Pesalink i PAPSS povezuju Keniju s panafrikanskim platnim sustavom: brži prekogranični transferi u lokalnim valutama i manje oslanjanje na dolar
Kenijski sustav instant plaćanja Pesalink i panafrikanski Pan-African Payment and Settlement System (PAPSS) objavili su 26. veljače 2026. partnerstvo koje bi moglo vidljivo promijeniti način na koji se novac kreće između afričkih zemalja. Prema informacijama iz objave o suradnji, cilj je omogućiti 24-satne, prekogranične bankovne transfere koji se izvršavaju i namiruju u lokalnim valutama, umjesto da se plaćanja rutinski „prelijevaju” kroz korespondentske banke i devizne konverzije prema američkom dolaru ili drugim rezervnim valutama.
Za afričke poduzetnike, obitelji koje šalju doznake i tvrtke koje posluju preko granice poruka je jasna: manje posrednika, brža obrada i potencijalno niži troškovi. No stvarni učinak ovisit će o tome koliko brzo će se mreža sudionika proširiti, koje će banke i platne institucije omogućiti pristup korisnicima te kako će se u praksi upravljati likvidnošću i tečajevima u lokalnim valutama.
Što se konkretno mijenja: „instant” prekogranično plaćanje iz afričke zemlje izravno u Keniju
Dosadašnje prekogranično plaćanje unutar Afrike u mnogim je slučajevima značilo višestruke korake: nalog u lokalnoj valuti, zatim konverziju u „tvrdu” valutu, korespondentsko bankarstvo i niz provjera i naknada prije nego što primatelj u drugoj zemlji uopće vidi novac. U takvom modelu, vrijeme izvršenja često se mjeri danima, a ukupni trošak nerijetko uključuje više slojeva naknada i nepovoljnijih tečajeva.
U okviru novog dogovora, Pesalink postaje
Technical Connectivity Provider za PAPSS, što u praksi znači da se sudionici PAPSS-a mogu izravno povezati s bankama i drugim financijskim institucijama u Keniji koje su već dio Pesalink mreže. Prema objavi o partnerstvu, riječ je o
više od 80 sudionika u Pesalink mreži (banke, fintech tvrtke, SACCO-ovi i telekomi) koji bi se preko ove poveznice mogli otvoriti prema
više od 160 banaka i fintechova uključenih u PAPSS. Za korisnike bi to trebalo značiti da prekogranična uplata iz zemlje koja je u PAPSS mreži može stići na račun u Keniji — ili prema relevantnim kanalima u koje su integrirani bankovni sustavi i pružatelji platnih usluga — bez uobičajenog „obilaska” preko rezervnih valuta.
Važno je naglasiti da se u ovoj fazi najviše govori o
povezivanju mreža i infrastrukture. Krajnji korisnici neće nužno vidjeti potpuno novu aplikaciju; realniji scenarij je da banke i pružatelji usluga postupno uključe opciju prekograničnog plaćanja putem PAPSS-a unutar postojećih kanala (mobilno i internetsko bankarstvo, poslovni portali, pa i druge integracije).
PAPSS: ideja je da novac ostane „u Africi” i putuje u lokalnim valutama
PAPSS je osmišljen kao financijska tržišna infrastruktura koja omogućuje prekogranična plaćanja u afričkim valutama, uz namjeru da se smanji potreba za plaćanjem preko trećih valuta i korespondentskih banaka. Sustav je javno predstavljen početkom 2022. godine, u sklopu šireg nastojanja da se olakša trgovina u okviru Afričke kontinentalne zone slobodne trgovine (AfCFTA). Sustav je povezan s afričkim središnjim bankama i predviđa procese koji kombiniraju brzu autorizaciju transakcije i naknadnu namiru između sudionika.
Prema tehničkom opisu PAPSS-a, proces se odvija kroz tri temeljna koraka:
instant plaćanje,
pre-funding (prethodno osiguranje sredstava) i
neto namiru. U fazi instant plaćanja, korisnik inicira plaćanje u svojoj lokalnoj valuti, nalog se šalje PAPSS-u, sustav provodi potrebne provjere i prosljeđuje nalog banci primatelja, a primatelj dobiva sredstva u svojoj lokalnoj valuti. PAPSS pritom navodi da se provjere usklađenosti i validacije rade unutar sustava te da se plaćanja mogu obraditi
u blizini trenutka — u okviru vremena koje se u javno dostupnim opisima navodi kao do oko 120 sekundi.
S druge strane, kako bi se takva brzina mogla održati bez povećanja rizika, PAPSS se oslanja na model prethodnog osiguranja sredstava: sudionici moraju imati dogovorene predfundirane pozicije, a namira se na razini sustava radi kroz dnevnu neto namiru. U tehničkim opisima PAPSS navodi da se neto pozicije između središnjih banaka izračunavaju i namiruju unutar 24 sata, uz koordiniranu dnevnu točku namire.
Ovaj dizajn pokušava pomiriti dvije stvari koje se u klasičnim prekograničnim modelima često sukobljavaju: brzinu i sigurnost. Istodobno, to znači da u pozadini mora postojati robustan okvir za upravljanje likvidnošću, limitima i rizikom, što je jedan od razloga zašto se PAPSS oslanja na suradnju s regulatorima i središnjim bankama.
Pesalink: domaća „brza tračnica” koja sada dobiva prekogranični priključak
Pesalink je u Keniji pozicioniran kao otvorena, interoperabilna mreža instant plaćanja koja povezuje različite „spremnike vrijednosti” — bankovne račune, mobilni novac, SACCO-ove i fintech novčanike — kroz kanale banaka i partnera. Prema službenim informacijama na stranicama Pesalinka, mrežu operativno vodi Integrated Payment Services Limited (IPSL), a vlasnik je Kenya Bankers Association (KBA). Pesalink je zamišljen tako da sudionici na mreži mogu međusobno komunicirati bez obzira na to na kojoj su platformi, što je i jedan od ključnih razloga zbog kojih se u domaćem kontekstu često opisuje kao „otvorena” mreža.
Za korisnike u Keniji to je već poznat model: uplate se iniciraju kroz mobilno ili internetsko bankarstvo, USSD ili druge bankovne kanale, a transakcije se izvršavaju 24/7. U službenim često postavljanim pitanjima navodi se i prag iznosa do kojeg je moguće slati sredstva kroz mrežu (do 999.999 kenijskih šilinga po transakciji, ovisno o pravilima banke i kanala). Pesalink u svojim javno objavljenim statistikama navodi i razmjere mreže — desetke povezanih financijskih institucija — te rast vrijednosti i volumena interbankovnih transakcija na domaćem tržištu.
Upravo zbog toga je povezivanje s PAPSS-om značajno: umjesto da se prekogranična plaćanja grade „od nule”, nova suradnja koristi postojeću domaću infrastrukturu i njezinu interoperabilnost kao oslonac za ulaz u širu panafrikansku mrežu. U praksi bi to moglo ubrzati usvajanje, jer banke koje su već tehnički i operativno integrirane s Pesalinkom dobivaju jasniji put prema prekograničnom prometu kroz PAPSS.
Zašto je tema važna: skupi transferi, spora namira i „cijena dolara” u regionalnoj trgovini
Afrika se godinama suočava s paradoksom: iako geografski i gospodarski ima snažan interes za regionalnu trgovinu, financijska infrastruktura često ne prati taj potencijal. Prema Afreximbankovim javno dostupnim navodima u kontekstu širenja PAPSS-a, udio intraafričke trgovine dugo se opisuje kao relativno nizak (u jednoj od objava navodi se brojka od 16 posto), a jedan od praktičnih razloga koje poslovna zajednica često ističe su troškovi i neizvjesnost naplate preko granice.
S druge strane, doznake i mala prekogranična plaćanja čine svakodnevicu milijuna ljudi. Svjetska banka kroz projekt Remittance Prices Worldwide prati cijene slanja doznaka po koridorima i navodi da je globalni prosjek troška slanja doznaka oko 6,49 posto iznosa. U brojnim koridorima prema subsaharskoj Africi troškovi su osjetno viši, a međunarodni izvještaji dodatno naglašavaju da je regija među najskupljima na svijetu za slanje relativno malih iznosa. U tom kontekstu, svaki pokušaj da se smanji broj posrednika i ubrza namira ima izravan socijalni i gospodarski učinak: manje „pojedenih” naknada, brže raspolaganje novcem i bolja predvidivost za kućanstva i mala poduzeća.
Objave o suradnji Pesalink–PAPSS pritom izričito polaze od ovog problema. U njima se navodi da su prekogranična plaćanja za mnoge afričke tvrtke i dalje skupa i spora, uz procjene da se trošak slanja novca preko granice često kreće u rasponu 7–8 posto vrijednosti te da namira može potrajati od tri do sedam radnih dana. Takve brojke variraju po koridorima i pružateljima usluga, ali opći smjer je konzistentan: fragmentirani sustav i višestruke konverzije dižu cijenu, a vrijeme obrade ograničava poslovanje.
Što partnerstvo može donijeti poslovanju: brže plaćanje, manje tečajnih koraka, lakše usklađivanje
Ako se mehanizam zaista proširi na velik broj sudionika, najveća promjena mogla bi se dogoditi u „sredini tržišta” — kod malih i srednjih poduzeća, izvoznika, uvoznika i pružatelja usluga koji nemaju sofisticirane treasury odjele, ali moraju naplaćivati i plaćati preko granice. U klasičnom modelu, i najmanja transakcija može povući troškove koji su relativno visoki u odnosu na vrijednost robe ili usluge, a usklađivanje (reconciliation) postaje složeno zbog više posrednika i razlika u datumima vrijednosti.
U modelu koji PAPSS opisuje, nalog ide u lokalnoj valuti, primatelj prima lokalnu valutu, a sustav preuzima dio složenosti koja je ranije bila raspodijeljena između korespondentskih banaka i FX posrednika. To je posebno relevantno za tržišta gdje se i dalje osjeća manjak devizne likvidnosti ili gdje je konverzija u rezervne valute skupa. Afreximbank i PAPSS u svojim javnim materijalima naglašavaju upravo taj cilj: smanjiti pritisak na devizne rezerve i olakšati promet između afričkih valuta.
Za Keniju je dodatni element činjenica da Pesalink nije samo bankovni „switch”, nego interoperabilna mreža u kojoj sudjeluju i SACCO-ovi, fintechovi te, prema javno dostupnim popisima partnera, i drugi akteri platnog ekosustava. Ako se prekogranični priključak u praksi otvori i prema širim kategorijama sudionika — ovisno o regulatornim pravilima i statusu u pojedinim zemljama — to može proširiti dostupnost prekograničnog plaćanja i izvan tradicionalnih modela.
Primjeri gdje se promjena može najbrže osjetiti
- Trgovina i nabava: plaćanje dobavljačima u drugoj afričkoj zemlji bez višestrukih bankovnih posrednika, uz bržu potvrdu primitka.
- Doznake i obiteljska pomoć: slanje manjih iznosa rodbini ili studentima u Keniji uz manje naknada i brže raspolaganje novcem.
- Digitalne usluge: naplata digitalnih usluga i freelance poslova unutar kontinenta, gdje su bankovni transferi često prespori za dinamiku online tržišta.
- Turizam i putovanja: plaćanja povezana s putovanjima i smještajem, gdje brzina i predvidivost transakcije smanjuju potrebu za gotovinom.
Tehnika i politika iza kulisa: interoperabilnost, standardi i pitanje povjerenja
Uspjeh ovakvih inicijativa ne ovisi samo o tehnologiji. Interoperabilnost traži usklađene standarde poruka, pouzdane identifikatore, stabilne modele upravljanja rizikom te jasna pravila za povrat transakcije, reklamacije i sporove. PAPSS u svojim tehničkim materijalima ističe da se provjere usklađenosti i validacije rade unutar sustava, što je odgovor na jedan od najvećih izazova prekograničnih plaćanja: kako ubrzati transfer bez kompromisa na području AML/CFT standarda i sankcijskih provjera.
S druge strane, model predfundiranja i dnevne neto namire znači da sudionici — banke i licencirani pružatelji usluga — moraju aktivno upravljati likvidnošću. To je često nevidljivo krajnjem korisniku, ali je ključno za stabilnost: ako sustav želi isporučiti iskustvo „instant” plaćanja, u pozadini mora postojati jamstvo da će novac zaista biti namiren. To objašnjava i zašto se PAPSS pozicionira kao infrastruktura koja radi u suradnji sa središnjim bankama.
U tom kontekstu, zanimljiv je i razvoj dodatnih alata oko PAPSS-a. Afreximbank je 2025. godine komunicirao inicijativu tzv. African Currency Marketplace, koja je zamišljena kao rješenje za izravnu razmjenu afričkih valuta bez prolaska kroz „tvrde” valute. Ako se takvi mehanizmi budu širili, mogli bi ublažiti jedan od najvećih praktičnih problema lokalnovalutnih plaćanja: nedostatak likvidnosti u pojedinim valutama i nepovoljne tečajeve na malim tržištima.
Što još nije jasno i gdje su potencijalna ograničenja
Iako partnerstvo nosi ambicioznu poruku, niz detalja tek će se vidjeti u operativnoj provedbi. Prvo, „pokrivenost” ovisi o tome koliko je zemalja, središnjih banaka i komercijalnih banaka već uključeno u PAPSS, te u kojim je koridorima sustav u punoj funkciji. Drugo, dostupnost korisnicima ovisit će o tome kako će pojedine banke u Keniji i izvan nje implementirati korisničke tokove u aplikacijama i poslovnim kanalima, kao i koje će limite postaviti za pojedine vrste transakcija.
Treće, tečajna dinamika ostaje osjetljivo pitanje. Iako je namjera smanjiti ovisnost o dolaru, konverzije između lokalnih valuta i dalje zahtijevaju tržišni mehanizam i transparentno formiranje tečaja. PAPSS i Afreximbank promoviraju modele koji taj dio nastoje riješiti unutar afričke infrastrukture, no korisnici će u praksi uspoređivati konačni iznos koji primatelj dobije s alternativama na tržištu — od klasičnih bankovnih transfera do specijaliziranih fintech rješenja.
Na kraju, brzina širenja ovisi i o povjerenju tržišta. Banke i regulatori moraju biti sigurni da sustav može podnijeti rast volumena bez povećanja operativnih i reputacijskih rizika. To se posebno odnosi na zaštitu potrošača i mehanizme rješavanja prigovora u prekograničnom okruženju, gdje pravila mogu biti različita.
Širi kontekst: natjecanje modela i „utrka” za modernizaciju plaćanja
Partnerstvo Pesalink–PAPSS dolazi u trenutku kada se globalno ubrzava transformacija prekograničnih plaćanja. Tradicionalna infrastruktura temeljem korespondentskog bankarstva sve se više suočava s pritiskom: korisnici očekuju brzinu sličnu domaćim instant plaćanjima, a troškovi i složenost sve teže se opravdavaju u digitalnoj ekonomiji. U Africi se taj pritisak dodatno pojačava jer kontinent ima velik broj valuta, relativno ograničenu međusobnu bankovnu povezanost i često manju dostupnost rezervnih valuta.
U takvom okruženju, PAPSS se pozicionira kao „kontinentalni odgovor” koji kombinira regulatorni okvir i tehnološku platformu. Pesalink, s druge strane, donosi iskustvo domaće interoperabilnosti u zemlji koja već ima snažnu digitalnu financijsku kulturu i velik udio transakcija kroz mobilne kanale. Zbog toga se ova suradnja promatra i kao test: može li se model instant domaćeg plaćanja preslikati na prekogranični prostor bez gubitka kontrole nad rizicima.
Za korisnike i tržište u Keniji, ključna će poruka u idućim mjesecima biti vrlo praktična: koje banke i platne institucije omogućuju prekogranične transfere kroz PAPSS, u kojim zemljama, po kojim uvjetima i uz kolike naknade. Ako se obećanja o nižim troškovima i bržoj namiri potvrde u širokoj upotrebi, ovaj priključak mogao bi postati jedan od vidljivijih koraka prema integriranijem afričkom financijskom prostoru — onome u kojem se plaćanje unutar kontinenta ne tretira kao „međunarodni izuzetak”, nego kao uobičajena, brza transakcija.
Izvori:- Finextra – objava o partnerstvu Pesalink–PAPSS, uključujući ulogu Pesalinka kao „Technical Connectivity Provider” i okvirne podatke o mreži sudionika (link)
- Devdiscourse – izvještaj o sporazumu i cilju 24/7 prekograničnih plaćanja uz namiru u lokalnim valutama (link)
- PAPSS – službeni opis kako sustav radi (instant plaćanja, predfundiranje i neto namira) (link)
- Pesalink – službeni FAQ o mreži, vlasništvu (IPSL/KBA) i interoperabilnosti (link)
- Pesalink – javno dostupna statistika i pokazatelji rasta mreže i transakcija (link)
- Svjetska banka (Remittance Prices Worldwide) – podaci o trošku slanja doznaka i globalnom prosjeku (link)
- Afreximbank (press release) – kontekst širenja PAPSS-a i navodi o ulozi sustava u jačanju intraafričke trgovine (link)
- UN DESA – podatkovni kontekst o kretanju troškova doznaka prema subsaharskoj Africi u 2025. godini (link)
- Afreximbank (press release) – najava African Currency Marketplace kao mehanizma za izravnu razmjenu afričkih valuta (link)
Kreirano: petak, 27. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini