Ministar zdravstva Vili Beroš nedavno je izjavio kako se u okviru zdravstvenog sustava Hrvatske nakon tri desetljeća ponovno uvode psiholozi u domove zdravlja širom zemlje. U suradnji s Ministarstvom znanosti, najavljeno je i stvaranje specijaliziranih timova zaduženih za mentalno zdravlje učenika i studenata. Ovaj potez je deklariran kao dio šire strategije za jačanje kapaciteta za brigu o mentalnom zdravlju stanovništva.
"Ovaj program, koji predstavlja našu posvećenost reformama usmjerenima na poboljšanje mentalnog zdravlja, simbolizira važan korak prema integriranom pristupu zdravstvenoj zaštiti", naglasio je ministar Beroš prilikom predstavljanja inicijative.
Dodao je kako su inicijativu već podržali brojni zdravstveni domovi, uključujući one u Splitsko-dalmatinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, te domovi zdravlja u Zagrebu, Čakovcu, te uskoro u Osječko-baranjskoj i Varaždinskoj županiji. Osim toga, podršku su iskazali i Hrvatska psihološka komora, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, što svjedoči o širokom konsenzusu i međusektorskoj suradnji na ovom projektu.
Izjavio je kako pacijenti predstavljaju središnji fokus njihovih napora, ističući kako se zdravstvena politika ne bi trebala koristiti za političko pozicioniranje ili stvaranje podjela. "Neprihvatljivo je da se napori u poboljšanju mentalnog zdravlja koriste kao platforma za političko nadmetanje, umjesto da se pruži jedinstvena podrška onima kojima je najpotrebnija", izjavio je ministar, kritizirajući one koji pokušavaju instrumentalizirati ovo pitanje za vlastite interese.
Reformama zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, usvojenim u travnju 2023. godine, postavljeni su temelji za novi program koji će omogućiti lakši pristup psihološkim uslugama u domovima zdravlja, bez potrebe za uputnicom. Ove izmjene zakona predstavljaju ključni korak u preoblikovanju zdravstvene zaštite, s posebnim naglaskom na mentalno zdravlje, osiguravajući time kontinuiranu podršku stručnjaka u sklopu postojećih i budućih programa za mentalno zdravlje.
Kao dodatak sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju u Hrvatskoj, ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da je tijekom 2023. godine Vlada poduzela konkretne korake za poboljšanje infrastrukture namijenjene mentalnom zdravlju najmlađih. Izdvojeno je 5,5 milijuna eura iz državnog proračuna za projekte adaptacije i opremanje Neuropsihijatrijske bolnice „Dr. Ivan Barbot“ u Popovači. Ovaj financijski poticaj omogućio je bolnici da postane nacionalni centar za liječenje kroničnih bolesti kod djece i adolescenata, naglasivši time važnost specijalizirane skrbi za ovu populaciju.
Uz to, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, pokrenuta je inicijativa uspostave mreže mobilnih timova koji će se fokusirati na mentalno zdravlje učenika i studenata. Ovaj pristup uključuje provođenje preventivnih mjera, identifikaciju problema u ranoj fazi te olakšavanje pristupa potrebnim uslugama. Cilj je ovih aktivnosti pružiti efikasnu podršku u školama i visokoškolskim ustanovama širom zemlje, te se time osigurava da se svakom učeniku i studentu pruži prilika za pravodobno prepoznavanje i rješavanje problema povezanih s mentalnim zdravljem.
Nadalje, inicijativa uključuje i provođenje probira za mentalno zdravlje kao dio sistematskih pregleda u školama, što predstavlja ključni korak u ranoj dijagnostici i prevenciji problema mentalnog zdravlja.
Ministar Beroš naglasio je da se ovakvim intersektoralnim i interdisciplinarnim pristupom Hrvatska usklađuje s europskim standardima u području mentalnog zdravlja. Prateći glavne principe EU-a - prevenciju, pristup kvalitetnoj skrbi i reintegraciju pacijenata - Hrvatska implementira reforme koje su u skladu s njezinim Strateškim okvirom za razvoj mentalnog zdravlja, usvojenim 2022. godine.
Ministar je istaknuo kako je koordinirano djelovanje u javnom zdravstvu standardna praksa u razvijenim zemljama. Stoga, takav pristup, koji promiče cjelovitu brigu o mentalnom zdravlju unutar hrvatskog zdravstvenog sustava, trebao bi biti prihvaćen bez rezerve, potvrđujući Hrvatsku kao aktivnu članicu Europske unije već desetljeće.