Digitalna transformacija financijskih navika u Hrvatskoj dosegla je novu razinu, a rezultati nedavnog istraživanja MasterIndex, provedenog za Mastercard od strane agencije Improve, pružaju detaljan uvid u dubinu tih promjena. U današnje vrijeme, posjedovanje barem jedne platežne kartice postalo je gotovo univerzalna pojava, obuhvaćajući impresivnih 96% građana. Ovaj podatak sam po sebi svjedoči o napuštanju tradicionalnih modela plaćanja i prihvaćanju modernih, praktičnijih rješenja. No, priča je znatno slojevitija od samog posjedovanja plastične kartice; ona otkriva kako se tehnologija integrirala u svaki segment potrošačkog života, od svakodnevne kupnje u trgovinama do specifičnih online transakcija.

Analiza pokazuje da prosječan Hrvat ne posjeduje samo jednu, već više kartica. Gotovo polovica ispitanika, točnije 44%, u svom novčaniku ima tri ili više kartica, što ukazuje na sofisticirano upravljanje osobnim financijama i korištenje različitih kartičnih proizvoda za različite namjene. Debitne kartice, koje su izravno vezane za tekući račun, očekivano su najrasprostranjenije i koristi ih čak 86% ispitanika. One predstavljaju temelj svakodnevnih transakcija. S druge strane, kreditne kartice, koje nude veću fleksibilnost i mogućnost odgođenog plaćanja, koristi 47% građana. Unutar te kategorije, popularnije su "charge" kartice s odgodom plaćanja (38%) u odnosu na "revolving" kartice koje omogućuju otplatu duga u postocima (18%). Prepaid kartice, koje se nadopunjuju željenim iznosom, pronašle su svoju nišu i koristi ih 28% populacije, često za kontrolirane troškove poput online kupnje ili kao poklon.

Navike potrošača oblikovane dobi i primanjima

Istraživanje jasno ističe kako demografski faktori, poput dobi i visine primanja, značajno utječu na korištenje kartica. Građani stariji od 40 godina te oni s višim mjesečnim prihodima prednjače u posjedovanju većeg broja kartica, s prosjekom od 2,8 kartice po osobi. To sugerira da s financijskom zrelošću i stabilnijim prihodima raste i potreba za diversifikacijom financijskih alata. Svakodnevna upotreba kartica na fizičkim prodajnim mjestima postala je pravilo, a ne iznimka. Impresivnih 70% građana koristi kartice za plaćanje tri ili više puta tjedno, potvrđujući da je "peglanje" kartice postalo uobičajeni ritual prilikom kupovine namirnica, odjeće ili plaćanja usluga. Najintenzivniji korisnici kartičnog plaćanja su osobe u dobnoj skupini od 40 do 49 godina (38%), visokoobrazovani pojedinci (37%) te oni s natprosječnim primanjima.

Dok gotovina i dalje zadržava svoju ulogu, posebice kod transakcija manjih vrijednosti i među populacijom s nižim primanjima, njezina dominacija je neupitno narušena. Kartice su preuzele primat kao preferirani oblik plaćanja na većini prodajnih mjesta, dok mlađe generacije sve više predvode prelazak na potpuno digitalne oblike plaćanja, preskačući čak i fizičku plastiku.

Digitalna revolucija u novčaniku: Pametni telefoni i satovi kao sredstvo plaćanja

Jedan od najzanimljivijih i najdinamičnijih trendova koje je istraživanje otkrilo jest eksponencijalni rast popularnosti virtualnih kartica. Plaćanje prislanjanjem pametnog telefona ili pametnog sata, koje se temelji na NFC tehnologiji, više nije futuristički koncept, već svakodnevna realnost za 24% ispitanika. Ovaj podatak je tim značajniji kada se uzme u obzir da predstavlja porast od čak sedam postotnih poena u odnosu na prethodnu godinu, što svjedoči o iznimno brzom prihvaćanju ove inovacije. Predvodnici ovog trenda su, očekivano, mlađe generacije. Čak jedna trećina mladih u dobi od 18 do 29 godina redovito koristi ovu metodu plaćanja, cijeneći njezinu brzinu, praktičnost i sigurnost. Geografski gledano, najveća koncentracija korisnika mobilnog plaćanja nalazi se u urbanim i razvijenijim regijama poput Zagreba, Istre, Primorja i Gorskog kotara.

Komentirajući ove impresivne brojke, Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj, istaknula je: „Rastuća popularnost virtualnih kartica i visoka prisutnost kartičnog plaćanja pokazatelj su koliko brzo Hrvati prihvaćaju digitalna rješenja u svakodnevnom životu. To otvara priliku za daljnji razvoj usluga koje su brže, sigurnije i jednostavnije za korištenje, a upravo takva rješenja Mastercard kontinuirano donosi na tržište.“ Ova izjava naglašava kako tehnološki napredak nije sam sebi svrha, već je usmjeren na poboljšanje korisničkog iskustva i pružanje konkretnih prednosti u upravljanju financijama.

Online kupovina kao standard: Odjeća i obuća na vrhu liste želja

Sfera online trgovine doživjela je pravu ekspanziju i postala integralni dio potrošačkih navika u Hrvatskoj. Podatak da gotovo polovica građana (48%) obavlja online kupnju barem jednom mjesečno potvrđuje da je digitalni izlog postao jednako važan kao i onaj fizički. Ono što je ključno u ovom segmentu jest način plaćanja – čak 93% online kupaca svoje transakcije obavlja koristeći kartice. Ovaj iznimno visok postotak signalizira visoku razinu povjerenja u sigurnost internetskih plaćanja i prepoznavanje praktičnosti koje ona nude. Kontinuirani rast broja onih koji na mjesečnoj razini plaćaju karticama online (52%) dodatno potvrđuje ovaj trend. Demografski, u online kupovini prednjače mlađi potrošači i građani s višim primanjima, što je u skladu s globalnim trendovima.

A što Hrvati najviše kupuju u virtualnom svijetu? Apsolutni primat drže odjeća, obuća i modni dodaci, koje online kupuje čak 75% ispitanika. Slijedi potrošačka elektronika s 42%, kozmetički proizvodi s 37%, dok 32% građana putem interneta kupuje ulaznice za razna događanja poput koncerata, kazališnih predstava i kino projekcija. Ova struktura potrošnje pokazuje da online kanali više nisu rezervirani samo za specifične proizvode, već pokrivaju širok spektar svakodnevnih potreba i želja.

Fleksibilnost plaćanja i nove navike: Rate i digitalne napojnice

Mogućnost plaćanja na rate postala je ključan alat za upravljanje kućnim budžetom za više od polovice ispitanika (53%). Ovaj financijski mehanizam omogućuje građanima da lakše planiraju veće izdatke i rasporede troškove kroz duže vremensko razdoblje. Kao glavne prednosti obročne otplate, 60% korisnika navodi bolju alokaciju troškova, dok 58% ističe mogućnost lakšeg plaćanja većih iznosa. Za nešto više od trećine (34%), plaćanje na rate predstavlja način da si priušte proizvode ili usluge koje inače ne bi mogli kupiti odjednom. Ova opcija je posebno popularna među građanima starijima od 40 godina i onima s višim primanjima, koji je koriste kao strateški alat za financijsko planiranje.

Digitalizacija nije zaobišla ni one najmanje transakcije, poput davanja napojnica. Navika ostavljanja napojnice konobarima ili drugim uslužnim djelatnicima sve se više seli u digitalnu sferu. Istraživanje pokazuje da je već 31% građana koristilo karticu za davanje napojnice, što predstavlja značajan porast od 12 postotnih poena u samo godinu dana. Ovaj trend snažno podržavaju osobe s visokim primanjima (25%) te oni koji su već isprobali tu mogućnost (28%), što sugerira da će se, kako tehnologija postaje dostupnija na prodajnim mjestima, ova praksa nastaviti širiti i postati uobičajena.