Wanderlust uvrstio Hrvatsku na „The Good to Go List 2026“
Hrvatska je uvrštena na
The Good to Go List 2026, godišnji izbor britanskog putnog magazina Wanderlust koji okuplja 26 odredišta za koja uredništvo smatra da nude posebno snažne i sadržajne razloge za putovanje u godini koja slijedi. Za razliku od klasičnih lista koje se često svode na kratke preporuke i razgledničke motive, Wanderlust naglašava da se radi o destinacijama odabranima zbog iskustava i priča koje se u njima otvaraju upravo u 2026., od važnih obljetnica i kulturnih događanja do lokalnih inicijativa i tema koje putnicima daju dodatni kontekst.
Iz Hrvatske turističke zajednice poručuju da je riječ o važnoj potvrdi na britanskom tržištu, jednom od ključnih emitivnih tržišta za hrvatski turizam. Direktorica Predstavništva HTZ-a u Londonu Bisera Fabrio istaknula je da uvrštavanje na listu potvrđuje hrvatsku poziciju destinacije koja nudi više od samog putovanja, s autentičnim doživljajima tijekom cijele godine, povezanosti s baštinom i iskustvima koja gosti dugo pamte. U HTZ-u naglašavaju da ovakva prepoznatljivost dodatno pojačava vidljivost zemlje u segmentu putnika koji sve više traže sadržaje s jasnom pričom, a ne samo lokaciju za odmor.
Kako Wanderlust obrazlaže izbor i zašto je 2026. posebna godina
Wanderlust u uvodu svoje liste navodi da je
Good to Go zamišljen kao podsjetnik da putovanje može biti način povezivanja s mjestima na način koji slavi njihovu baštinu, podupire zajednice i donosi njihovim pričama veću vidljivost. Uredništvo naglašava da su odredišta birana ne samo zbog „nevjerojatnih iskustava“, nego i zbog jedinstvenih priča koje se ondje razvijaju upravo u 2026. godini. U tom okviru, Hrvatska se predstavlja kao mjesto u kojem se isprepliću različiti slojevi identiteta, od duboke prapovijesti i arheologije do modernih kulturnih interpretacija i gastronomije.
Za Hrvatsku se u tekstu posebno izdvaja i simboličan vremenski marker: lipanj 2026. prema Wanderlustu označava 35 godina od proglašenja neovisnosti, što uredništvo koristi kao polazište za širu priču o promjenama i kontinuitetu u regiji. U turističkom smislu, takvi „trenuci godine“ često postaju razlog za putovanje izvan uobičajenih termina, jer privlače publiku koja planira unaprijed i traži sadržaje koji imaju dodatnu vrijednost. Upravo zato Wanderlustov izbor Hrvatske nije fokusiran na jednu lokaciju, nego na niz tema koje putniku sugeriraju da se zadrži dulje, da putuje sporije i da se odmakne od najpoznatijih razgledničkih točaka.
Prapovijesna baština u središtu priče: Krapina i Muzej neandertalaca
Jedan od najnaglašenijih motiva u Wanderlustovom tekstu o Hrvatskoj je Krapina. Magazin podsjeća da je u tom gradu, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, zabilježeno otkriće koje je ušlo u svjetske znanstvene okvire: prema navodima Wanderlusta, radi se o najvećoj pojedinačnoj zbirci ostataka neandertalaca pronađenoj do danas. Uredništvo zatim taj podatak povezuje s današnjim turističkim iskustvom, navodeći da Muzej krapinskih neandertalaca posjetiteljima nudi uvid u nalaz i razdoblja duboke prapovijesti kroz suvremenu interpretaciju, što je sve privlačnije putnicima koji traže edukativan i „doživljajni“ sadržaj.
Za turističku ponudu kontinentalne Hrvatske ovakav fokus ima težinu jer pokazuje da međunarodni mediji sve češće traže „dokaze“ autentičnosti i sadržaje koji nisu isključivo vezani uz more. Prapovijest je u tom smislu osobito zahvalna: ona spaja znanost, edukaciju i doživljaj, a kvalitetna muzejska interpretacija omogućuje da se posjet ne svodi na kratko zadržavanje, nego na iskustvo koje ostaje u pamćenju. U trenutku kada se putnici sve češće raspituju o sadržajima izvan vrhunca sezone, ovakve lokacije mogu postati važan dio šire turističke slike Hrvatske.
Vučedolska kultura i Dunav: arheologija kao suvremeni doživljaj
Drugi važan segment hrvatske priče na Wanderlustovoj listi odnosi se na vučedolsku kulturu. Magazin navodi da se ostaci naselja te kulture, datirani približno u razdoblje 3000.–2500. godine prije Krista, danas interpretiraju kroz muzejsko-lokalitetni kompleks u blizini Vukovara. U tekstu se spominje i popularna interpretacija prema kojoj se vučedolskoj kulturi pripisuju rani tragovi proizvodnje piva u Europi te uporabe kalendara, što uredništvo koristi kao primjer „prvih“ hrvatskih doprinosa europskoj kulturnoj povijesti.
U turističkom smislu, taj se dio Hrvatske često doživljava kroz suvremenu povijest i memorijalne sadržaje, pa je širenje narativa na prapovijest i eneolitik važna dopuna, a ne zamjena. Putnik dobiva mogućnost da u istom prostoru doživi više vremenskih slojeva: od najranijih kultura na Dunavu, preko povijesnih gradova i riječnih ruta, do modernih iskustava i lokalne gastronomije. Upravo to odgovara konceptu „lokalnih priča“ koje Wanderlust ističe kao kriterij, jer se baština ne prikazuje kao suha činjenica, nego kao dio živog identiteta prostora.
Kravata kao globalni simbol: od hrvatskih vojnika do zagrebačkog Cravaticuma
Wanderlust u tekstu o Hrvatskoj poseban prostor daje i jednom simbolu koji je globalno prepoznatljiv, a u nazivu nosi trag hrvatskog identiteta: kravati. Uredništvo podsjeća na riječ „cravat“ i njezinu sličnost s riječju „Croat“, navodeći da se podrijetlo kravate veže uz hrvatske vojnike koji su prije četiri stoljeća popularizirali taj modni dodatak u zapadnoj Europi. Kao mjesto gdje se ta priča može doživjeti navodi se zagrebački Cravaticum, boutique muzej posvećen kravati. U tekstu se spominje i zanimljiv detalj koji pokazuje kako se tradicija i suvremena znatiželja mogu spojiti: uredništvo navodi da postoji čak i „neprobojna kravata“, što se u kontekstu putopisa koristi kao ilustracija kako se i „stari“ simboli mogu reinterpretirati na neočekivan način.
Takve teme nisu samo simpatične fusnote. One su važan element kulturnog turizma jer nude prepoznatljiv motiv stranoj publici: riječ je o predmetu koji većina putnika poznaje, ali ga rijetko povezuje s konkretnim mjestom porijekla i pričom o njegovu širenju Europom. Kada se ta naracija smjesti u Zagreb, uz muzeje, arhitekturu, događanja i sve jaču gastronomsku scenu, grad dobiva dodatni sloj identiteta koji ga razlikuje od drugih europskih prijestolnica slične veličine. U kombinaciji s rastućim interesom za city-break putovanja, takvi motivi mogu postati razlog da se posjet Hrvatskoj planira i izvan ljetnih mjeseci.
Muzej prekinutih veza i suvremena kultura: Zagreb kao doživljaj, a ne usputna stanica
Wanderlust kao „top tip“ za Hrvatsku izdvaja i Muzej prekinutih veza, koji opisuje kao prvi centar posvećen romantičnim prekidima. Uredništvo naglašava da je riječ o zbirci predmeta koja je „puno optimističnija nego što zvuči“, jer se vrijednost eksponata gradi kroz osobne priče i emocije ljudi iz različitih zemalja. U turističkom smislu, to je signal da se Hrvatska na listi ne predstavlja samo kroz prošlost, nego i kroz suvremene kulturne formate koji su bliski navikama modernih putnika, osobito onih koji žele doživjeti grad na drugačiji način.
Zagreb se na taj način uklapa u širi trend europskih gradova koji svoju ponudu šire izvan klasičnih muzeja i spomenika. U praksi to znači da se u itinerarima sve češće kombiniraju izložbe, kreativne četvrti, manji konceptualni muzeji, gastronomija i lokalne šetnje, često uz naglasak na autentičnu atmosferu, a ne na „obavezne“ točke. U hrvatskom slučaju to je posebno važno jer se time ublažava sezonska koncentracija turizma na obalu, a posjetitelji dobivaju razlog da zemlju posjete i u razdobljima kada je klima ugodnija, cijene stabilnije i gužve manje.
Istra i tartufi: jesenski magnet za gurmane i putnike koji traže „okus mjesta“
Osim povijesti i kulture, Wanderlust Hrvatskoj dodjeljuje i jasan gastronomski fokus. U tekstu se Istra opisuje kao jedno od najznačajnijih europskih područja za tartufe, odnosno kao regija s visokim potencijalom za putnike koji putuju motivirani okusima i lokalnom kuhinjom. Magazin konkretno opisuje jesenske prizore: lov na tartufe uz pse u šumama, zatim degustacije i manifestacije koje prate sezonu, uz spomen mjesta kao što su Livade, Motovun i Buzet. Time se Istra pozicionira kao destinacija koja nudi snažan razlog za dolazak upravo u razdoblju izvan ljetne špice, što je sve važnije i turističkim zajednicama i lokalnim poduzetnicima.
Za lokalne zajednice taj tip turizma ima višestruki učinak. Gastronomija potiče suradnju malih proizvođača, restorana i organizatora događanja, a putnicima nudi iskustvo koje je teško preslikati drugdje, jer ovisi o specifičnostima mjesta, klime i tradicije. Ujedno se širi slika Hrvatske kao destinacije koja nije jednolična, nego raznolika i regionalno bogata: od rijeke i kontinenta do poluotoka i obale, s različitim identitetima i naglascima. U međunarodnim medijima, upravo takva raznolikost sve češće postaje kriterij za preporuku, jer putnik dobiva dojam da u jednoj zemlji može složiti više različitih putovanja.
Britanski gosti u Hrvatskoj: brojke iz 2025. i gdje su najviše boravili
Hrvatska turistička zajednica u priopćenju povodom uvrštavanja na listu iznosi i najnovije brojke za britansko tržište. Prema HTZ-u, britanski gosti su u 2025. godini ostvarili više od 834 tisuće dolazaka te 4,1 milijun noćenja u Hrvatskoj. U usporedbi s 2024. navodi se izjednačenje u dolascima, uz rast noćenja od 2%, što može upućivati na blago produljenje prosječnog boravka ili veću popunjenost u terminima izvan najjačih špica. Takvi su pokazatelji važni jer Ujedinjena Kraljevina spada među tržišta koja snažno reagiraju na ukupnu vrijednost ponude, prometnu povezanost i percepciju sigurnosti, pa stabilni rezultati signaliziraju zadržavanje interesa.
Prema istom izvoru, najveći broj noćenja britanski turisti ostvarili su u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a među najposjećenijim destinacijama ističu se Dubrovnik, Split, Konavle, Župa dubrovačka i Rovinj. To su ujedno područja koja u vrhuncu sezone nose najveći pritisak, pa je pitanje upravljanja masovnim turizmom ondje najvidljivije, od gužvi i opterećenja infrastrukture do pitanja cijena i dostupnosti stanovanja. U tom kontekstu, Wanderlustov naglasak na sadržajima koji nisu strogo vezani uz ljeto može biti poticaj da se dio potražnje preusmjeri na razdoblja i lokacije koje mogu ravnomjernije rasporediti turistički promet.
Održivi turizam i upravljanje destinacijama: politika koja prati medijske kriterije
Dok putni mediji sve češće ističu odgovornost, lokalne koristi i „sporije“ putovanje, Hrvatska istodobno provodi promjene u upravljanju turizmom. Ministarstvo turizma i sporta navodi da je cilj reforme uspostaviti učinkovit strateški, organizacijski i pravni okvir koji bi razvoj turizma u destinacijama usmjerio prema održivosti i kvaliteti. U tom okviru se ističe Zakon o turizmu (Narodne novine 156/23), koji je, prema Ministarstvu, stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine kao temeljni zakonodavni okvir za upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti. Paralelno se naglašava i važnost strateških dokumenata poput Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, koja predstavlja okvir za dugoročnije planiranje.
U praksi, takvi dokumenti i propisi najčešće se „vide“ kroz vrlo konkretne teme: planiranje kapaciteta, ravnomjerniju raspodjelu prometa kroz godinu, ulaganja u infrastrukturu i pametnije upravljanje javnim prostorom. To su pitanja posebno važna za obalne gradove i općine koje se bore s prevelikim opterećenjem u nekoliko tjedana vrhunca sezone, ali i za kontinentalne destinacije koje žele rasti bez gubitka autentičnosti. U tom smislu, priznanja poput Wanderlustova mogu biti korisna kao „reflektor“ međunarodne pažnje, ali dugoročni učinak ovisit će o tome koliko se preporučene priče mogu pretočiti u kvalitetnu ponudu na terenu, uz uvažavanje potreba lokalnih zajednica.
Što Hrvatska dobiva ulaskom na prestižnu listu i što će biti ključno u 2026.
Za Hrvatsku, uvrštavanje na Wanderlustovu listu ima vrijednost prije svega kao signal britanskoj publici, urednicima i organizatorima putovanja: zemlja je prepoznata kao destinacija s pričom koja se može širiti izvan ljetnih mjeseci. HTZ pritom naglašava da priznanje dolazi s tržišta čiji gosti Hrvatsku prepoznaju kao kvalitetnu i sigurnu destinaciju sa širokim rasponom turističkih proizvoda, što je važan element u planiranju putovanja i ponovnim dolascima. No, ključ će biti u tome hoće li se interes pretvoriti u sadržajno bogatije itinerare i u poticaj za putovanje u terminima kada Hrvatska može ponuditi mirniju atmosferu i autentičniji doživljaj.
Wanderlust je Hrvatsku predstavio kroz niz tema koje se međusobno nadopunjuju: prapovijest u Krapini, arheologiju uz Dunav, kravatu kao simbol koji je otišao u svijet, suvremeni Zagreb i istarsku gastronomiju s tartufima. Upravo u toj širini leži potencijal da se poruka s britanskog tržišta pretvori u stabilniji i uravnoteženiji turistički promet u 2026., uz naglasak na iskustvo, identitet i odgovorniji odnos prema prostoru.
Izvori:- Wanderlust Magazine – “Good to Go List 2026”, urednički izbor 26 destinacija i obrazloženje za Hrvatsku (link)
- Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – priopćenje o uvrštavanju Hrvatske na “The Good to Go List 2026” i podaci o britanskim dolascima i noćenjima u 2025. (link)
- Ministarstvo turizma i sporta RH – “Alati za upravljanje razvojem turizma u destinaciji”: reforma upravljanja, Zakon o turizmu (NN 156/23) i datum stupanja na snagu (link)
- Ministarstvo turizma i sporta RH – “Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine”, strateški okvir planiranja turizma (link)
Kreirano: utorak, 13. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini