Strukturni model nove europske radarske misije ROSE-L upravo je prošao intenzivnu seriju mehaničkih ispitivanja – uključujući snažna vibracijska “tresenja” i akustična opterećenja – koja simuliraju uvjete lansiranja i prvih faza leta. Testna kampanja, provedena tijekom pet tjedana između listopada i kraja studenoga 2025. u postrojenjima Thales Alenia Spacea pokraj Rima, završila je bez nepravilnosti i time otvorila put završnoj integraciji operativnog satelita.

Zašto je ovaj korak važan

ROSE-L (Radar Observing System for Europe in L-band) dio je Copernicus proširenja i predstavlja buduću “radarsku kičmu” kontinuiteta podataka o kopnu, obalama i kriyosferi. L-pojas (valna duljina ~24 cm) prodire dublje kroz vegetaciju u odnosu na C-pojas Sentinel-1 misije, što donosi stabilniji signal u gustim šumama i na poljoprivrednim površinama s razvijenim sklopom. Na toj fizikalnoj prednosti gradit će se novi proizvodi: detaljne karte vlažnosti tla, praćenje biomase, detekcija poplavljenih područja, promjene pokrova, te robusnija interferometrija u područjima gdje C-pojas brže gubi koherentnost.

Što se konkretno testiralo

Na “shakeru” (vibracijskoj platformi) je bio strukturni model koji masom i krutošću vjerno preslikava budući satelit. Ugrađeni su “mass dummies” – utezi koji oponašaju stvarne module: krilate solarne nizove, golemu L-band antenu, nosače i prirubnice. Konstrukcija – središnji cilindar, gornji i donji konus te prsten sučelja s raketom – izložena je sinusnim vibracijama po tri glavne osi i akustičnim valovima nalik zvučnom tlaku tijekom lansiranja. Cilj je bio pokazati da vlastite frekvencije, prigušenja i lokalna naprezanja ostaju unutar granica projektnih proračuna. Inženjeri navode da su mjereni odzivi u skladu s numeričkim modelima i da nema znakova zamora ili raslojavanja kompozita.

Od statike u Brnu do dinamike u Rimu

Prije dinamičkih testova, u srpnju 2025. satelitska je struktura položila statička ispitivanja pri SAB Aerospaceu u Brnu (Češka). Tamo se konstrukcija opterećivala kvazistatičkim silama koje reprezentiraju krajnje slučajeve tijekom lansiranja i manevara. Nakon toga model je prebačen u Italiju, gdje je prošao “akustiku + vibracije”, čime je zaokružen kvalifikacijski ciklus na razini strukture. Dio komponenata sa strukturnog modela bit će nakon refurbisha korišten i na stvarnom letnom primjerku – tipična mjera za optimizaciju troškova i vremena u europskim programima.

Industrijski lanac i podjela uloga

Thales Alenia Space (TAS) je glavni izvođač – zadužen za platformu, sustavsku integraciju, verifikaciju te podršku pri lansiranju i puštanju u rad. L-pojasni sintetsko-aperturni radar (SAR) razvija Airbus Defence and Space u Njemačkoj, nakon čega će biti integriran na TAS-ovu platformu. Na strukturi i sekundarnim elementima rade partneri iz Češke i drugih država članica, pa ROSE-L zorno prikazuje tipičan “pan-europski” otisak Copernicusa, u kojem vrijednosni lanac obuhvaća desetke malih i srednjih poduzeća.

Antena koja određuje klasu

Najprepoznatljiviji dio ROSE-L-a bit će najveća planarno razvučena radarska antena ikad poslana u svemir – dimenzija približno 11 × 3,6 metara. U radu koristi digitalno snopovodstvo, polarimetriju i interferometriju, što omogućuje fleksibilne “radne modove”: od širokopojasnih pregleda do ciljane visoke rezolucije. Prema javno objavljenim specifikacijama, referentni “workhorse” režim (RIWS) donosi dvopolarnu akviziciju uz širinu pojasa od oko 260 km pri prostornoj razlučivosti reda veličine 50 m, uz šumovnu ekvivalentnu refleksiju (NESZ) ciljanih ~-28 dB. Time se balansiraju potrebe servisa u kojima je važna česta obnova snimke na velikim područjima.

Orbita, učestalost snimanja i sinergija sa Sentinel-1

Planirana je Sunčevo sinkrona orbita oko 693 km. U kombinaciji s postojećim C-pojasnim Sentinel-1 radarskim podacima, ROSE-L će pružati komplementarne informacije: C-pojas je osjetljiviji na promjene na površini i ima snažnu interferometrijsku tradiciju u urbanim i golim terenima, dok će L-pojas stabilizirati signal u šumama i kulturama s visokom lisnom masom. Operativno, cilj je doseći globalnu obnovu slike svakih šest dana u standardnim modovima, a ovisno o konfiguraciji konstelacije i prioritizaciji traka, pojedini korisnički slučajevi mogu raditi i s trodnevnom revisiturom.

Što će se mjeriti i kome to treba

Poljoprivreda i tlo: ROSE-L će kontinuirano pratiti vlažnost tla i dinamičke promjene teksture površine, što je presudno za navodnjavanje, procjenu prinosa i upozorenja na sušu. L-pojas je osobito pogodan za razdvajanje signala vegetacije i tla u agrookolišu srednje i visoke pokrivenosti sklopom.

Šumarstvo i biomasa: L-valne duljine zadržavaju koherentnost kroz krošnje te bolje “vide” građu šuma. To otvara mogućnost pouzdanijeg praćenja sječe, sekundarne sukcesije i degradacije, kao i podrške inventuri ugljika.

Vode i led: ROSE-L će dopuniti postojeće Copernicus proizvode o ledu na moru (tip, rub, dinamika) i kopnenom ledu (kretanje ledenjaka, snježni pokrov). U kombinaciji sa Sentinel-1 i optičkim misijama nastaje snažan set za polarne i planinske regije.

Rizici i sigurnost: Zahvaljujući “noć-oblak” sposobnosti SAR-a, moguće je pouzdano mapirati poplave, klizišta, izlijevanja nafte i druge ugroze, neovisno o oblacima ili osvjetljenju, uz kratko kašnjenje isporuke.

Podaci: otvoreni, brzi i predvidljivi

Copernicus već desetljeće vodi “free, full and open” politiku podataka, a ROSE-L će se u to uklopiti. Za operativne korisnike to znači predvidljiv raspored snimanja i pravovremenu dostupnost proizvoda kroz službena sučelja. Ekosustav Copernicus Data Space osigurava kontinuirani pristup punom arhivu i novim akvizicijama, s API-jima za automatizaciju i obradu blizu podataka. Ta kombinacija – predvidljivi orbitni planovi i otvoren pristup – razlog je zašto Copernicus čini temelj mnogih sustava ranog upozoravanja, od suša i požara do obalnih onečišćenja.

Nakon “tresenja”: gdje se ROSE-L izrađuje

Sljedeća faza je integracija pravog letnog primjerka u novom Space Smart Factory kompleksu u Rimu – modernoj, digitalno upravljanoj tvornici koju je Thales Alenia Space otvorio ove jeseni. Objekt okuplja modularne ISO 8 clean-room prostore, automatiziranu logistiku i digitalni thread od projektiranja do testiranja. Za misije poput ROSE-L-a to znači brži “turnaround” između podsustavnih ispitivanja i sustavske verifikacije, standardizirane procedure i bolju sljedivost konfiguracija.

Tehnički presjek misije

• Instrument: L-band SAR s digitalnim snopovodstvom, polarimetrijom i interferometrijom; najveća planarno razvučena antena (~11 × 3,6 m) u svemiru.


• Orbita: Sunčevo sinkrona, ~693 km; globalni pregled s ciljem šestodnevne revisiture u referentnim modovima.


• Rezolucije/modovi: Širokopojasni mod za kontinuitet servisa (stotine kilometara širine pojasa, ~50 m), te modovi više razlučivosti za ciljane analize; dvopolarnost kao standard.


• Synergy: Dizajniran za rad u paru sa Sentinel-1 (C-pojas) – zajednički orbitni koncept i pokrivanje istih širina pojasa omogućuju fuziju podataka.


• Životni vijek: oko 7,5 godina po satelitu.


• Podaci: Otvoreni pristup kroz Copernicus Data Space; predviđena standardizacija proizvoda za Copernicus Land i Emergency servise.

Industrija i širi europski kontekst

ROSE-L dolazi u trenutku kada Europa stabilizira vlastit pristup svemiru: Ariane 6 je u operativnoj uporabi, Vega-C ponovno leti, a industrija modernizira proizvodne kapacitete (primjer je upravo Space Smart Factory u Rimu). Uz nacionalne investicije i europske programe, cilj je brža isporuka satelita i veća otpornost lanaca nabave. U tom smislu, ROSE-L je i tehnološki i industrijski projekt – demonstrira kako se veliki, kompleksni radarski sustavi mogu sastavljati u kraćim ciklusima i s većim oslanjanjem na digitalnu integraciju.

Planirani vremenski horizonti

Prema službenoj Copernicus dokumentaciji, lansiranje ROSE-L misije planirano je za 2028. godinu (rokovi kod velikih programa uvijek ostaju podložni promjenama zbog integracijskih i lansirnih faktora). Operativni period predviđen je kroz prvu polovicu tridesetih godina, s namjerom da se osigura kontinuitet ključnih servisa: vlažnost tla i poljoprivreda, šumarstvo, led na moru i kopnu, te službe za izvanredne situacije.

Kako će korisnici raditi s podacima

Za institucije, medije i tvrtke koje već koriste Sentinel-1, prelazak na “C+L” strategiju znači bolju robusnost i manje praznina u nizovima. Primjerice, u tropskim područjima s gustom šumskom masom, L-pojas ublažava problem dekorrelacije, pa interferometrijski proizvodi postaju izvediviji na većim površinama. U poljoprivredi, fuzija Sentinel-1 (C) i ROSE-L (L) signala može poboljšati detekciju fenoloških faza i procjenu vlažnosti tla u dubljim slojevima. Na moru, kombinacija polara i valnih modova olakšava razdvajanje signala valova, vjetra i uljnih onečišćenja. Sve to, uz otvorenu politiku podataka, spušta barijere ulaska za regionalne razvojne i civilne zaštite.

Inženjerske napomene iz testne kampanje

Mehanička ispitivanja ovog tipa nisu samo “formalnost”. Akustičke komore s razinama iznad 140 dB i shakeri s višedimenzionalnim pobudama otkrivaju skrivene modove vibriranja i lokalne rezonancije nosača i panel-spojeva. Ako se pokaže odstupanje, inženjeri revidiraju proračune i, prema potrebi, pojačavaju zonu rebra, mijenjaju leguru umetka ili definiraju “no go” frekvencijski pojas za operativne mehanizme tijekom lansiranja. U ovom slučaju, ESA-in projektni tim ističe da je struktura “prošla s izvrsnim rezultatima”, što znači da su margine ostale na ili iznad projektnih vrijednosti, bez anomalija u taloženju naprezanja ili razmicanja kompozitnih slojeva.

Što slijedi

U narednim mjesecima fokus prelazi na integraciju letne platforme i prijem instrumenta. Uslijedit će funkcionalna i termovakuumska ispitivanja, EMC verifikacije i završna mehanička ponavljanja na letnom primjerku. Paralelno, operativni timovi u Copernicus servisima pripremaju planove akvizicija, prioritete traka i kalibracijsko-validacijske kampanje na terenu, kako bi prve operativne serije podataka čim prije ušle u redovitu proizvodnju proizvoda.

Što ROSE-L znači korisnicima u praksi

Za poljoprivrednike i administracije: pouzdaniji nadzor vlažnosti tla i zdravlja usjeva u sezonama s mnogo oblaka. Za šumare: stabilnije procjene biomase i brža detekcija sječe. Za službe spašavanja i civilnu zaštitu: brže i češće karte poplava i klizišta, neovisno o dobu dana ili meteorološkim uvjetima. Za znanstvenike: novi parametri i bolja koherentnost u vegetacijom bogatim regijama. A za građane EU: još jedan argument da ulaganja u svemirske infrastrukture imaju mjerljiv povrat kroz sigurnost hrane, otpornost zajednica i bolje upravljanje prirodnim resursima.