Srednja Dalmacija, sa svojim jedinstvenim spojem tirkiznog mora i surove planinske unutrašnjosti, ponovno je dospjela u fokus svjetske javnosti, ovoga puta zahvaljujući peru uglednog američkog magazina Forbes. U iscrpnom putopisnom članku pod naslovom „Away In Dalmatia, On Shore And Into The Mountains“, novinar John Mariani nije se zadržao samo na općepoznatim razglednicama s obale, već je čitateljima pružio dubinski uvid u autentični duh i bogatstvo koje nudi ovaj dio Hrvatske. Njegovo putovanje obuhvatilo je ne samo bisere Makarske rivijere, već i skrivene dragulje Dalmatinske zagore, poput Sinja i Imotskog, stvarajući priču koja nadilazi klasičnu ljetnu reportažu i poziva na cjelogodišnje istraživanje.

Očuvana autentičnost obale i zaleđa

Mariani svoje čitatelje vodi na putovanje koje započinje na obali, ističući Makarsku kao živahno središte rivijere, no poseban naglasak stavlja na Brela. Upravo je plaža Punta Rata, sa svojim prepoznatljivim kamenom obraslim u borove, opisana kao jedan od najljepših šljunčanih dragulja ne samo Jadrana, već i svijeta. Nije propustio dočarati idilične prizore kristalno čistog mora koje zapljuskuje bijele oblutke, dok gusti borovi pružaju prirodan hlad, stvarajući savršenu ravnotežu sunca i sjene. Ova plaža, višestruko nagrađivana i često uvrštavana na popise najljepših svjetskih plaža, u Forbesovom članku postaje simbol netaknute prirode i mediteranskog spokoja koji turisti sve više traže.

Ipak, ono što članak čini posebnim jest vješto preplitanje priča o moru s onima iz unutrašnjosti. Autor je prepoznao kako se prava duša Srednje Dalmacije krije u sinergiji obale i Zagore, dva svijeta koja se nadopunjuju i čine cjelinu. Odlazak u unutrašnjost opisan je kao putovanje u srce regije, gdje se tradicija čuva s ponosom, a prirodni fenomeni ostavljaju bez daha.

Imotski i Sinj: Dragulji Dalmatinske zagore

U svom istraživanju Dalmatinske zagore, Mariani se s posebnim divljenjem osvrnuo na Imotski i njegova dva prirodna čuda – Modro i Crveno jezero. Ova dva krška fenomena opisana su ne samo kao geološki kurioziteti, već kao mjesta obavijena velom tajni i lokalnih legendi. Crveno jezero, jedno od najdubljih krških jezera na svijetu, čije se dno još uvijek smatra nedovoljno istraženim, fasciniralo ga je svojom mističnošću i strmim crvenim liticama. S druge strane, Modro jezero, omiljeno kupalište Imoćana koje tijekom sušnih razdoblja presuši i na čijem se dnu tradicionalno igra nogomet, prikazano je kao živi spomenik suživota čovjeka i prirode. Kroz ove opise, Imotski nije predstavljen samo kao usputna stanica, već kao destinacija koja nudi jedinstven doživljaj i pogled u neotkrivenu Dalmaciju.

Put ga je dalje odveo u Sinj, grad koji diše povijest i ponos. Središnji motiv posjeta Sinju bila je, naravno, Sinjska alka, viteška igra koja se održava svake godine u spomen na pobjedu nad osmanskom vojskom 1715. godine. Mariani je bio impresioniran ne samo atraktivnošću samog natjecanja, već i dubokim povijesnim korijenima i značenjem koje Alka ima za lokalno stanovništvo. Opisao je ponosne alkare u raskošnim odorama, topot konja i napetost trenutka kada kopljem gađaju alku. Činjenica da je Sinjska alka uvrštena na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva dodatno je naglasila njezinu vrijednost i važnost, predstavljajući je kao vrhunski kulturni doživljaj koji nadilazi okvire lokalne manifestacije.

Gastronomija kao spoj tradicije i modernog

Nezaobilazan dio putovanja bila je i gastronomska ponuda regije, koju je Forbesov novinar ocijenio kao izvanredan spoj tradicije i suvremenih kulinarskih pristupa. Posjeti lokalnim restoranima i konobama, kako na obali tako i u zaleđu, otkrili su mu bogatstvo okusa temeljenih na svježim, lokalnim namirnicama. Istaknuta je filozofija pripreme jela koja se oslanja na naslijeđe – od ribe na gradele i morskih plodova na makarskom području, do specijaliteta Dalmatinske zagore poput arambašića, uštipaka i nadaleko poznate dalmatinske pašticade. Posebno je pohvalio autentičnost "konoba", mjesta gdje se hrana ne servira samo kao obrok, već kao dio rituala i druženja. Kroz opise hrane, Mariani je uspio prenijeti doživljaj Dalmacije kao regije koja nudi iskrenu i nepatvorenu dobrodošlicu, gdje svaki zalogaj priča priču o podneblju iz kojeg dolazi.

Aktivni odmor u zagrljaju Biokova i Jadrana

Članak je posvetio značajnu pažnju i mogućnostima za aktivni odmor, prepoznavši Srednju Dalmaciju kao idealno odredište za sve one koji traže više od samog ležanja na plaži. Spektakularni masiv planine Biokovo, koji se uzdiže neposredno iznad Makarske rivijere, opisan je kao raj za planinare i ljubitelje prirode. Brojne pješačke i planinarske staze koje vode do impresivnih vidikovaca, s kojih se pruža nezaboravan pogled na otoke i obalu, istaknute su kao jedna od ključnih prednosti regije. Spomenute su i atraktivne šetnice uz obalu, kao i sve popularnije biciklističke rute koje povezuju more s unutrašnjošću. Ovakav prikaz dodatno pozicionira regiju kao destinaciju koja nudi dinamičan i ispunjen odmor tijekom cijele godine.

Potvrda kvalitete i vjetar u leđa za turizam

Objava u mediju s globalnim dosegom poput Forbesa, čija internetska stranica bilježi oko 78 milijuna čitatelja mjesečno, ima nemjerljiv promotivni značaj. Leila Krešić-Jurić, direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, naglasila je kako je ovaj članak dodatna potvrda kvalitete hrvatske turističke ponude. Prema njezinim riječima, ovakve objave ne samo da promoviraju već poznate obalne destinacije, već skreću pažnju i na manje istražena područja poput Dalmatinske zagore, koja sve više privlače goste željne autentičnih iskustava. To je poticaj za daljnju promociju Hrvatske kao zemlje iznimne prirodne ljepote, bogate povijesti i vrhunske gastronomije.

Tržište SAD-a, s kojeg dolazi najveći broj dalekih gostiju u Hrvatsku, pokazuje kontinuirani rast. U dosadašnjem dijelu 2025. godine, američki turisti ostvarili su više od 496 tisuća dolazaka i 1,4 milijuna noćenja. Ovi podaci predstavljaju značajan porast od 11% u dolascima i noćenjima u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Najveći interes američkih gostiju zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok su gradovi poput Dubrovnika, Splita, Zagreba, Hvara i Rovinja i dalje na vrhu popisa najposjećenijih destinacija. Pozitivni trendovi i medijska pozornost koju Hrvatska dobiva u prestižnim publikacijama poput Forbesa daju snažan optimizam za nastavak uspješne turističke priče.