Summit Afričke komisije za putovanja u Lagosu: poziv na ukidanje viznih prepreka i jaču regionalnu zračnu povezanost
U Lagosu je 11. i 12. veljače 2026. održan inauguralni Pan-afrički turistički summit i izložba u organizaciji African Travel Commissiona (ATC), uz sudjelovanje predstavnika turističkog i zrakoplovnog sektora, nacionalnih turističkih tijela, investitora i razvojnih partnera. Središnja poruka skupa bila je jasna: Afrika teško može iskoristiti puni turistički potencijal dok su putovanja unutar kontinenta opterećena vizama, skupim i rijetkim letovima te neusklađenim pravilima koja se razlikuju od države do države.
Rasprave u Lagosu otvorile su pitanje koje se u afričkoj turističkoj industriji ponavlja godinama: kako potaknuti da se više Afrikanaca kreće Afrikom, a da se pritom jača i međunarodna konkurentnost destinacija. Prema zaključcima sudionika, odgovor je kombinacija triju poluga – olakšanog prelaska granica, liberaliziranog zračnog prometa i partnerstava koja povezuju javni sektor, privatne investitore i razvojne banke.
Zašto je tema viza i granica ponovno u prvom planu
U mnogim afričkim državama putnik iz susjedne zemlje često prolazi složeniji postupak ulaska nego putnik iz udaljenijeg dijela svijeta. Sudionici summita upozorili su da takva praksa otežava razvoj regionalnih turističkih ruta, poslovnih putovanja i manifestacijskog turizma, ali i usporava nastanak zajedničkog tržišta usluga, što je posebno važno u kontekstu Afričke kontinentalne zone slobodne trgovine (AfCFTA).
U tom kontekstu često se spominje i
Africa Visa Openness Index, zajednički pokazatelj Afričke razvojne banke i Afričke unije, koji prati koliko je afričkim građanima jednostavno putovati u druge afričke zemlje. Iz izvješća za 2024. proizlazi da napredak postoji, ali je neravnomjeran: dio država je otvoreniji, dok u drugima i dalje prevladavaju restriktivna pravila koja stvaraju trošak i neizvjesnost za putnike, organizatore događaja i prijevoznike.
Sudionici u Lagosu naglašavali su da se „vizna politika” ne može promatrati samo kao pitanje sigurnosti ili upravljanja migracijama, nego i kao ekonomski alat. Tvrdnja koja se ponavljala u više rasprava jest da su predvidljiva i jednostavna pravila ulaska preduvjet da se turizam tretira kao razvojna industrija, a ne kao sporedna usluga. U praksi to znači više modela: od ukidanja viza za građane određenih regionalnih blokova, preko viza po dolasku, do digitaliziranih e-viza s jasnim rokovima i troškovima.
Zračne veze kao „usko grlo” afričkog turizma
Drugi stup rasprava bila je zračna povezanost unutar Afrike. Iako pojedine linije postoje, često su neredovite ili preskupe, a putnici su u nekim slučajevima prisiljeni letjeti preko čvorišta izvan kontinenta kako bi došli do destinacije u drugoj afričkoj regiji. Sudionici summita ocijenili su da takva situacija smanjuje konkurentnost afričkih destinacija i obeshrabruje razvoj višedržavnih turističkih proizvoda, primjerice ruta koje kombiniraju kulturnu baštinu, obalu i prirodne parkove u više zemalja.
U raspravama se kao okvir za promjene spominjao
Single African Air Transport Market (SAATM), inicijativa Afričke unije povezana s Agendom 2063, čiji je cilj stvaranje jedinstvenog tržišta zračnog prometa na kontinentu. Afrička unija navodi da je svrha SAATM-a promicanje intra-regionalne povezanosti i uklanjanje administrativnih prepreka kako bi se potaknuli gospodarski rast i integracija. IATA, koja podržava SAATM, naglašava da liberalizacija civilnog zrakoplovstva može donijeti i šire ekonomske i društvene koristi, ali uz uvjet dosljedne provedbe i usklađivanja pravila.
Sudionici su u Lagosu upozorili da bez stvarnog napretka u liberalizaciji i bez većeg broja regionalnih linija neće biti dovoljno ni „kapaciteta” ni konkurencije koja bi srušila cijene karata. Posebno se isticala potreba za boljom koordinacijom između država u odobravanju linija, tretmanu prijevoznika i standardima sigurnosti, kako bi se potaknulo otvaranje novih ruta i razvoj sekundarnih zračnih luka.
Partnerstva, ulaganja i pitanje infrastrukture
Treći naglašeni element bila su ulaganja i partnerstva. Organizatori i sudionici summita isticali su da turizam, da bi rastao, treba infrastrukturu: od zračnih luka i cestovnih pravaca do smještaja, digitalnih sustava za prodaju i upravljanje posjetiteljima, te sigurnosnih i zdravstvenih kapaciteta. Afrička unija u dokumentima o ulaganju i financiranju turizma upozorava da je potražnja za ulaganjima u turističku infrastrukturu u porastu, što povećava potrebe za financiranjem i otvara prostor za međunarodne financijske institucije i privatni kapital.
U Lagosu se zato govorilo o „bankabilnim” projektima – ulaganjima koja imaju jasnu poslovnu logiku, predvidljive regulatorne uvjete i realne modele povrata. Pritom se spominjala uloga razvojnih partnera, uključujući Afričku razvojnu banku, koja u svojim priopćenjima naglašava važnost poticanja infrastrukture i mobilizacije privatnog sektora, primjerice kroz ulaganja u infrastrukturne fondove. U turističkom kontekstu, sudionici su isticali da financiranje nije samo pitanje izgradnje, nego i održavanja, standarda i upravljanja destinacijama.
Lagos kao simbol ambicije i izazova
Zašto baš Lagos? Nigerija je veliko tržište, a Lagos se često opisuje kao poslovno i kulturno čvorište zapadne Afrike. Organizatori su naglašavali da domaćinstvo summita šalje poruku o namjeri da se turizam postavi kao strateški sektor, s potencijalom za radna mjesta, poduzetništvo i razvoj kreativnih industrija. Istodobno, dio međunarodnih analiza podsjeća da Nigerija, unatoč bogatom spektru atrakcija, ima izazove s infrastrukturom i sigurnosnom percepcijom, što utječe na broj dolazaka i potrošnju posjetitelja.
Upravo zato su rasprave o vizama i zračnim vezama dobile dodatnu težinu: sudionici su ocijenili da se broj posjetitelja i duljina boravka najbrže povećavaju kada je putovanje jednostavno, logistika predvidljiva, a cijene dostupne. U tom smislu, model „gateway” gradova – gdje se kroz dobro povezane zračne luke i mrežu letova razvijaju regionalne ture – spominjan je kao praksa koju bi više afričkih država moglo primijeniti.
Inovacije i istraživanje: od ideja do mjerljivih rezultata
Jedan od naglasaka summita bila je i potreba za inovacijama te boljim korištenjem podataka. Delegati su govorili o tome da se turističke politike u nekim državama i dalje donose bez dovoljno istraživanja potražnje, ponašanja putnika i učinka na lokalne zajednice. U Lagosu se zato spominjalo jačanje kapaciteta nacionalnih statističkih sustava, suradnja s akademskim institucijama i industrijom, te razvoj zajedničkih standarda za mjerenje učinka turizma.
Takav pristup dobiva dodatnu težinu u razdoblju oporavka globalnih putovanja. UN Tourism u izvješću o svjetskom turizmu navodi da je 2024. zabilježen gotovo potpuni povratak međunarodnih turističkih dolazaka na pretpandemijske razine, s procijenjenih 1,4 milijarde međunarodnih putovanja. Sudionici summita u Lagosu poručili su da Afrika u tom okruženju mora biti spremna ponuditi proizvode koji su konkurentni po cijeni i kvaliteti, ali i održivi – s jasnim pravilima zaštite prirode, kulturne baštine i lokalnih interesa.
Koordinirane politike: gdje se lome interesi
U raspravama se pokazalo da su vize, letovi i ulaganja međusobno povezani. Liberalnija vizna politika bez letova može povećati interes, ali ne i realizaciju putovanja; više letova bez usklađenih pravila može donijeti rast, ali i regulatorne sporove; ulaganja bez predvidljive politike teško privlače dugoročni kapital. Sudionici su zato zagovarali koordinirani pristup, u kojem turistička politika nije izdvojena, nego se veže uz promet, sigurnost, digitalizaciju i regionalnu integraciju.
Posebno je istaknuta uloga regionalnih organizacija. Na skupu se spominjalo da bi ECOWAS, kao regionalni blok, mogao snažnije „ugraditi” turizam u razvojne okvire, kako bi se olakšalo kretanje ljudi i potaknula standardizacija procedura. U tom pristupu važan je i politički signal: kada države javno postave cilj olakšavanja putovanja, lakše se usklađuju institucije koje upravljaju granicama, zračnim prometom i investicijskim okruženjem.
Što bi konkretno moglo slijediti nakon summita
Iako summit sam po sebi ne mijenja pravila, sudionici su govorili o nizu praktičnih koraka koji bi mogli biti sljedeća faza. Spominjali su se:
- širenje modela e-viza i uvođenje jasnih, digitalno dostupnih procedura za ulazak;
- pilot-programi za ukidanje viza ili uvođenje viza po dolasku unutar odabranih regionalnih koridora;
- poticanje regionalnih zračnih linija kroz uklanjanje regulatornih prepreka i bolju koordinaciju dozvola;
- usmjeravanje razvojnih sredstava i privatnog kapitala u projekte povezivosti i turističke infrastrukture;
- jačanje standarda održivosti i uključivanja lokalnih zajednica u turističke lance vrijednosti.
Organizatori su najavljivali da će rasprave iz Lagosa rezultirati preporukama i okvirima partnerstva, uz naglasak da se turizam treba tretirati kao instrument gospodarske integracije, a ne kao sektor koji ovisi isključivo o sezoni i marketinškim kampanjama.
Ukoliko se poruke iz Lagosa pretoče u mjere, afrički turizam mogao bi dobiti snažniji unutarnji zamah: više putovanja unutar kontinenta, stabilniju potražnju neovisnu o udaljenim tržištima i realnije šanse da se destinacije povežu u regionalne proizvode. No, uspjeh će, kako su sudionici isticali, ovisiti o političkoj volji i provedbi – od granica i zračnih sporazuma do ulaganja koja moraju pratiti rast.
Izvori:- African Travel Commission – najava i okvir summita u Lagosu ( poveznica )- eTurboNews – izvještaj o porukama sa summita: vize, regionalni letovi i partnerstva ( poveznica )- Afrička unija – službena stranica inicijative SAATM ( poveznica )- IATA – pregled SAATM-a i očekivanih učinaka liberalizacije ( poveznica )- Afrička unija / Afrička razvojna banka – Africa Visa Openness Report 2024 (PDF) ( poveznica )- UN Tourism – globalni oporavak međunarodnog turizma u 2024. ( poveznica )- Afrička unija – dokument o ulaganju i financiranju turizma u Africi (PDF) ( poveznica )
Kreirano: srijeda, 18. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini