Glavina i Staničić: Hrvatski turizam i sport ulaze u 2026. s naglaskom na cjelogodišnji rast i ulaganja

Glavina i Staničić: Hrvatski turizam i sport ulaze u 2026. s rekordnim ulaganjima i naglaskom na cjenovnu konkurentnost

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić 23. prosinca 2025. održali su konferenciju za medije na kojoj su rezimirali turističke i sportske rezultate u 2025. godini te predstavili glavne smjernice razvoja za 2026. godinu. Naglasak je stavljen na daljnje jačanje cjelogodišnjeg turizma, provedbu započetih reformi u području smještaja i prostornog planiranja, kao i na rekordna ulaganja te novi paket poreznih olakšica u sportu.

Glavina je istaknuo da je hrvatski turizam u 2025. godini potvrdio otpornost i zrelost, ali i pokazao da se pomak prema cjelogodišnjoj i regionalno uravnoteženoj destinaciji više ne može promatrati kao tek željeni cilj, nego kao sve vidljivija stvarnost. Paralelno s time, ocijenio je, u sportu se odvija povijesni zaokret – od isključive ovisnosti o proračunskim sredstvima prema modelu u kojem važnu ulogu preuzima privatni sektor potaknut poreznim olakšicama.

Rast dolazaka i noćenja uz još snažniju potrošnju turista

Prema podacima sustava eVisitor, Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo oko 17,2 milijuna turista, koji su ostvarili približno 89,8 milijuna noćenja, što predstavlja rast od oko 2 posto u dolascima i 0,5 posto u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Uz blagi fizički rast, još je izraženiji rast prihoda: podaci Porezne uprave pokazuju da je u prvih osam mjeseci u šest ključnih turističkih županija ukupna vrijednost fiskaliziranih računa dosegnula oko 4,35 milijardi eura, što je gotovo 10 posto više nego godinu ranije.

U prvoj polovici godine zabilježeno je oko 7,5 milijuna dolazaka i 29,3 milijuna noćenja, uz otprilike 4-postotni rast u odnosu na 2024. godinu, dok su prihodi od stranih turista u istom razdoblju iznosili oko 4,375 milijardi eura, uz rast veći od 5 posto. Ti podaci potvrđuju da se struktura turističke potrošnje mijenja – gosti troše više po dolasku, a dobit imaju i oni dijelovi zemlje koji se tradicionalno nisu smatrali „vrhuncem“ turističke sezone.

„Iza nas je iznimno uspješna turistička godina koja je još jednom potvrdila da se hrvatski turizam sve snažnije razvija u smjeru cjelogodišnje i regionalno uravnotežene destinacije. Posebno nas veseli rast prometa u predsezoni i posezoni, kao i vrlo dobri rezultati u prosincu zahvaljujući adventskim programima u većim gradovima“, poručio je Glavina, naglasivši da Hrvatska sve jasnije izlazi iz okvira isključivo ljetne destinacije.

Advent i gradski turizam daju dodatni zamah predsezoni i posezoni

Posebnu ulogu u jačanju zimskog turizma imaju adventske manifestacije u većim gradovima, prije svega Zagrebu i Splitu. Advent u Zagrebu 2025., koji traje od 29. studenoga 2025. do 7. siječnja 2026., ponovno je privukao pozornost međunarodne javnosti i medija, a grad se i ove godine pozicionira kao jedna od najprepoznatljivijih adventskih destinacija u Europi. Program se održava na dvadesetak lokacija, od središta grada do Gornjeg grada, uz više od 90 besplatnih koncerata i bogatu gastronomsku ponudu.

Sličan iskorak bilježi i Split, gdje se manifestacija Advent u Splitu 2025. odvija na više lokacija – od Rive i Pjace, preko Prokurativa i Đardina do kvartovskih punktova u Mertojaku i na Zvončacu. Grad se sve snažnije pozicionira kao zimska destinacija, s naglaskom na lokalnu tradiciju, humanitarne sadržaje i program prilagođen obiteljima. Adventske manifestacije, poručuju iz Ministarstva i HTZ-a, ne znače samo atrakciju za domaće i strane goste, nego i stabilan izvor prihoda za ugostitelje, trgovce, kulturne institucije i kreativne industrije.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić podsjetio je da su u protekloj godini intenzivno provođene promotivne kampanje usmjerene na jačanje prometa u predsezoni i posezoni, i to kroz ciljane digitalne kampanje na ključnim emitivnim tržištima, suradnje s avioprijevoznicima te snažniji iskorak u segmentu city-break i kulturnog turizma. „Naš fokus ostaje na kvalitetnom, održivom rastu, širenju ponude izvan ljetnih mjeseci i poticanju dolazaka gostiju veće platežne moći“, poručio je Staničić.

Reforme smještaja: manje pritiska na obiteljski smještaj, više dugoročnog najma

Jedna od ključnih tema konferencije bila je smještajna politika. Glavina je naglasio da se rezultati ne mjere samo brojem dolazaka i noćenja, nego i kvalitetom smještajne strukture te utjecajem turizma na lokalne zajednice. „Reformama u trokutu turističke, porezne i prostorne politike krenuli smo u rješavanje jednog od najvećih izazova hrvatskog turizma – održive smještajne infrastrukture“, istaknuo je ministar.

Prema podacima Ministarstva, po prvi put je na vrhuncu sezone zabilježen pad broja ležajeva u smještaju u domaćinstvu, dok paralelno raste broj stanova koji se iz kratkoročnog turističkog najma vraćaju na tržište dugoročnog najma. Vlada taj trend ocjenjuje kao potvrdu ispravnosti smjera kojim ide nova politika upravljanja smještajem, koja bi trebala dovesti do rasterećenja pojedinih turistički zasićenih zona i poboljšanja dostupnosti stanovanja za lokalno stanovništvo.

U fokusu su i izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o prostornom uređenju, koje definiraju odnos prema tzv. mobilnim kućicama i kampovima, ali i uvode jasniju kategorizaciju i pojam „domaćina“ u obiteljskom smještaju. Ministarstvo turizma i sporta više je puta naglasilo da mobilne kućice promatra kao mobilne jedinice za privremeni smještaj, a ne kao klasične građevine, te da će se njihovo postavljanje uz obalu odvijati prema strogo definiranim pravilima, uključujući minimalnu udaljenost od obalne linije.

Istodobno, najavljena je daljnja profesionalizacija i diferencijacija obiteljskog smještaja: uvodi se jasnije razlikovanje između onih koji povremeno iznajmljuju dio vlastitog doma i onih koji smještaj vode kao ozbiljan poslovni pothvat. Ideja, kako ističu u Ministarstvu, nije „zabranjivanje“, nego stvaranje razvidnog i predvidljivog okvira u kojem se potiče ulaganje u kvalitetu, energetsku učinkovitost i ekološke standarde, uz manji pritisak na prostor i komunalnu infrastrukturu.

Cjenovna konkurentnost i kvaliteta usluge kao ključ 2026. godine

U nastavku izlaganja Glavina je naglasio kako Hrvatska u 2026. godinu ulazi s jasnom porukom – cjenovna konkurentnost mora biti prioritet cijelog sektora. Nakon godina snažnog rasta cijena, potaknutog visokim troškovima rada, energenata i ulaganja, ali i globalnim trendovima u turističkoj industriji, ministarstvo upozorava da gosti sve pažljivije uspoređuju omjer cijene i kvalitete.

„Hrvatska ima iznimne prirodne i kulturne prednosti, ali one moraju biti praćene realno formiranim cijenama i visokom kvalitetom usluge. Naš cilj nije kratkoročni profit, nego dugoročno održiv i konkurentan turizam, poželjan i za goste i za lokalno stanovništvo“, istaknuo je Glavina. U tom kontekstu, Ministarstvo i HTZ najavili su da će u 2026. godini posebnu pozornost posvetiti edukaciji pružatelja usluga, potporama za ulaganja u podizanje kvalitete te razvoju održivih proizvoda – od aktivnog turizma i eno-gastro ponude do kulturnih ruta i manifestacija izvan špice sezone.

Staničić je najavio nastavak diversifikacije promotivnih kampanja, s naglaskom na tržišta koja pokazuju stabilan rast te na segment gostiju koji su spremni platiti više za autentičan doživljaj, osobnu uslugu i visoku kvalitetu smještaja. Uz to, istaknuo je važnost daljnjeg širenja aviopovezanosti hrvatskih destinacija tijekom cijele godine, kako bi gradovi na obali i kontinentu mogli kvalitetnije iskoristiti potencijal city-break turizma.

Rekordna ulaganja u sport i povijesni paket poreznih olakšica

Konferencija je u velikoj mjeri bila posvećena i rezultatima u sportu. Glavina je podsjetio da su u protekloj godini nastavljena rekordna izdvajanja za sport iz državnog proračuna, ali i da su donesene ključne odluke koje mijenjaju način financiranja sporta u Hrvatskoj. Riječ je prije svega o paketu poreznih olakšica koji omogućuje znatno veći obuhvat donacija i sponzorstava usmjerenih prema sportu.

Na temelju izmjena poreznih propisa, gornja granica iznosa koji se može priznati kao porezno dopustiv rashod za donacije u sport značajno je povećana – s dosadašnjih 2 posto prihoda ostvarenog u prethodnom ili tekućem poreznom razdoblju na 10 posto. Time se poduzetnicima otvara prostor za snažnije uključivanje u financiranje sportskih klubova, saveza i drugih organizacija u sustavu sporta, bez dodatnog poreznog opterećenja.

„Uz vladina izdvajanja za sport, koja su iz godine u godinu rekordna, paketom poreznih olakšica dajemo snažan poticaj poduzetnicima da ulažu u sport. S ovim izmjenama Hrvatska se svrstava među rijetke zemlje s ovako snažnim paketom poticaja za sport i ispunjava važan cilj Nacionalnog programa sporta 2019.–2026. vezan uz porezne olakšice“, istaknuo je ministar, naglašavajući da će se učinci ovog modela u punom opsegu vidjeti već tijekom 2026. godine.

Paralelno s poreznim olakšicama, Ministarstvo turizma i sporta donijelo je odluku o projektima, aktivnostima i prihvatljivim primateljima donacija za sportske svrhe u 2026. godini, čime se dodatno usmjeravaju sredstva prema lokalnim sredinama, razvoju sportske infrastrukture i jačanju manjih, ali važnih sportskih kolektiva. Naglasak je stavljen na projekte koji doprinose uključivanju djece i mladih u redovito bavljenje sportom, na programe za osobe s invaliditetom te na modernizaciju postojećih dvorana, igrališta i sportskih centara.

Infrastruktura, klubovi i masovnost: sport kao javno dobro

Ministar je podsjetio da je u protekloj godini sufinanciran rekordan broj infrastrukturnih projekata u sportu – od obnove školskih dvorana i gradnje novih vanjskih igrališta, do ulaganja u nacionalne sportske centre i objekte koji su kandidati za domaćinstva međunarodnih natjecanja. Posebnu pozornost dobili su klubovi koji imaju snažnu bazu djece i mladih te klubovi koji u svojim sredinama imaju važnu društvenu ulogu, često uz minimalne resurse.

„Naš je cilj osigurati dostupnost sporta svim građanima, od najmlađih do vrhunskih sportaša, te stvoriti stabilan i održiv sustav koji će dugoročno donositi sportske uspjehe i pozitivne društvene učinke“, poručio je Glavina. Dodao je kako kontinuirani rast broja registriranih sportaša, klubova i sportskih udruga potvrđuje da ulaganja idu u pravom smjeru i da društvo prepoznaje vrijednost sporta kao važnog javnog dobra.

U praksi to znači veću podršku programima školskog sporta, kvalitetniju suradnju klubova s lokalnim zajednicama i obrazovnim ustanovama te jačanje rekreativnog sporta za sve dobne skupine. Posebno se potiču programi namijenjeni djevojčicama i ženama, osobama s invaliditetom i starijim osobama, kako bi sport bio zaista dostupan svima, a ne samo onima koji se bave vrhunskim natjecateljskim sportom.

Sinergija turizma i sporta: međunarodna natjecanja i sportski turizam

Ministarstvo turizma i sporta i Hrvatska turistička zajednica sve snažnije povezuju sportske projekte i turističku promociju. Organizacija međunarodnih sportskih natjecanja, pripreme stranih reprezentacija i klubova u hrvatskim destinacijama te razvoj sportskih manifestacija koje privlače sudionike i publiku iz inozemstva prepoznati su kao važan dio turističke ponude izvan ljetnih mjeseci.

Sportski turizam, uključujući trkačke, biciklističke i triatlonske manifestacije, regate, turnire u ekipnim sportovima, ali i pripreme profesionalnih i amaterskih momčadi, donosi dvostruku korist: puni smještajne kapacitete u razdobljima slabije popunjenosti i istodobno jača lokalne sportske zajednice. Ministarstvo najavljuje da će se kroz kombinaciju bespovratnih potpora, poreznih olakšica i promocije u kampanjama HTZ-a dodatno poticati projekti koji spajaju turizam i sport te imaju potencijal rasta u godinama koje dolaze.

Na razini destinacija, sve više lokalnih zajednica prepoznaje mogućnost da sportske manifestacije postanu zaštitni znak grada ili regije – bilo da je riječ o utrkama, turnirima, maratonima, jedriličarskim regatama ili specijaliziranim biciklističkim događajima. Takvi projekti, uz kvalitetnu organizaciju i stabilno financiranje, mogu stvoriti snažan brend i dodatno produžiti turističku sezonu.

Izazovi koji ostaju: tržište rada, cijene i održivost

Unatoč pozitivnim pokazateljima, Glavina je upozorio da pred hrvatskim turizmom i sportom ostaje niz izazova. Jedan od ključnih je tržište rada – nedostatak kvalificiranih radnika u turizmu se i dalje nadoknađuje uvozom radne snage, a pitanje kvalitete usluge i dalje je usko vezano uz mogućnost privlačenja i zadržavanja stručnih kadrova. Vlada zato planira nastaviti s mjerama usmjerenima na podizanje plaća u turizmu, poticanje obrazovnih programa i dualnog obrazovanja te bolju povezanost strukovnih škola s poslodavcima.

Drugi važan izazov su cijene. Nakon nekoliko godina izrazitog rasta, posebno u priobalju, dio gostiju počeo je uspoređivati Hrvatsku s konkurentskim mediteranskim destinacijama koje nude sličnu razinu usluge po nižim cijenama. Upravo zato Ministarstvo u 2026. godini stavlja snažan naglasak na cjenovnu konkurentnost, uz poruku da povećanje prihoda treba graditi na većoj potrošnji po gostu i dodanoj vrijednosti, a ne isključivo na poskupljenjima smještaja i usluga.

Treći je izazov održivost – od upravljanja otpadom i vodnim resursima u turističkim destinacijama, preko prometnih gužvi i pritiska na obalni prostor, do očuvanja identiteta lokalnih zajednica. U tom smislu, najavljene izmjene prostornog i ugostiteljskog zakonodavstva te mjere usmjerene na racionalnije upravljanje smještajnim kapacitetima tumače se kao korak prema dugoročno održivom razvoju, u kojem se jasno definira „koliko turizma“ pojedina destinacija može podnijeti bez narušavanja kvalitete života lokalnog stanovništva.

Partnerstvo države, sektora i lokalnih zajednica

Na kraju konferencije, ministar Glavina zahvalio je predstavnicima turističkog i sportskog sektora, kao i medijima, na suradnji tijekom cijele 2025. godine. Naglasio je da postignuti rezultati ne bi bili mogući bez suradnje države, privatnog sektora i lokalnih zajednica, te da će upravo takav partnerski pristup biti ključan i za ostvarenje ciljeva u 2026. godini.

Poruka s kraja godine jasna je: hrvatski turizam sve se više oslanja na cjelogodišnje poslovanje, regionalnu ravnotežu i kvalitetu usluge, dok sport dobiva stabilniji i predvidljiviji okvir financiranja, s povijesno visokim razinama ulaganja i snažnim angažmanom privatnog sektora. U tom spoju turizma i sporta Vlada vidi jednu od važnih razvojnih poluga – i za gospodarstvo, i za kvalitetu života građana.

Izvori:
- Dnevnik.hr – rezultati hrvatskog turizma u prvih osam mjeseci 2025. godine (posjeti, noćenja, potrošnja turista) – link
- Monitor.hr – analiza turističke sezone 2025., rast prometa i cijena u glavnim turističkim županijama – link
- PLACE2GO – turistički rezultati Hrvatske u prvih šest mjeseci 2025. (rast dolazaka i noćenja) – link
- Karlobag.eu – prihodi od stranih turista u prvoj polovici 2025. i rast potrošnje – link
- Dalmatinski portal – istupi ministra Glavine i direktora HTZ-a o rezultatima turizma i fokusiranju na predsezonu i posezonu – link
- HRT / Prigorski / IstraIN / Dubrovački vjesnik – najave i objašnjenja izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona o prostornom uređenju (mobilne kućice, definicija „domaćina“) – link, link, link, link
- Glas Slavonije / eMedjimurje – odluka o poreznim olakšicama za donacije u sport (povećanje limita s 2 % na 10 % prihoda) – link, link
- HRT Sport – izjava ministra Glavine o Hrvatskoj kao jednoj od rijetkih zemalja s ovako snažnim paketom poreznih olakšica za sport – link
- Advent Zagreb (TZGZ), Advent u Splitu (TZ Splita) i specijalizirani portali – programi Adventa 2025. u Zagrebu i Splitu, naglasak na gradskom turizmu i zimskim događanjima – link, link, link