operativan zahvaljujući satelitu MTG-I1, prvom “Imageru” treće generacije, lansiranom u prosincu 2022. godine. Prema podacima EUMETSAT-a, MTG-I1 isporučuje snimke punog diska Zemlje u razmaku od oko 10 minuta, a cilj je da takva učestalost u kombinaciji s boljom prostornom i spektralnom rezolucijom poboljša praćenje brzih promjena u oblacima i grmljavinskim sustavima. Ideja programa je da se podaci Imagera i Soundera koriste zajedno: Imager brzo pokaže gdje se sustav razvija i kako se mijenjaju oblaci i munje, a Sounder dodaje informaciju o tome kakva je “unutarnja građa” atmosfere i zašto se sustav pojačava ili slabi. Takav pristup posebno je važan u situacijama kada se opasno vrijeme razvija lokalno i brzo, primjerice u zonama orografskog utjecaja ili uz obalne konvergencije. U kombinaciji, MTG-I i MTG-S trebali bi dati “potpuniju priču” o atmosferi, što je temelj za precizniju prognozu i pouzdanija upozorenja.
MTG-S1 lansiran je 1. srpnja 2025., a u industrijskoj podjeli posla Thales Alenia Space navodi se kao glavni ugovaratelj ukupnog MTG programa, dok je OHB Systems odgovoran za Sounder satelit. Operativno upravljanje i distribuciju podataka vodi EUMETSAT, što je standardni model za europske geostacionarne meteorološke misije. U sljedećim koracima europski plan predviđa dodatna lansiranja, uključujući i drugi Imager satelit čije se lansiranje očekuje tijekom 2026. godine. Time bi se ojačala raspoloživost podataka i osigurala kontinuitet servisa, što je ključno za meteorološke službe koje se oslanjaju na stalan tok satelitskih proizvoda. U praksi, ovakvi sustavi moraju imati i redundanciju, jer se prognoza i upozorenja ne mogu “pauzirati” ako jedan satelit ima tehnički problem. Zbog toga se MTG promatra kao dugoročna infrastruktura, a ne kao pojedinačni projekt.
Sentinel-4 na istom satelitu: satni nadzor kvalitete zraka nad Europom
MTG-S1 ne nosi samo meteorološki Sounder. Na istoj platformi nalazi se i instrument misije Copernicus Sentinel-4, ultravioletno-vidljivo-blisko infracrveno (UVN) slikovno-spektrometarsko rješenje namijenjeno praćenju sastava atmosfere i onečišćenja zraka nad Europom. Sentinel-4 je posebno važan jer omogućuje satno praćenje pojedinih onečišćujućih tvari, poput dušikova dioksida, sumporova dioksida i ozona, iz geostacionarne orbite. Prve preliminarne slike Sentinel-4 objavljene su u listopadu 2025., a institucije su pritom naglasile da se radi o ranoj fazi podataka koja pokazuje smjer u kojem će se razvijati operativne usluge. Satno osvježavanje otvara mogućnost da se tijekom dana vidi kako se koncentracije mijenjaju, gdje nastaju “hotspotovi” i kako se onečišćenje prenosi zračnim strujanjima. U kontekstu javnog zdravlja i javnih politika, takav uvid može pomoći u procjeni učinka mjera i u pravodobnijem informiranju stanovništva u epizodama povišenog onečišćenja.
Kombinacija meteorologije i praćenja kvalitete zraka na istom satelitu ima i dodatnu praktičnu vrijednost: ista cirkulacija zraka koja donosi oluju ili stabilno vrijeme često određuje i to hoće li se onečišćenje zadržati pri tlu ili će se razrijediti i odnijeti. U zimskim epizodama, stabilna atmosfera i temperaturne inverzije mogu uzrokovati nakupljanje štetnih tvari u prizemnom sloju, dok u vjetrovitim situacijama koncentracije mogu naglo pasti. Ako se promjene prate sat po sat, moguće je brže uočiti kritične situacije, ali i bolje razumjeti mehanizme koji stoje iza njih. U tom smislu, MTG-S1 postaje platforma koja povezuje dvije teme koje građani često doživljavaju odvojeno: vrijeme i zrak koji udišu. Upravo to objašnjava zašto se oko ovog sustava često spominju i “društveni izazovi”, a ne samo tehnološka postignuća.
Što slijedi nakon prvih slika: od demonstracije do operativne uporabe
Prve objavljene snimke s MTG-Soundera imaju i simboličnu i praktičnu vrijednost. Simboličnu, jer potvrđuju da instrument u orbiti radi i da isporučuje očekivanu vrstu mjerenja. Praktičnu, jer je pred meteorološkom zajednicom sada faza pretvaranja sirovih opažanja u stabilne operativne proizvode: vertikalne profile, karte po slojevima, indikatore nestabilnosti i druge parametre koji ulaze u prognozu i upozorenja. U tom procesu važno je da proizvodi budu pouzdani i konzistentni, kako bi se mogli uspoređivati kroz vrijeme i između različitih vremenskih situacija. Tek kada se takva stabilnost postigne, podaci dobivaju punu vrijednost u operativnim centrima, gdje se odluke donose pod pritiskom vremena i odgovornosti. Upravo zato se “prve slike” tretiraju kao početak, a ne kao cilj.
Za Europu je to važno i u kontekstu sve češćih vremenskih ekstrema, od kratkotrajnih, ali snažnih oluja do epizoda obilnih oborina koje mogu uzrokovati bujične poplave. U takvim situacijama satelitski podaci koji stižu brže i s više informacija o strukturi atmosfere mogu pomoći da upozorenja budu preciznija, a reakcija ranija. Istodobno, činjenica da MTG-S1 uz meteorološko sondiranje nosi i Sentinel-4 otvara mogućnost da se vrijeme i okolišni rizici promatraju u jedinstvenom vremenskom okviru. U praksi, to znači više situacijske svijesti: kako se atmosfera ponaša, gdje se razvijaju opasni sustavi, kako se prenose čestice i plinovi te kakav utjecaj sve to može imati na promet, gospodarstvo i zdravlje. Kako se u sljedećim mjesecima i godinama budu širili operativni proizvodi, očekuje se da će MTG-S sustav postati jedan od ključnih europskih izvora podataka za prognozu, upozorenja i praćenje stanja atmosfere.
Izvori:- Europska svemirska agencija (ESA) / Phys.org – objava o prvim snimkama MTG-Soundera i objašnjenje temperaturnih i vlažnosnih prikaza (poveznica)
- Europska svemirska agencija (ESA) – informacije o 18. Europskoj svemirskoj konferenciji (27.–28. siječnja 2026., Bruxelles) (poveznica)
- EUMETSAT – pregled MTG-S1 i Copernicus Sentinel-4 misije te uloga EUMETSAT-a u operacijama i distribuciji podataka (poveznica)
- ESA – tehnički opis instrumenta Infrared Sounder (hiperspektralno sondiranje u geostacionarnoj orbiti) (poveznica)
- EUMETSAT – prikaz prvih slika s MTG-I1 i podatak o snimanju punog diska u razmaku od oko 10 minuta (poveznica)
- EUMETSAT – objava o prvim preliminarnim slikama Copernicus Sentinel-4 i mogućnosti satnog praćenja onečišćenja (poveznica)
- Europska komisija (DG DEFIS) – objašnjenje prve slike dušikova dioksida iz Sentinel-4 i kontekst mjerenja (poveznica)
- NASA Science – pregled erupcije vulkana Hayli Gubbi 23. studenoga 2025. i satelitska opažanja (poveznica)
Kreirano: srijeda, 28. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini