U novu fazu talijanskog svemirskog programa IRIDE, ambiciozne „konstelacije konstelacija“ namijenjene sustavnim opažanjima Zemlje za potrebe javne uprave i gospodarstva, ušla je druga operativna skupina satelita Eaglet II. Osam novih letjelica poletjelo je 28. studenoga 2025. u 19:44 po srednjoeuropskom vremenu, na misiji zajedničkog prijevoza (rideshare) rakete Falcon 9 iz Vandenberg Space Force Basea u Kaliforniji. Time je u nisku Zemljinu orbitu dodana nova optička komponenta IRIDE-a, a ukupan broj satelita misije dosegnuo je šesnaest – nakon Pathfinder-a (siječanj) i sedam članova prve operativne konstelacije HEO (lipanj).

Što donosi novo lansiranje: tehnički učinci i institucionalni cilj

Eaglet II pripada višespektralnoj, visoko-rezolucijskoj optičkoj liniji IRIDE-a. Svaki je satelit veličine kućne mikrovalne pećnice, mase približno 25 kg, s elektrooptičkim teleskopom koji omogućuje snimke tlo-prostorne rezolucije do oko 2 m (Ground Sample Distance < 2 m). Uz primarnu optičku misiju integriran je i prijamnik Automatic Identification System (AIS) za primanje i prosljeđivanje poruka o položaju brodova. Takva kombinacija omogućuje da se isti prizor na kopnu promatra u detalju, dok se na moru istodobno prikupljaju signali o stvarnom prometu, što je osobito korisno za sigurnost plovidbe, nadzor ribarstva, suzbijanje onečišćenja i borbu protiv nezakonitih aktivnosti.

Letjelice će raditi u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), u sunčevosinkronim ravninama približno 500 km visine. Takva geometrija omogućuje stabilno osvjetljenje prizora i učinkovito sastavljanje višekratnih snimaka istog područja (multi-temporalna analiza). U operativnom načinu rada planirane su dvostruke lokalne vremenske točke preleta, što povećava izglede da se kritični događaji – poput poplava, odrona ili šumskih požara – zabilježe unutar operativnih prozora službi civilne zaštite. Nominalne visine za ovu vrstu platforme kreću se oko 467–525 km, pri čemu su usklađeni i ciljani lokalni čvorovi (jutarnji i popodnevni) za konzistentno osvjetljenje i optimalnu korištenost podataka na razini države.

Rideshare s misijom HydroGNSS i grčkim satelitima ICEYE

Lansiranje Eagleta II izvedeno je kao dio SpaceX-ove misije Transporter-15, koja je u orbitu ponijela i niz međunarodnih korisnih tereta. Među njima se ističe HydroGNSS, prvi Scout projekt Europske svemirske agencije (ESA) u okviru programa FutureEO. Dva satelita HydroGNSS-a koriste tehniku reflektometrije GNSS-a (GNSS-R) kako bi neovisno o oblacima i osvjetljenju procjenjivali ključne hidrološke varijable: vlagu tla, stanje smrzavanja i odmrzavanja u permafrostu, površine poplava i močvara te biomase. U istom je rideshareu lansiran i dio grčkog nacionalnog programa malih satelita – radarski sateliti koje je razvila tvrtka ICEYE, čime je let poprimio dodatnu regionalnu dimenziju suradnje u promatranju Zemlje.

Od HEO-a do Eagleta II: kako raste IRIDE

IRIDE je, od prosinca 2021., strateški projekt talijanske Vlade koji koordinira ESA uz potporu Talijanske svemirske agencije (ASI), s financiranjem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (PNRR) i pratećeg Nacionalnog komplementarnog plana. Nakon što je u siječnju 2025. u orbitu stigao HEO Pathfinder, 23. lipnja 2025. SpaceX-ov Falcon 9 tijekom jedne misije iz Vandenberga rasporedio je prvih sedam operativnih satelita konstelacije HEO. Time je uspostavljen temelj optičkog segmenta IRIDE-a. Dodavanjem osam Eagleta II, mreža se proširuje s naglaskom na brže ponavljanje preleta (revisit) iznad Apeninskog poluotoka i Sredozemlja, a istodobno održava kontinuitet optičkih podataka komplementaran planiranim radarskim i hiperspektralnim elementima.

Uloga industrije: OHB Italia kao nositelj i konzorcijski lanac vrijednosti

Vodeći izvođač (prime) serije Eaglet II je OHB Italia, u partnerstvu s nizom domaćih podizvođača i akademskih institucija. Industrijski dizajn oslonjen je na višemisionu modularnu platformu male mase, što je omogućilo brzu proizvodnju i integraciju više serija satelita u kratkim PNRR rokovima. Elektrooptički sustav osmišljen je za pouzdano višespektralno snimanje s metarskom razlučivošću, dok AIS prijamnik prikuplja i prosljeđuje poruke brodova u realnom vremenu. Takva arhitektura pogodna je i za operativne scenarije hitnih intervencija, jer se optički i AIS slojevi mogu koristiti u istoj prostorno-vremenskoj matrici. Niskolatentni X-pojas osigurava brzu predaju podataka zemaljskom segmentu i njihovu pripremu za distribuciju prema krajnjim korisnicima.

Tehničke značajke i operativna arhitektura

• Instrumentacija: Višespektralni optički teleskop (GSD < 2 m) i AIS prijamnik; dvostruka svrha – kopnene scene visoke razlučivosti i pomorski promet.


• Platforma i masa: Mikro-satelit (~25 kg) na višemisionskoj modularnoj platformi; format pogodan za serijsku proizvodnju i brzu integraciju.


• Orbita: Sunčevosinkrone putanje oko 500 km (nominalno ~467–525 km), s dizajniranim lokalnim vremenima preleta radi maksimalne upotrebljivosti podataka za talijanske operativne službe.


• Podaci i latencija: Brza dostava u zemaljski segment (Downstream) s prioritetima za hitne službe i sustave ranog upozoravanja; interoperabilnost s drugim konstelacijama IRIDE-a (SAR, hiperspektralni i dr.).


• Vijek i održavanje: Oko tri godine nominalnog rada po satelitu; flota se popunjava i obnavlja u fazama („staggered deployment”) kako bi se osigurala kontinuirana pokrivenost i ponovljivost orbita.

Zašto je kombinacija optike i AIS-a posebna

Na kopnu, optički kanal s metarskom razinom detalja omogućuje preciznu kartografiju zemljišnog pokrova, nadzor kritične infrastrukture i praćenje promjena u prostoru (urbanizacija, erozija, degradacija tla, invazivne vrste). Ista senzorika, u kombinaciji s arhitekturama strojnog učenja, generira slojevite proizvode: od detekcije objekata (npr. vozila, brodovi, nasipi) do izvlačenja tematskih klasa (poljoprivredne kulture, šumske sastojine, vodna tijela). AIS komponenta donosi paralelnu dimenziju: omogućuje povezivanje određene pojavnosti na moru s identitetom i kretanjem konkretnog plovila, pa se dobivaju operativno primjenjivi dokazi za inspekcijske službe, obalnu stražu i luke. Sinergija optike i AIS-a stoga se logično nadopunjuje s podacima iz radarskih konstelacija IRIDE-a, koje donose neovisnost o osvjetljenju i oblacima te dodatne geometrijske informacije o površinskim promjenama.

Servisi za javnu upravu, civilnu zaštitu i gospodarstvo

IRIDE je od početka zamišljen kao državni, ali otvoren sustav. Najzahtjevniji korisnici su javna tijela: od Odjela civilne zaštite, preko ministarstava zaduženih za okoliš, poljoprivredu i promet, do regionalnih uprava za vodno gospodarstvo i prostorno planiranje. Operativne službe trebaju ažurne karte poplavnih fronti, procjene oštećenja nakon potresa, evidenciju klizišta i praćenje suša. U obalnim područjima potrebna je rana detekcija izlijevanja nafte, procjena cvjetanja algi i nadzor gradilišta u morskom pojasu. Downstream segment IRIDE-a dizajniran je tako da proizvodi tematske karte, izvješća i metapodatke po standardima otvorenih geoservisnih sučelja, a podatkovne politike potiču sekundarnu uporabu informacija u javnom i privatnom sektoru.

Drugi važan cilj jest stvaranje tržišta geoinformacija za mala i srednja poduzeća. Startupi i tehnološke kompanije dobivaju priliku graditi aplikacije iznad slojeva IRIDE-a: od pametne poljoprivrede i preciznog navodnjavanja, preko optimizacije logističkih lanaca, do razvojnih alata za digitalne blizance (Digital Twin) koji spajaju satelitske podatke s terenskim senzorima i simulacijama. Takva „platformizacija” podataka ima potencijal multiplicirati učinke javnog ulaganja i ubrzati inovacije u nizu industrija, uključujući energetiku, graditeljstvo, turizam i zaštitu okoliša.

Mjesto lansiranja, vrijeme i kronologija događaja

Lansiranje je izvedeno iz kalifornijske baze Vandenberg SFB, s vremenom polijetanja u 19:44 po srednjoeuropskom vremenu, 28. studenoga 2025. Kako je riječ o misiji zajedničkog prijevoza s desecima korisnih tereta, odvajanja satelita odvijala su se u postupnim sekvencama tijekom prvog orbitalnog sata i dalje. Lansiranje se moglo pratiti uživo putem ESA Web TV-a, a službene objave potvrdile su nominalni tijek događaja, uključujući uspješne odvojene injekcije u ciljane orbite.

Gdje se uklapaju HEO i ostale konstelacije

IRIDE kao „konstelacija konstelacija” uključuje šest skupina satelita sa senzorskim raznolikostima: uz višespektralne optičke sustave (HEO i Eaglet II), tu su i radarska opažanja (SAR) koja omogućuju rad noću i kroz oblake, hiperspektralna snimanja za kemijske potpise vegetacije i materijala, te infracrveni kanali za toplinske analize i detekciju urbanih toplinskih otoka. Takva mozaikalna arhitektura daje mogućnost spajanja (data fusion) – primjerice, SAR-om se primijeti pomak tla, optikom se verificira promjena na površini, a hiperspektralno se traži kemijski potpis. Time se smanjuje broj lažno pozitivnih detekcija i povećava pouzdanost procjena u realnim operativnim uvjetima.

Rokovi PNRR-a i industrijski tempo

Program je tempiran prema strogim zadanim rokovima PNRR-a: ESA je izvijestila da su svi ugovori zaključeni do 31. ožujka 2023., a sustav treba dostići operativnu zrelost do sredine 2026. godine. Raspoređivanje dodatnih serija satelita odvijat će se u fazama, tako da se održava stabilan operativni broj letjelica unatoč pristizanju novih i planiranom povlačenju starijih jedinica. Pristup „staggered deployment” ključan je jer osigurava prostornu i vremensku konzistentnost podataka u višegodišnjim nizovima, što je preduvjet za pouzdane analize trendova i donošenje odluka temeljenih na dokazima.

Primjeri upotrebe: od poplava do urbanističkog planiranja

Upravljanje poplavama i bujičnim tokovima. Višespektralne snimke prije/poslije događaja omogućuju automatsko izdvajanje vodenih površina i procjenu štete na prometnicama, mostovima i naseljima. U kombinaciji s meteorološkim prognozama i hidrološkim modelima dobiva se temelj za dinamičke karte rizika i planove evakuacije.

Šumski požari. Optički kanali otkrivaju ožegotine i promjene u vegetacijskim indeksima, dok AIS sloj pomaže u nadzoru plovidbe tijekom evakuacija, premještaju vatrogasnih resursa i upravljanju sigurnosnim zonama u priobalju.

Poljoprivreda. Kroz sezonske vremenske nizove analiziraju se vlaga tla, stres biljaka i fenološke faze, što pomaže u preciznoj gnojidbi i navodnjavanju te smanjenju potrošnje vode i energije. Time se podupire i provedba Zajedničke poljoprivredne politike, gdje je potrebna objektivna evidencija stanja usjeva.

Urbanizam i infrastrukture. Učestale snimke visoke rezolucije pomažu u nadzoru gradilišta, detekciji nelegalne gradnje i praćenju prometnih koridora; spajanjem s SAR-om detektira se slijeganje tla ispod nasipa, kolosijeka i pojedinih dionica mostova.

More i obala. Optika identificira izljeve nafte i čvorišta eutrofikacije, dok AIS omogućuje vezu s konkretnim plovilima u zoni interesa, čime se ubrzava inspekcijski postupak i optimizira raspored plovila obalne straže.

Otvorenost podataka i ekosustav aplikacija

Budući da IRIDE treba služiti javnim institucijama, ali i potaknuti ekonomski razvoj, arhitektura podataka ide u smjeru otvorenih standarda (OGC) i programskih sučelja pogodnih za integraciju s postojećim nacionalnim i europskim platformama. Očekuje se rast tržišta usluga koje na IRIDE-u zasnivaju specijalizirane proizvode – od sustava za pametne gradove i civilnu zaštitu do poljo-savjetodavnih platformi. Uz to, obrazovni i istraživački sektor dobiva izdašan izvor podataka za trening i validaciju modela strojnog učenja u daljinskim istraživanjima. Korištenjem zajedničkih standarda metapodataka i sustava izdavanja API ključeva olakšava se razmjena između nacionalnih i lokalnih tijela te privatnog sektora.

Šire značenje: od „Iride” kao šarenice do akronima

Ime IRIDE ujedno je talijanska riječ za šarenicu (iris), aludirajući na promatračku prirodu misije i optiku u središtu dijela sustava. U službenim materijalima i komunikaciji partnera IRIDE se tumači i kao akronim od International Report for an Innovative Defence of Earth – konceptualni okvir koji naglašava misiju javne koristi i obrane okoliša podacima iz svemira. Takvo dvoznačno imenovanje pomaže u popularizaciji programa unutar Italije i na međunarodnoj sceni.

Što slijedi: pune serije i ciljna operativnost

U narednim mjesecima očekuju se daljnje serije IRIDE-ovih pod-konstelacija, uključujući radarske i hiperspektralne elemente, dok Eaglet II prelazi iz faze ranih operacija (LEOP/IOC) u redovitu proizvodnju podataka. Ukupni broj satelita u sustavu u konačnici će premašiti šezdeset, a planovi koje je komunicirala ESA predviđaju da sustav dosegne punu operativnost do sredine 2026. godine. Zahvaljujući serijskom pristupu i modularnosti platformi, talijanska industrija zadržava ritam isporuka usklađen s PNRR rokovima te osigurava održavanje i zamjene u orbiti bez većih prekida usluga.

Raspoređivanje osam satelita Eaglet II u jednoj misiji – paralelno s pionirskim klimatološkim satelitima HydroGNSS i radarskim elementima grčkog programa – još je jedan znak sazrijevanja paradigme u kojoj se institucionalne potrebe brže zadovoljavaju kroz nove, agilne proizvodne i lansirne modele. IRIDE na taj način ne samo da jača nacionalne kapacitete opažanja i odlučivanja, nego i pozicionira talijanski svemirski sektor kao pouzdanog europskog dobavljača tehnologije i usluga nove generacije.