WTTC upozorava: lokalne boravišne pristojbe u Engleskoj mogle bi potaknuti pad potrošnje i zakočiti oporavak turizma
Dana 18. veljače 2026. u 23:59 završava vladino savjetovanje o modelu kojim bi se engleskim gradskim regijama i njihovim izravno izabranim čelnicima dalo novo fiskalno ovlaštenje: uvođenje lokalne pristojbe na noćenja, takozvanog “overnight visitor levy”. Riječ je o prijedlogu koji je u javnosti već dobio etikete “tourist tax” i “holiday tax”, a u samoj industriji izaziva snažan prijepor o tome gdje je granica između legitimnog prikupljanja prihoda za infrastrukturu i poteza koji može smanjiti konkurentnost britanskih odredišta.
Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC), organizacija koja okuplja privatni sektor u globalnoj industriji putovanja, upozorava da bi dodatni troškovi i “fragmentirana” pravila od grada do grada mogli usporiti rast, smanjiti broj radnih mjesta i dodatno pogoršati cjenovnu poziciju Ujedinjenog Kraljevstva. WTTC podsjeća da je britanski sektor putovanja i turizma prema njihovim podacima rastao sporije od globalnog prosjeka te da je zemlja na indeksu cjenovne konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma svrstana pri samom dnu ljestvice.
Što se točno predlaže i tko bi dobio ovlasti
Prema dokumentima savjetovanja, Vlada planira dati Mayoral Strategic Authorities (strateškim tijelima s gradonačelnikom) mogućnost da uvedu lokalnu pristojbu na noćenja u komercijalno iznajmljenom smještaju. Pritom se naglašava da središnja država ne bi nametala obvezu uvođenja pristojbe, nego bi odluka bila lokalna, uz mehanizme prihvaćanja i odbijanja unutar same kombinirane uprave.
Parlamentarni analitičari u House of Commons Library pojašnjavaju da engleske lokalne vlasti do sada nisu imale izričitu zakonsku ovlast za takav namet, za razliku od Škotske i Walesa, gdje su usvojeni okviri koji lokalnim vlastima omogućuju uvođenje sličnih pristojbi. U Engleskoj su se ranije pojavljivali “obilazni” modeli, primjerice kroz business improvement districts, ali sada se ide na formalno, zakonski utemeljeno rješenje.
Koji bi smještaj ušao u obuhvat
U raspravi se polazi od široke definicije: hoteli, pansion i B&B smještaj, hosteli, kampovi i karavan-parcovi, samostalni apartmani i kuće za odmor, kratkoročni najam, pa čak i određene kategorije sveučilišnog ili vjerskog smještaja kada se iznajmljuju komercijalno. Istodobno se razmatraju izuzeća, primjerice za socijalne oblike privremenog smještaja, skloništa ili neprofitne kapacitete za zbrinjavanje i utočište, kao i posebne kategorije poput domova za skrb. Ključno je i tehničko pitanje: hoće li se pristojba računati kao postotak cijene smještaja ili kao fiksni iznos po osobi/noćenju, te hoće li postojati pragovi ispod kojih iznajmljivači ne bi bili obveznici.
Zašto je rasprava toliko oštra
S jedne strane, lokalne vlasti i dio političkih aktera u pristojbi vide novi izvor prihoda za “vidljive” troškove koje turizam stvara: čišćenje javnih površina, održavanje parkova i šetnica, upravljanje gužvama, dodatne linije javnog prijevoza, sigurnost i kulturnu ponudu. Vlada u službenim najavama ističe da bi prihod mogao biti uložen u promet, infrastrukturu i jačanje posjetiteljske ekonomije, a kao argument često se navodi da je takav instrument uobičajen u velikim turističkim gradovima svijeta.
S druge strane, industrija upozorava na opterećenje već osjetljivog lanca vrijednosti, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća: obiteljskih hotela, pansiona, lokalnih turoperatora, ugostitelja i trgovina. WTTC naglašava da upravo ti akteri nose velik dio ponude u destinacijama izvan Londona i da im dodatni namet može značiti manje investicija, veći administrativni trošak i slabiju popunjenost u razdobljima kada potražnja već oscilira.
WTTC-ov ključni argument: cijena i predvidljivost presuđuju
U svojem priopćenju od 11. veljače 2026. WTTC ističe da su putnici sve osjetljiviji na cijenu, posebno u slabijem ekonomskom okruženju, te da se “viši nameti” u praksi često pretvaraju u preusmjeravanje potražnje prema konkurentskim tržištima, a ne u promjenu ponašanja u istom odredištu. Dodatno upozoravaju da bi davanje ovlasti velikom broju gradova i regija moglo proizvesti mozaik različitih stopa, izuzeća i pravila, što poskupljuje poslovanje i otežava planiranje, osobito međunarodnim organizatorima putovanja.
WTTC navodi i usporedbu rasta: globalni BDP putovanja i turizma u 2025. godini procjenjuje se na rast od 6,7%, dok bi UK trebao rasti oko 4,3%, što je znatno ispod globalnog prosjeka. Ujedno podsjećaju da sektor podržava oko 4,5 milijuna radnih mjesta, približno jedno od osam u zemlji, pa svaka mjera koja može smanjiti dolaske i potrošnju, prema njihovom stajalištu, nosi šire posljedice za tržište rada i regionalni razvoj.
Brojke i procjene: koliko bi pristojba mogla “koštati” gospodarstvo
Najviše pozornosti u javnoj raspravi privukla je procjena da bi prijedlog u agregatu mogao smanjiti doprinos posjetiteljske ekonomije za 14,4 milijarde funti. Tu brojku WTTC-u pripisuju pojedini mediji, pozivajući se na industrijska istraživanja i anketne pokazatelje o spremnosti putnika da promijene destinaciju zbog dodatnih troškova. U samom WTTC-ovu službenom priopćenju o engleskim pristojbama takva je brojka nije eksplicitno navedena, pa ostaje nejasno na kojem je točno modelu izračun temeljio, kao i koji je scenarij (razina nameta, broj uključenih destinacija i trajanje) uzet kao polazište.
No i bez te jedne, medijski najzvučnije brojke, kontekst je jasan: turizam u UK-u već je pod povećalom zbog pitanja konkurentnosti i ukupnog “troškovnog paketa” za putnike. WTTC je i ranije upozoravao na kumulativni učinak različitih mjera i troškova koji utječu na odluku o putovanju, uključujući administrativne barijere i porezna opterećenja, te je tražio stabilniji i predvidljiviji okvir.
ETOA: “pametni” porezi i transparentnost kao minimum
Dok WTTC naglasak stavlja na rizik slabljenja konkurentnosti, europska udruga turoperatora i dobavljača ETOA u svojim smjernicama o oporezivanju turizma zagovara pristup koji kombinira nekoliko načela: jednostavnost provedbe, dovoljno vremena za prilagodbu, jasnu namjenu prihoda i vidljivu korist za stanovnike i posjetitelje. U praksi to znači da bi svaki lokalni namet morao biti dizajniran tako da je razumljiv putnicima, administrativno izvediv za pružatelje smještaja i da ne postane “skriveni trošak” koji se otkriva tek pri dolasku.
Transparentnost je posebno važna zbog prodajnih kanala. Velik dio smještaja u UK-u prodaje se preko globalnih platformi i posrednika, gdje se konačna cijena formira iz niza elemenata. Ako pristojbe budu različite od grada do grada, a pravila se često mijenjaju, raste rizik od pogrešnog prikaza cijene i sporova oko toga tko je obveznik, kako se iznos obračunava i kako se iskazuje na računu. Upravo zato industrija traži “jedan set pravila” ili barem jedinstvene nacionalne smjernice, čak i ako je odluka o uvođenju pristojbe lokalna.
Politički okvir: fiskalna devolucija i borba za lokalne prihode
Vlada prijedlog smješta u širu priču o fiskalnoj devoluciji: više ovlasti i više alata lokalnim čelnicima koji “najbolje poznaju svoje zajednice”. U javnim nastupima ističe se da prihod od pristojbe može pomoći ulaganjima koja jačaju atraktivnost gradova i regija, od prometa do kulture. U parlamentarnim materijalima navodi se i mogućnost da se prihod troši na šire inicijative koje pozitivno utječu na regionalno gospodarstvo, a ne isključivo na “uže” turističke potrebe, što je širi mandat od nekih modela u Škotskoj i Walesu.
Istodobno, politička rasprava vrlo brzo dobiva i socijalnu dimenziju. Kritičari upozoravaju da bi se dodatni trošak mogao preliti na kućne budžete, posebno kod obiteljskih putovanja i u razdoblju kada su cijene smještaja već visoke. Pobornici uzvraćaju da se pristojbe u mnogim gradovima naplaćuju godinama, često u relativno malim iznosima, te da se mogu dizajnirati tako da ne pogađaju najosjetljivije skupine, primjerice kroz izuzeća ili snižene stope.
Što konzultacije traže od javnosti i industrije
Službeni dokument savjetovanja nabraja nekoliko “tehničkih” pitanja koja su, u stvarnosti, politički i ekonomski ključna:
- tko bi sve imao ovlast uvođenja pristojbe i treba li je proširiti i na područja bez izravno izabranih gradonačelnika
- na što se prihodi smiju trošiti i treba li propisati obvezno ulaganje u posjetiteljsku ekonomiju
- koje vrste smještaja i boravka ulaze u obuhvat te koja su nacionalna i lokalna izuzeća opravdana
- način određivanja stope: postotno ili fiksno, s mogućim pragovima i posebnostima za duže boravke
- tko je formalni obveznik, kako se pristojba iskazuje, naplaćuje i kontrolira te kako se minimizira administrativni teret
- kako osigurati transparentnost, javno izvještavanje i procjenu učinaka na jednakost i ranjive skupine
U praksi, odgovori na ova pitanja određuju hoće li pristojba biti “mali dodatak” koji putnici gotovo i ne primijete ili element koji mijenja cijenu, ponašanje potrošača i investicijsku klimu u destinacijama.
Širi kontekst: koliko je turizam važan i gdje je granica opterećenja
U trenutku kada se raspravlja o novim nametima, britanski turizam pokušava istodobno održati visoku međunarodnu vidljivost i odgovoriti na lokalne pritiske – od troškova javnih službi do pitanja održivosti. VisitBritain i VisitEngland u novijem izvješću o ekonomskoj vrijednosti turizma navode da turizam generira oko 147 milijardi funti godišnje kada se uključe i izravni i dobavljački učinci, te da je u 2024. godini stvorio oko 52 milijarde funti poreznih prihoda za državu. To su argumenti koji jačaju obje strane: lokalne vlasti tvrde da dio tog kolača mora biti vidljiviji na terenu, dok industrija upozorava da je postojeće porezno opterećenje već znatno i da se treba fokusirati na mjere koje povećavaju potrošnju i duljinu boravka, a ne na dodatne naknade.
WTTC u svojim nastupima naglašava da je ključ u “konkurentnosti” i učinkovitijem reinvestiranju već postojećih prihoda povezanih s turizmom. Drugim riječima, prije uvođenja novih davanja, treba pokazati da se postojeći porezni tokovi vraćaju destinacijama kroz infrastrukturu, promociju i kvalitetu usluge. U suprotnom, upozoravaju, postoji rizik da se UK percipira kao tržište s “slojem na sloj” troškova koje putnici ne nalaze u jednakoj mjeri drugdje.
Što slijedi nakon 18. veljače 2026.
Zatvaranjem savjetovanja 18. veljače 2026. Vlada dobiva službenu bazu komentara industrije, lokalnih vlasti i građana. No, prema analizi House of Commons Library, za uvođenje ovlasti bit će potrebna primarna zakonska izmjena, potencijalno kroz izmjene šireg paketa devolution zakonodavstva. To znači da se “turistička pristojba” u praksi neće pojaviti preko noći, ali će već sada utjecati na planiranje destinacija, proračunske projekcije lokalnih uprava i strategije cijena u smještajnom sektoru.
Za dio gradova i regija, novi instrument predstavlja priliku da napokon financiraju projekte koje turizam “troši” brže nego što ih lokalni proračuni mogu održavati. Za druge, posebno u destinacijama koje ovise o cjenovno osjetljivoj potražnji, strah je da bi i relativno mala pristojba mogla prelomiti odluku putnika – u korist Španjolske, Portugala ili neke druge destinacije gdje je ukupni trošak putovanja predvidljiviji.
U tom raskoraku, pitanje više nije samo treba li pristojba postojati, nego kako je dizajnirati tako da bude mjerljiva, transparentna i – ako se već uvodi – jasno opravdana koristima koje će putnici i lokalna zajednica moći vidjeti u praksi.
Izvori:- World Travel & Tourism Council (WTTC) – priopćenje o rizicima lokalnih pristojbi i konkurentnosti UK-a ( link )- GOV.UK (MHCLG i HM Treasury) – službeno savjetovanje “Visitor levy in England” i rok zatvaranja 18. veljače 2026. ( link )- House of Commons Library – pregled prijedloga i pitanja obuhvata, izuzeća i zakonodavnog puta ( link )- GOV.UK – vladino priopćenje o najavi ovlasti i svrsi ulaganja prihoda ( link )- ETOA – načela oporezivanja turizma, naglasak na “reciprocity”, jednostavnost i konzultacije ( link )- VisitBritain/VisitEngland – “Economic Value of Tourism in the United Kingdom” i ključne brojke o vrijednosti sektora ( link )- Sky News – izvještaj o političkoj najavi “tourist tax” i reakcijama aktera ( link )- The Sun – medijsko izvještavanje koje WTTC-u pripisuje procjenu od 14,4 mlrd funti ( link )
Kreirano: srijeda, 18. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini