Umjetno tamnjenje kože u solariju već je godinama dio ljepotinskih rutina, osobito među mlađim ženama koje žele „brzu boju” bez odlaska na plažu. No novo istraživanje američkih znanstvenika pokazuje da cijena takvog tena nije samo ubrzano starenje kože na površini, nego i dramatično ubrzano starenje na genetskoj razini. Koža redovitih korisnika solarija u tridesetim i četrdesetim godinama života izgleda, gledano kroz mutacije u stanicama, kao koža ljudi sedamdesetih i osamdesetih godina.

Tim s Sveučilišta Kalifornija u San Franciscu (UCSF) i Northwestern Universityja analizirao je kožu korisnika solarija i usporedio je s osobama koje se ne izlažu umjetnim izvorima ultraljubičastog (UV) zračenja. Rezultat je bio šokantan i za same znanstvenike: koža mladih osoba koje se sunčaju u solariju doslovno je „posijana” stanicama koje već nose mutacije povezane s melanomom, jednim od najsmrtonosnijih karcinoma kože. Te promjene nisu vidljive golim okom – koža može izgledati zdravo – ali na mikroskopskoj i genetskoj razini u njoj su već posijane „sjemenke” budućih tumora.

Umjetno UV zračenje: što se događa u koži kad ulazimo u solarij

Solariji koriste snažne umjetne izvore UV zračenja (ponajprije UVA, ali često i UVB), kako bi u kratkom vremenu potaknuli tamnjenje kože. UV zrake prodiru u površinske slojeve kože, oštećuju DNA u stanicama i pokreću obrambenu reakciju organizma: melanociti stvaraju više melanina, pigmenta koji upija dio UV zračenja. Tamnjenje, dakle, nije znak zdravlja, nego alarmni signal da je koža pretrpjela štetu.

Takva oštećenja DNA ponekad se uspješno poprave, ali dio „tipfelera” ostaje trajno upisan u genetski kod stanica. Svaki put kad uđemo u solarij, dodajemo novi sloj mutacija postojećima. Većina tih mutacija možda nikada neće dovesti do raka, ali što ih je više, veća je vjerojatnost da će se u nekoj stanici dogoditi kobna kombinacija promjena koja će potaknuti nastanak tumora.

Za razliku od prirodnog sunca, koje ovisi o dobu dana, vremenskim prilikama i kutu upada zraka, solarij isporučuje koncentrirani, predvidljivi i često vrlo intenzivni „koktel” UV zračenja u kratkom vremenu. Mnogi se korisnici pritom zavaraju osjećajem kontrole – imaju dojam da su „sigurniji” nego na plaži jer sesije traju nekoliko minuta i odvijaju se u kontroliranom okruženju. Novo istraživanje pokazuje da je taj osjećaj lažan: genetika kože pamti svaku minutu ispod lampe.

Novo istraživanje: mlada koža s genetikom starca

U studiji objavljenoj 12. prosinca 2025. u prestižnom časopisu Science Advances, znanstvenici su prvo analizirali medicinsku dokumentaciju više od 32.000 pacijenata dermatoloških klinika. Pratili su podatke o korištenju solarija, povijesti opeklina od sunca i obiteljskoj sklonosti melanomu. Zatim su otišli korak dalje: uzeli su uzorke kože od 26 dobrovoljaca i sekvencirali 182 pojedinačne stanice kako bi precizno izmjerili broj i tip mutacija.

Kada su usporedili osobe u tridesetim i četrdesetim godinama koje redovito koriste solarij s osobama iz opće populacije u sedamdesetima i osamdesetima, dobili su zapanjujući rezultat: mladi korisnici solarija imali su više mutacija od ljudi dvostruko starije dobi. Drugim riječima, njihova koža bila je biološki i genetski desetljećima starija od stvarne životne dobi. Posebno su dramatične bile razlike na donjem dijelu leđa – regiji tijela koja je u svakodnevnom životu relativno zaštićena od sunca, ali je tijekom sesija u solariju izložena izravnom UV zračenju.

Upravo na tim „skrivenim” mjestima znanstvenici su pronašli velik broj stanica koje već nose mutacije poznate iz melanoma. Te stanice još nisu tumorske, ali predstavljaju ono što je glavni autor studije plastično opisao kao „sjeme raka”: dovoljan je dodatni niz oštećenja ili poticaja da se iz njih razvije invazivni tumor. Činjenica da se takav genetski potpis nalazi u koži ljudi koji se osjećaju zdravo i ne vide nikakve promjene zabrinjava i stručnjake za javno zdravstvo.

Još jedan važan podatak jest da je uzorak pacijenata obuhvaćao ljude raznih dobnih skupina i navika izlaganja suncu. Ipak, najizraženiji genomatski „otisak” vidljiv je upravo kod onih koji redovito koriste solarij, što potvrđuje da problem nije samo u sporadičnom izlaganju, nego u kumulativnom učinku umjetnog UV zračenja.

Mutacije koje se ne mogu izbrisati

Jedna od glavnih poruka studije je brutalno jednostavna: mutacije, jednom nastale, ne možemo vratiti unatrag. Stanice imaju sofisticirane mehanizme popravka DNA, ali oni nisu savršeni. Svaki neispravljeni „tipfeler” ostaje trajno upisan u genom i prenosi se na nove generacije stanica pri svakoj diobi.

Kako život odmiče, broj mutacija u koži prirodno raste zbog kumulativnog izlaganja suncu i drugih utjecaja okoliša. No, kod korisnika solarija taj se proces dramatično ubrzava. Novo istraživanje pokazuje da su u pojedinim dijelovima kože osoba u tridesetima već prisutne razine oštećenja koje bismo inače očekivali tek u kasnoj starosti. To znači da se koža tih ljudi zapravo nalazi u „predtumorskom” stanju mnogo ranije nego što bismo pretpostavili na temelju same dobi.

Znanstvenici naglašavaju da je stoga ključ prevencije u ograničavanju broja novih mutacija koje će se akumulirati tijekom života. Jedan od najučinkovitijih načina za to jest potpuno izbjegavanje umjetnih izvora UV zračenja poput solarija. Prirodnog sunca, osobito u zemljama s puno sunčanih dana, teško se potpuno kloniti, no solarij je izbor – i to izbor koji, kako pokazuje genetika, nosi previsoku cijenu.

Melanom: mali udio karcinoma kože, ali većina smrti

Rak kože je daleko najčešći oblik raka u Sjedinjenim Državama i mnogim drugim zapadnim zemljama. Većina tih tumora su bazocelularni i planocelularni karcinomi, koji u pravilu imaju dobru prognozu kad se otkriju na vrijeme. Melanom čini tek oko jedan posto svih karcinoma kože, ali je odgovoran za veliku većinu smrtnih ishoda, jer se agresivno širi na limfne čvorove i udaljene organe.

Prema najnovijim procjenama Američkog društva za rak, u 2025. godini u SAD-u se očekuje dijagnoza oko 105.000 novih slučajeva melanoma, a procjenjuje se da će više od 8.000 ljudi umrijeti od ove bolesti. Broj novih slučajeva i dalje raste, osobito među starijom populacijom, dok je smrtnost u padu zahvaljujući modernim terapijama poput imunoterapije i ciljanih lijekova. No liječenje uznapredovalog melanoma iznimno je skupo, dugotrajno i praćeno brojnim nuspojavama, pa stručnjaci stalno naglašavaju da je prevencija – odnosno smanjenje izlaganja UV zračenju – daleko bolja strategija.

Melanom se može pojaviti na koži koja naizgled izgleda normalno, bez prepoznatljivog madeža, ali i u postojećem madežu koji mijenja oblik, boju ili veličinu. U kontekstu solarija posebno je zabrinjavajuće što se tumori često razvijaju na dijelovima tijela koji su inače zaštićeni od prirodnog sunca, ali su potpuno izloženi umjetnim lampama – na primjer na stražnjici, donjem dijelu leđa ili prsima kod osoba koje se sunčaju u donjem rublju ili kupaćem kostimu.

Tko najviše koristi solarije – i zašto su mlade žene posebno ugrožene

Podaci iz niza epidemioloških studija pokazuju da su najveći korisnici solarija adolescentice i mlade žene u dvadesetim i ranim tridesetim godinama. U mnogim državama upravo ova skupina čini okosnicu klijentela industrije umjetnog tamnjenja. Razlozi su kombinacija društvenih trendova, idealiziranog „ljetnog tena” kao simbola zdravlja i privlačnosti, te agresivnog oglašavanja koje umanjuje ili ignorira zdravstvene rizike.

Istodobno, medicinski podaci pokazuju da uporaba solarija prije 35. godine života povećava rizik od melanoma za otprilike 75 %, a rizik daljnje raste s brojem sesija. Drugim riječima, svaki odlazak u solarij dodaje još jedan sloj rizika. Kod osoba koje se redovito izlažu, taj se rizik multiplicira, osobito ako su prisutni dodatni čimbenici – svijetli ten, plava ili crvena kosa, sklonost opeklinama, velik broj madeža ili pozitivan obiteljski anamneza melanoma.

Važan je i psihološki aspekt. Mnogi mladi potcjenjuju dugoročne zdravstvene posljedice i fokusiraju se na kratkoročni estetski učinak. U praksi to znači da se odluke donose na temelju želje za „lijepim izgledom” pred ljeto, maturu, vjenčanje ili fotografiranje za društvene mreže, a ne na temelju razumijevanja bioloških procesa koji se događaju ispod površine kože. Novo istraživanje, koje izravno pokazuje kako koža korisnika solarija genetski stari desetljećima brže, snažan je argument za promjenu takvog načina razmišljanja.

Svjetske institucije: solariji su kancerogeni poput duhana i azbesta

Zdravstvene institucije već godinama upozoravaju na opasnosti umjetnog UV zračenja. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), dio Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), još je 2009. godine klasificirala UV zračenje iz solarija i sličnih uređaja kao „kancerogeno za ljude” – najvišu kategoriju rizika, u koju spadaju i duhanski dim te azbest. Drugim riječima, riječ je o izvoru zračenja za koji postoji čvrst znanstveni konsenzus da uzrokuje rak kože.

Kao odgovor na te dokaze, mnoge su zemlje uvele stroge regulacije. Brazil i Australija otišli su najdalje i u praksi zabranili komercijalne solarije za cijelu populaciju. U Europi je situacija raznolikija, ali otprilike polovica država uvela je potpunu zabranu korištenja solarija za maloljetnike, dok druge imaju djelomična ograničenja, obvezna upozorenja ili stroge standarde za rad uređaja. Usprkos tome, ponuda solarija i dalje postoji, a u nekim državama i dalje su vrlo popularni.

Posebno problematičan ostaje nesrazmjer između znanstvenih dokaza i percepcije javnosti. I dok stručnjaci već godinama govore da ne postoji „sigurno tamnjenje” u UV solariju, reklame često sugeriraju suprotno – ističući „kontrolirano” zračenje, „profesionalno održavanje uređaja” i razne marketinške slogane koji stvaraju dojam da je riječ o bezopasnoj usluzi. U svjetlu novog istraživanja, koje nedvosmisleno pokazuje iznimno visok teret mutacija u koži korisnika solarija, sve je više poziva da se i zakonski okvir dodatno postroži.

Solarij i prirodno sunce: različiti izvori, sličan rizik

Važno je naglasiti da opasnost ne dolazi samo iz solarija. Prirodno sunce ostaje glavni izvor UV zračenja kojem je većina ljudi kronično izložena. No dok boravak na otvorenom donosi i druge koristi – primjerice sintezu vitamina D i pozitivan učinak na mentalno zdravlje – vrijeme provedeno u solariju nema nikakvu fiziološku korist. Dobivamo samo privremenu promjenu boje kože, uz vrlo stvaran rizik trajnih genetskih oštećenja.

Novo istraživanje dodatno naglašava ključnu razliku: dok prirodno izlaganje suncu često varira i ograničeno je vremenskim prilikama, u solariju dobivamo intenzivnu dozu UV zraka u kratkom, unaprijed definiranom intervalu. U praksi to znači „šok dozu” za kožu, čiji se učinak akumulira kod svake sljedeće sesije. Genetske analize pokazuju da taj uzorak oštećenja ostavlja prepoznatljiv „potpis” u melanocitima – pigmentnim stanicama kože – koji se razlikuje od onoga koji nastaje isključivo zbog prirodnog sunca.

Što znači „genetski starija” koža u svakodnevnom životu?

Možda se čini apstraktno govoriti o tisućama mutacija u pojedinim stanicama kože, ali u praksi to ima vrlo konkretne posljedice. Koža je organ koji nas stalno štiti od vanjskog svijeta – od mikroorganizama, kemikalija i zračenja. Što je više genetskih oštećenja u stanicama, veća je vjerojatnost da će se pojaviti nakupine stanica koje se ponašaju nekontrolirano, dijele se prebrzo i izmiču nadzoru imunološkog sustava.

„Genetski starija” koža znači da se procesi koji inače prate duboku starost – oslabljen popravak DNA, nakupljanje mutacija, povećana sklonost tumorima – pomiču desetljećima unaprijed. To ne znači da će svaki korisnik solarija nužno razviti melanom, ali znači da ulazi u dobne razine rizika mnogo ranije. U kombinaciji s drugim čimbenicima (nasljedna sklonost, svijetla put, prethodne opekline) to nerijetko rezultira dijagnozama melanoma u dvadesetim, tridesetim ili četrdesetim godinama života, dok bi bez dodatnog UV opterećenja rizik bio znatno manji.

Prevencija: što konkretno možemo učiniti

Poruka novog istraživanja jasna je i vrlo praktična: ako želimo smanjiti rizik od melanoma i drugih karcinoma kože, jedan od najjednostavnijih koraka jest potpuno izbaciti solarij iz svoje rutine. Za razliku od mnogih drugih faktora rizika na koje ne možemo utjecati (genetika, dob, tip kože), odlazak u solarij je uvijek svjesna odluka.

Stručnjaci za kožu preporučuju nekoliko ključnih navika:

• Izbjegavaj umjetno UV zračenje. Ne postoji „zdrav” ili „siguran” solarij. Svaka sesija dodaje nove mutacije u stanice kože.


• Ograniči prirodno izlaganje suncu. Izbjegavaj najjače sunce (otprilike između 10 i 16 sati), osobito ljeti.


• Koristi zaštitu od sunca. Kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više), zaštitna odjeća, šeširi i sunčane naočale reduciraju ukupnu UV dozu.


• Redovito pregledavaj kožu. Obrati pažnju na nove promjene ili madeže koji mijenjaju boju, veličinu ili oblik. Ako primijetiš nešto sumnjivo, potraži savjet dermatologa.


• Posebna opreznost za djecu i adolescente. Izlaganje kože UV zračenju u djetinjstvu i adolescenciji posebno je opasno jer koža tek razvija svoje obrambene mehanizme, a mutacije nastale u ranoj dobi prate nas cijeli život.

Za osobe kojima je izgled tena važan, stručnjaci često preporučuju samopotamnjivače bez UV zračenja (losioni, sprejevi i slični proizvodi). I ti proizvodi imaju svoje prednosti i mane, ali ne oštećuju DNA melanocita na način na koji to čine solariji. Ključno je osvijestiti da nema estetskog razloga koji opravdava svjesno povećavanje rizika od bolesti koja može biti smrtonosna, ali i kada je izlječiva, ostavlja teške fizičke, psihičke i financijske posljedice.

Poruka za kraj: rak kože počinje mnogo prije prve vidljive mrlje

Novo istraživanje UCSF-a i Northwestern Universityja daje jedinstven uvid u ono što se događa ispod površine kože: dok promatramo ravnomjeran ten u ogledalu, u stanicama se gomilaju genetske promjene koje mogu biti prvi korak prema melanomu. Koža korisnika solarija u tridesetim godinama već nosi mutacijski teret koji bismo očekivali tek desetljećima kasnije, a mnoge od tih mutacija povezane su upravo s razvojem agresivnih tumora.

Mutacije se ne mogu izbrisati, ali se može spriječiti da ih nastane još više. Upravo tu leži snaga informiranih odluka: odustajanje od solarija, odgovorno ponašanje na suncu i redoviti pregledi kože jednostavni su koraci koji dugoročno mogu značiti razliku između ranog otkrivanja izlječivog tumora i kasne dijagnoze bolesti koja ugrožava život. Nova znanstvena saznanja daju nam dodatni, snažan argument da pritisku estetskih ideala suprotstavimo činjenice o genetici kože – i vlastitom zdravlju.