Nova analiza objavljena u otvorenom pristupu u časopisu BMJ Mental Health donosi intrigantne nalaze o povezanosti svakodnevne konzumacije kave i biološkog starenja u osoba s teškim mentalnim poremećajima. U središtu istraživanja nalazi se duljina telomera – zaštitnih “kapica” na krajevima kromosoma – koja se često koristi kao surogatni pokazatelj staničnog starenja. Osobe sa shizofrenijom, psihozom i bipolarnim poremećajem, prema dosadašnjim radovima, prosječno imaju kraće telomere nego opća populacija, što upućuje na ubrzano biološko starenje. Autori novog rada izvještavaju da umjeren unos kave (otprilike 3–4 šalice na dan) korelira s duljim telomerima u usporedbi s osobama koje kavu ne piju, dok se taj obrazac ne vidi pri vrlo visokom unosu (5+ šalica dnevno). Iako je riječ o opservacijskim podacima, poruka je važna za svakodnevnu praksu: održavanje unosa u umjerenom rasponu može ići ruku pod ruku s očuvanjem staničnog zdravlja u populaciji koja često trpi teret metaboličkog i oksidativnog stresa.

Zašto su telomeri važni za razumijevanje mentalnog zdravlja

Telomeri štite genetski materijal od oštećenja pri svakom staničnom dijeljenju. Prirodno se skraćuju s dobi, no na njih djeluju i okolišni čimbenici poput kroničnog stresa, pušenja, upala i oksidativnog pritiska. Upravo su stresne životne okolnosti, metabolički komorbiditeti, veće stope pušenja i neke nuspojave terapija češće u populaciji s teškim mentalnim poremećajima. Zbog toga nije iznenađenje da se u toj skupini prosječno nalaze kraći telomeri. Ključno je pitanje može li se životnim navikama – prehranom, snom, kretanjem i unosom napitaka – modulirati ta biološka putanja. Kava pritom zauzima posebno mjesto jer objedinjuje kofein (stimulans s potencijalnim hemodinamskim učincima) i široku paletu polifenola s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima.

Kava, antioksidansi i biološko starenje

Kava je jedan od globalno najčešće konzumiranih napitaka i izvor je brojnih bioaktivnih spojeva: polifenola, klorogeničnih kiselina i kofeina. Dok kofein u većim dozama može povisiti krvni tlak ili narušiti san, antioksidansi iz kave mogu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti upalna zbivanja. Znanstvenici su zbog toga već dulje vrijeme zainteresirani za potencijalnu vezu između navika pijenja kave i biomarkera starenja. Nova studija fokusirala se upravo na to – postoji li kvantitativna veza između broja šalica kave i duljine telomera u ispitanika s dijagnozama iz spektra teških mentalnih poremećaja.

Kako je studija bila dizajnirana

Istraživački tim analizirao je podatke prikupljene u sklopu norveške kohorte TOP (Thematically Organised Psychosis). U uzorak je uključeno 436 odraslih osoba, od čega 259 sa shizofrenijom te 177 s afektivnim poremećajima (bipolarni poremećaj i teške depresivne epizode s psihozom). Sudionici su samoprijavili dnevni unos kave i prema tome su razvrstani u četiri skupine: ne piju kavu; piju 1–2 šalice; piju 3–4 šalice; piju 5 ili više šalica dnevno. Bilježeni su i obrasci pušenja (oko tri četvrtine uzorka bili su pušači, s prosječnim trajanjem pušenja od gotovo desetljeća). Duljina telomera mjerena je u leukocitima iz uzoraka krvi standardiziranim laboratorijskim postupcima. Važno: dizajn je opservacijski, bez intervencije i slučajne raspodjele, stoga se govori o povezanosti, a ne o uzročnosti.

Ključni nalazi: krivulja u obliku slova “J”

Rezultati su pokazali jasan nelinearan obrazac. U usporedbi s osobama koje ne piju kavu, skupina s 3–4 šalice dnevno imala je statistički značajno dulje telomere. Procjena biološke dobi sugerira da je taj profil približno ekvivalentan “mlađem” biološkom statusu za oko pet godina u odnosu na nekonzumente. Suprotno tome, među osobama koje su pile 5 ili više šalica dnevno nije uočen povoljan učinak; autori upozoravaju da vrlo visok unos može potaknuti stvaranje reaktivnih kisikovih vrsta i time neutralizirati potencijalne antioksidativne koristi kave. Uočeno je i da su osobe s dijagnozom shizofrenije u prosjeku pile više kave nego sudionici s afektivnim poremećajima, što dodatno naglašava potrebu za individualiziranim tumačenjem podataka.

Koliko je “umjereno”: što kaže javnozdravstvena praksa

Smjernice različitih zdravstvenih tijela konvergiraju na prag oko 400 mg kofeina dnevno kao općenito siguran za većinu zdravih odraslih, što grubo odgovara 3–4 standardne šalice filtrirane kave. Ta se granica pojavljuje i kao “slatka točka” u rezultatima studije: upravo se u tom rasponu opaža dulja duljina telomera. Treba, međutim, imati na umu da sadržaj kofeina značajno varira između napitaka (espresso, turska kava, instant, “cold brew”), metoda pripreme i veličina porcija. Uz to, osjetljivost na kofein individualno se razlikuje, a postoje i populacije za koje vrijede stroži limiti (npr. trudnoća, neke kardiološke dijagnoze, anksiozni i poremećaji spavanja). Kao opće pravilo, korisno je pratiti vlastiti san, puls i pojavu neugodnih simptoma (drhtavica, palpitacije) te prilagoditi unos.

Što ovo znači za kliničare i javnozdravstvenu komunikaciju

Za liječnike i stručnjake mentalnog zdravlja praktična poruka je oprezno optimistična. Umjereno ispijanje kave može biti uključeno u razgovor o životnim navikama kod pacijenata sa shizofrenijom, psihozom ili bipolarnim poremećajem, osobito ako postoji interes za strategije koje podupiru cjelokupno zdravlje i “zdravije” starenje. Pri tome treba procijeniti interakcije s terapijom, navike pušenja, kvalitetu sna i dnevnu rutinu. Kava nije zamjena za farmakološko liječenje, psihoterapiju ili promjene ponašanja, ali se može razmatrati kao dio uravnoteženog režima, u paketu s promicanjem tjelesne aktivnosti, kvalitetne prehrane i potpore prestanku pušenja.

Ograničenja i oprez u interpretaciji

Riječ je o opservacijskom istraživanju, pa stoga ne možemo govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi. Moguće je da osobe koje piju umjerene količine kave imaju i druge navike koje pogoduju duljim telomerima (bolja prehrana, više kretanja, redovitiji ritam spavanja). Autori su naveli i metodološka ograničenja: nisu postojali detaljni podaci o vrsti kave, načinu pripreme, preciznoj koncentraciji kofeina niti o konzumaciji drugih kofeinskih napitaka. Udio pušača bio je vrlo visok, što može djelovati kao zbunjujući čimbenik s obzirom na brži metabolizam kofeina kod pušača i neovisne učinke pušenja na oksidativni stres. Konačno, mjerenje telomera u leukocitima odražava sistemsku sliku, ali se telomeri razlikuju među tkivima i nisu jedini pokazatelj biološke dobi.

Poveznica s ranijim saznanjima o kavi

Literatura o kavi i zdravlju posljednjih je godina sve obimnija. Više preglednih radova i populacijskih studija nalazi povoljne asocijacije umjerenog unosa kave s mortalitetom i nizom kroničnih stanja, uz naglasak na individualne razlike i gornje granice sigurnosti. Za kardiovaskularni sustav vrijedi pravilo mjere: dok umjerene količine nisu povezane s trajnim porastom krvnog tlaka kod većine naviknutih konzumenata, prevelik unos može izazvati palpitacije, nesanicu i kratkotrajni porast tlaka. U kontekstu mentalnog zdravlja, nalaz duljih telomera pri umjerenom unosu nadovezuje se na ideju da prehrambeni i životni obrasci koji smanjuju upalu i oksidativni stres mogu biti oslonac cjelokupnom liječenju.

Što pacijenti mogu praktično učiniti

• Zadržati unos u rasponu do četiri standardne šalice dnevno, osim ako liječnik ne preporuči strože granice.


• Preferirati filtriranu kavu u odnosu na nefiltriranu kako bi se smanjio unos sastojaka koji nepovoljno djeluju na lipide u krvi.


• Izbjegavati kasni unos kofeina (poslijepodne i navečer) ako postoji problem s nesanicom ili poremećenim ritmom spavanja.


• Obratiti pozornost na šećer i dodane kalorije u specijalnim napitcima; “energetski” napitci i dodaci mogu sadržavati vrlo visoke doze kofeina i šećera.


• Uskladiti navike s terapijom i savjetom stručnjaka, osobito kod kardiovaskularnih stanja, trudnoće ili dojenja.

Kome ovi rezultati najviše znače

Rezultati su posebno relevantni za osobe kod kojih postoji rizik ubrzanog biološkog starenja ili kod kojih je već ranije zabilježena kraća duljina telomera. Populacije s teškim mentalnim poremećajima često se susreću s nakupljanjem čimbenika rizika: pušenje, sedentarni način života, metabolički sindrom, neželjeni učinci antipsihotika na tjelesnu masu i glukozni metabolizam. Uređivanje životnih navika na način koji podržava antioksidativnu ravnotežu – uključujući umjereno ispijanje kave – moglo bi, makar djelomično, ublažiti biološke posljedice tih opterećenja. Naravno, odluke treba donositi individualno i u dogovoru s liječnikom.

Kratka metodološka bilješka

Korištenje duljine telomera iz leukocita kao mjere starenja ima prednosti i nedostatke. Prednost je što se radi o neinvazivnom biomarkeru koji dobro odražava kumulativnu izloženost oksidativnom stresu i upali. Nedostatak je varijabilnost između tkiva te činjenica da telomeri ne predstavljaju jedini ili nužno najbolji pokazatelj biološke dobi. Pored toga, način mjerenja (qPCR u odnosu na alternativne tehnike) i laboratorijska standardizacija mogu utjecati na usporedivost među studijama. Stoga ove nalaze treba tumačiti kao važan komad slagalice, ali ne i kao konačnu riječ o odnosu kave i biološke dobi.

Što slijedi u istraživanju

Autori pozivaju na longitudinalna istraživanja koja bi pratila promjene duljine telomera kroz vrijeme u odnosu na precizno kvantificiran unos kave i drugih kofeinskih napitaka, uz bilježenje prehrambenih obrazaca, kvalitete sna i razine tjelesne aktivnosti. Intervencijska ispitivanja – primjerice randomizirana kontrolirana ispitivanja s definiranim unosom kave i standardiziranim mjerenjem biomarkera – mogla bi dodatno razjasniti uzročnost. Također je vrijedno istražiti razlike između kofeinske i bezkofeinske kave te između različitih metoda pripreme (filtrirana, espresso, “cold brew”), kao i genetske varijante metabolizma kofeina koje mogu oblikovati individualni odgovor.

Širi kontekst: od laboratorija do dnevne šalice

Iako javnost često traži jednostavna pravila, znanost o prehrani i napitcima rijetko nudi jednadžbe koje vrijede za sve. Genetika metabolizma kofeina, mikrobiom crijeva, razlike u načinu pripreme kave i kulturni obrasci čine svaku preporuku okvirnom. Ipak, konzistentnost nalaza da je umjereno ispijanje (3–4 šalice) povezano s povoljnim ishodima – od kardiovaskularnog profila do, sada, duljine telomera u ranjivoj populaciji – daje razumnu osnovu za praktične savjete. Poruka je jednostavna, ali ne banalna: držati se mjere, promatrati vlastite reakcije i ugraditi kavu u širi okvir zdrave rutine. Za neke će to značiti i smanjivanje unosa ili prelazak na bezkofeinsku varijantu ako se javljaju nuspojave.

Napomena o datumu i tumačenju relativnih izraza

Ovaj je tekst pripremljen 06. prosinca 2025., te su relativne odrednice poput “danas” ili “nedavno” usklađene s tim datumom. S obzirom na brzi priljev novih publikacija, preporučljivo je povremeno provjeravati ažuriranja smjernica i najnovije sustavne preglede, osobito ako donosite odluke koje se odnose na osobno zdravlje ili kliničku praksu.

Dodatne informacije za urednike i komunikatore

Za portale koji obrađuju teme javnog zdravlja i mentalnog zdravlja, ključno je uokviriti ove nalaze bez senzacionalizma. Preporučljivo je naglasiti da je riječ o opservacijskim podacima na specifičnoj kliničkoj kohorti te da su potrebna potvrđivanja u drugim populacijama i dizajnima. Ujedno, treba transparentno navesti granicu od približno 400 mg kofeina dnevno kao konzervativni orijentir za većinu odraslih, uz napomenu da individualna tolerancija i komorbiditeti mogu zahtijevati strože granice. Napose je važno komunicirati potencijalne rizike pretjerivanja: nesanica, anksioznost, palpitacije, povišeni krvni tlak i interakcije s lijekovima.

Što ovo nije

Nalazi ne sugeriraju da bi osobe s teškim mentalnim poremećajima trebale “povećati dozu” kave bez ograničenja ili da je kava terapija za psihijatrijske dijagnoze. Ne preporučuje se prekid ili mijenjanje propisane terapije na vlastitu ruku. Poruka je uravnotežena: zadržavanje unosa u umjerenom rasponu, uz opći fokus na zdrav način života i suradnju s liječnikom, razumno je i potencijalno korisno.