AKD prvi u Hrvatskoj s certifikatom ISO 37301 i novim standardom praćenja usklađenosti u državnim poduzećima

AKD prvi u Hrvatskoj s certifikatom ISO 37301: usklađenost kao nova mjera odgovornosti državnih poduzeća

Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) objavila je 26. veljače 2026. da je završila certifikacijski audit prema međunarodnoj normi ISO 37301 – Compliance Management System (CMS) te da je prva organizacija u Hrvatskoj koja je stekla certifikat prema toj normi.
Prema priopćenju društva, riječ je o strateškom projektu koji je započeo u rujnu 2024. i usmjeren je na jačanje korporativnog upravljanja, integriteta i transparentnosti poslovanja, uz jasnu poruku da se sustav usklađenosti ne svodi na formu nego na mjerljive procese. AKD naglašava da je uspostavom sustava upravljanja usklađenošću ispunio i zakonsku obvezu uvođenja funkcije praćenja usklađenosti, koja je u novom okviru upravljanja državnom imovinom dobila status obvezne unutarnje kontrole. U praksi to znači da se očekuje dokazivost: kako se prepoznaju obveze, kako se mjere rizici, tko je odgovoran za postupanje i na koji se način upravlja odstupanjima. U državnim poduzećima ta je tema posebno osjetljiva jer propusti ne završavaju samo na trošku bilance, nego često postaju pitanje povjerenja javnosti, političke odgovornosti i održivosti ključnih javnih usluga. Stjecanje certifikata zato se može čitati kao pokušaj da se usklađenost pretvori u dio svakodnevnog upravljanja, a ne u reakciju nakon problema.

Što je ISO 37301 i zašto je važan za organizacije koje posluju u javnom interesu

ISO 37301 je međunarodna norma koja postavlja zahtjeve i daje smjernice za uspostavu, provedbu, održavanje i stalno poboljšavanje sustava upravljanja usklađenošću u organizacijama različitih profila, od privatnih do javnih i neprofitnih. Njezina je svrha izgraditi okvir koji organizaciji omogućuje da prepozna i upravlja obvezama usklađenosti: od zakona i podzakonskih akata, preko regulatornih zahtjeva, do internih politika, etičkih standarda i ugovornih obveza prema partnerima. Norma traži više od općih izjava o „nultoj toleranciji“: traži dokazive procese o procjeni rizika, donošenju i provedbi politika, edukacijama zaposlenika, izvještavanju upravi i nadzornim tijelima te o korektivnim mjerama kada se utvrde nepravilnosti. U okruženju gdje su reputacijski rizik i javna očekivanja visoki, takav okvir pomaže organizaciji da pokaže kako radi „po pravilima“ čak i kada su procesi složeni, a odgovornosti podijeljene između više razina upravljanja. Dodatna vrijednost je u usporedivosti: ISO standardi stvaraju zajednički jezik koji olakšava komunikaciju s vanjskim revizorima, regulatorima, bankama, dobavljačima i međunarodnim partnerima. Za javni sektor i državna poduzeća to je posebno važno jer se od njih očekuje da istodobno štite javni interes, održavaju tržišnu disciplinu i izbjegnu situacije u kojima neusklađenost prerasta u sustavni rizik.

Zakon, smjernice i pravilnik: kako država standardizira funkciju praćenja usklađenosti

Zakonska osnova za funkciju praćenja usklađenosti dodatno je učvršćena donošenjem Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, objavljenog u „Narodnim novinama“, koji je stupio na snagu 1. listopada 2025. i u poglavlju o unutarnjoj kontroli izričito propisuje obvezu ustroja funkcije praćenja usklađenosti. Zakon definira da ta funkcija obuhvaća poslove usklađivanja funkcioniranja i poslovanja pravne osobe s važećim propisima i općim aktima, uz dodatne poslove koji se trebaju urediti pravilnikom ministra financija, čime se otvara prostor za detaljnije standarde o neovisnosti, izvještavanju i opsegu rada. U prijelaznim odredbama predviđeno je da do donošenja pravilnika ostaje na snazi Vladina odluka iz 2019. o obvezi uvođenja funkcije praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom državnom vlasništvu, što pokazuje kontinuitet politike: obveza postoji već godinama, ali se sada premješta iz razine odluke u razinu zakona. Ministarstvo financija je u lipnju 2024. objavilo opsežne smjernice za organiziranje te funkcije, naglašavajući načela proporcionalnosti, neovisnosti i trajnosti te potrebu za sustavnim upravljanjem rizikom usklađenosti kroz prevenciju, upozorenja i kontrole. Paralelno, u e-Savjetovanju je objavljen prijedlog pravilnika koji bi trebao operacionalizirati zakonsku odredbu i ujednačiti praksu u pravnim osobama u vlasništvu države, uključujući pravila o ustroju, djelokrugu i načinu izvještavanja. U takvom okviru certifikacija prema ISO 37301 postaje važna jer poduzeću daje metodologiju i vanjsku provjeru, ali mu istodobno olakšava dokazivanje da ispunjava očekivanja domaćih propisa.

Zašto je baš AKD u fokusu: status „od posebnog interesa“ i osjetljive djelatnosti

AKD je u važećoj odluci o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku naveden među subjektima kojima država pridaje poseban značaj, što za sobom povlači i višu razinu očekivanja u upravljanju, nadzoru i javnoj odgovornosti. U obrazloženju odluke navodi se da je riječ o društvu u 100-postotnom vlasništvu Republike Hrvatske, s djelatnostima vezanim uz pružanje usluga tijelima javne uprave, izradu službenih dokumenata i informatičku sigurnost. Sadržaj odluke dodatno opisuje opseg posla: AKD proizvodi i personalizira osobne iskaznice, putovnice, vize, vozačke dozvole, boravišne isprave i druge zaštićene tiskovine, te sudjeluje u poslovima koji se odnose na certifikate i kvalificirane usluge povjerenja. Kada je poslovanje povezano s identitetom, dokumentima i sigurnosno osjetljivim procesima, pitanje usklađenosti dobiva i sigurnosnu dimenziju: važni su kontrolirani pristupi, sljedivost, pouzdanost dobavljača, zaštita podataka i integritet IT sustava koji podržavaju izdavanje i korištenje dokumenata. U takvom okruženju sustav upravljanja usklađenošću nije samo „pravna tema“, nego i organizacijska disciplina koja povezuje upravu, nadzorni odbor, IT, nabavu, sigurnost i operativne timove. Certifikacija prema ISO 37301 zato se može promatrati i kao instrument jačanja unutarnjih kontrola u dijelu koji javnost često vidi tek kada se dogodi incident ili kada institucije reagiraju na nepravilnosti.

Što je certifikacijski audit mogao tražiti: ključni elementi djelotvornog CMS-a

AKD u priopćenju navodi da certifikacija potvrđuje postojanje svih ključnih elemenata djelotvornog sustava upravljanja usklađenošću: od identifikacije i upravljanja rizicima usklađenosti, preko jasnih politika i procedura, do sustava edukacija, izvještavanja i kontinuiranog unaprjeđenja. Takvi elementi u praksi znače da organizacija mora imati pregled obveza i rizika, ali i trag postupanja: dokumentirane procjene, evidencije o treningu, procedure za prijavu nepravilnosti, te jasne mehanizme korektivnih mjera. U sustavima upravljanja usklađenošću posebno se gleda kako se sprječava „papirnato“ usklađivanje, odnosno kako se osigurava da zaposlenici razumiju pravila i da se odstupanja otkrivaju prije nego što postanu problem. Smjernice Ministarstva financija naglašavaju da je cilj funkcije praćenja usklađenosti smanjiti rizike od kazni, sudskih postupaka i reputacijskih šteta kroz djelotvoran sustav utvrđivanja, upravljanja, upozorenja, prevencije i kontrola, što je vrlo blisko logici ISO 37301. AKD je dodatno istaknuo usklađenost s međunarodnim smjernicama: glavni direktor Jure Sertić naveo je da je sustav usklađen „s najvišim međunarodnim standardima i smjernicama“, uz pozivanje na OECD-ove preporuke i nadolazeći pravilnik Ministarstva financija. U praksi, takva izjava znači da se poduzeće pokušava postaviti iznad minimalnog zakonskog praga i usmjeriti na standarde koji su prepoznati izvan nacionalnog okvira, što je važan signal i za partnere i za javnost.

• Upravljanje rizikom usklađenosti: mapiranje obveza, procjena rizika i definiranje kontrola za područja poput nabave, ugovaranja, sukoba interesa i zaštite podataka.
• Politike i procedure: jasna pravila, odgovornosti i protokoli za odlučivanje, uz mehanizme odobravanja i praćenja provedbe.
• Edukacije i komunikacija: planovi osposobljavanja i savjetovanja zaposlenika, uz provjeru razumijevanja i dokumentiranje sudjelovanja.
• Prijava nepravilnosti i postupanje: kanali za prijavu, zaštita prijavitelja, obrada prijava i uvođenje korektivnih mjera.
• Izvještavanje i nadzor: redovita izvješća upravi i nadzornim tijelima te pokazatelji učinkovitosti, kako bi sustav bio upravljački alat, a ne formalnost.

OECD-ove smjernice i međunarodni kontekst: integritet kao uvjet modernog upravljanja

OECD je 2024. objavio revidirane Smjernice o korporativnom upravljanju u poduzećima u vlasništvu države, koje služe kao međunarodni referentni okvir za profesionalizaciju vlasničke funkcije, transparentnost ciljeva i jačanje integriteta u državnim poduzećima. Smjernice, među ostalim, naglašavaju razdvajanje uloge države kao vlasnika od njezine regulatorne uloge, jasne ciljeve i odgovornosti, te robustne sustave unutarnjih kontrola koji smanjuju prostor za nepravilnosti, zlouporabe i politički utjecaj koji nije utemeljen na javno objašnjenim kriterijima. U hrvatskom kontekstu, veza između ISO 37301 i OECD-ovih očekivanja je jasna: ISO pruža auditabilni sustav, dok OECD traži institucionalnu zrelost i usporedivost standarda upravljanja među državama. Kada poduzeće u državnom vlasništvu uspostavi certifikacijski provjerljiv sustav usklađenosti, ono šalje signal o spremnosti na vanjsku provjeru i na kulturu upravljanja koja se temelji na dokazima, a ne na ad hoc tumačenjima. To ne znači da certifikat automatski jamči odsutnost nepravilnosti, ali znači da postoji struktura koja olakšava otkrivanje, dokumentiranje i ispravljanje propusta. Upravo zato se u javnom sektoru sve češće naglašava disciplina sustava: periodične provjere, kontinuirano poboljšavanje i mjerenje učinkovitosti kontrola.

Šira poruka drugim državnim poduzećima: od zakonske obveze do funkcionalne prakse

AKD poručuje da se ovim iskorakom pozicionira kao predvodnik dobre prakse i referentna točka za druga poduzeća u pogledu uspostave sustava usklađenosti, jačanja integriteta i transparentnog, odgovornog upravljanja. U mjesecima nakon stupanja zakona na snagu, pritisak na dokumentiranost i mjerljivost unutarnjih kontrola vjerojatno će rasti, osobito kada se usvoje podzakonski akti koji detaljnije uređuju funkciju praćenja usklađenosti. Uprave će morati odlučiti gdje se funkcija usklađenosti organizacijski nalazi, kome izvještava, koje resurse ima i kako se sprječava sukob interesa u područjima visoke izloženosti poput javne nabave, upravljanja ugovorima ili sigurnosno kritičnih IT sustava. Smjernice Ministarstva financija ostavljaju prostor načelu proporcionalnosti, ali istodobno traže da svaka pravna osoba može uvjerljivo objasniti zašto je izabrala baš takav model i kako osigurava neovisnost i učinkovitost. Dodatno, prijedlog pravilnika predviđa primjenu i na određena ovisna društva, što otvara pitanje kako se standardi usklađenosti „prelijevaju“ kroz grupacije u državnom vlasništvu i kako se osigurava da podružnice ne ostanu slabija karika. U takvom okviru, certifikacija po ISO 37301 može biti alat koji ubrzava usklađivanje prakse, ali i mjerilo prema kojem se lakše uspoređuje napredak.

Što slijedi: provedba, nadzor i realna učinkovitost sustava

Za AKD, certifikacija ISO 37301 može imati više posljedica od reputacijske koristi: kao društvo koje radi s dokumentima, identitetom i IT rješenjima, izloženo je očekivanjima različitih regulatora i ugovornih partnera, a sustav upravljanja usklađenošću može pomoći u usklađivanju tih zahtjeva u jedinstveni okvir. Ujedno, certifikacija podrazumijeva održavanje sustava, periodične provjere i spremnost na korekcije, što je ključno za izbjegavanje situacije u kojoj standard postane „jednokratni projekt“. Za sustav državnih poduzeća šira je slika jasna: nakon 1. listopada 2025., smjernica iz 2024. i pripreme pravilnika, očekuje se veći fokus na dokazivost upravljanja i na ulogu funkcije praćenja usklađenosti kao druge linije obrane u sustavu kontrola. Istodobno, ostaje otvoreno pitanje dinamike donošenja i provedbe podzakonskih akata te načina nadzora njihove primjene, što će u praksi odlučiti hoće li se standardi ujednačiti ili će ostati neujednačeni među poduzećima. U svakom slučaju, smjer je postavljen: usklađenost se sve manje shvaća kao administrativna formalnost, a sve više kao sustav koji mora biti sposoban izdržati nadzor, audit i javnu provjeru.

Izvori:
- AKD – službeno priopćenje o certifikaciji ISO 37301 ( akd.hr )
- Narodne novine – Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske (stupa na snagu 1. listopada 2025.; čl. 52 o funkciji praćenja usklađenosti) ( narodne-novine.nn.hr )
- Ministarstvo financija RH – Smjernice za funkciju praćenja usklađenosti poslovanja u pravnim osobama u većinskom vlasništvu RH (lipanj 2024.) ( mfin.gov.hr )
- Ministarstvo financija RH – Odluka o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (popis uključuje AKD i obrazloženje djelatnosti) ( mfin.gov.hr )
- OECD – OECD Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises (revidirano izdanje 2024.) ( oecd.org )
- ISO – ISO 37301:2021 Compliance management systems — Requirements with guidance for use (opis norme) ( iso.org )
- e-Savjetovanja – Prijedlog Pravilnika o funkciji praćenja usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu RH (tekst prijedloga) ( esavjetovanja.gov.hr )