Europa nasuprot SAD-u u 2026.: zašto „Trump faktor” postaje stvarni teret za turizam
Globalna putovanja u 2026. ne jenjavaju, ali postaju osjetljivija na rizike koje putnici prije nekoliko godina često nisu stavljali na vrh liste. U vremenu kada cijene i dostupnost letova osciliraju, a kućni budžeti su pod pritiskom viših troškova života, politika se sve češće pretvara u element turističke „računice”. Sve veći broj putnika, osobito onih koji planiraju skuplje, daleke i složenije itinerere, traži predvidljivost: jasna pravila ulaska, stabilno sigurnosno okruženje, pouzdanu infrastrukturu i dojam da se pravila ne mijenjaju preko noći. Upravo se u tom segmentu, prema nizu aktualnih pokazatelja, otvara sve jasnija razdjelnica: Europa kapitalizira percepciju stabilnosti, dok se SAD sve češće suočava s reputacijskim „šumom” koji utječe na putničko povjerenje.
Jedan dio industrije 2026. vidi kao godinu snažnog zračnog prometa i rekordnih volumena. Međunarodna udruga zračnog prometa (IATA) u globalnom pregledu za 2026. prognozira daljnji rast putničkog prometa, uz napomenu da se širenje odvija pod ograničenjima na strani ponude, uključujući nedostatak zrakoplova i manjak radne snage. Takva ograničenja mogu utjecati na kapacitete i fleksibilnost, pa putnici i prijevoznici u praksi traže „sigurnije” izbore: tržišta i destinacije koje nude manje nepoznanica i veću mogućnost prilagodbe plana. U takvom okruženju sve dobiva na važnosti: od cijene i dostupnosti, do reputacije zemlje i općeg dojma da se putuje u predvidljivo okruženje.
Iako se globalno putuje više, odluka o destinaciji sve češće nije samo pitanje atrakcija i fotografija, nego i pitanje povjerenja. Za dio putnika, osobito iz Europe, SAD u 2026. postaje destinacija u kojoj je potrebno pažljivije vagati političku klimu, ton javne rasprave i moguće posljedice na iskustvo putovanja. Istodobno, europske zemlje sve snažnije prodaju stabilnost i organiziranost kao dio turističkog proizvoda. U konkurenciji dviju strana Atlantika, to postaje razlika koja se mjeri u rezervacijama, planovima i spremnosti putnika da preuzmu rizik.
Zašto politika iz pozadine ulazi u putne odluke
Turistički sektor tradicionalno računa na to da većina putnika bira prema cijeni, dostupnosti, vremenu i sadržajima. No posljednjih godina sve je više primjera u kojima reputacijski šokovi i političke poruke prelaze granice unutarnje politike i pretvaraju se u međunarodni signal. Početkom veljače 2026. u zapadnoj Europi posebno se prati pogoršanje raspoloženja prema SAD-u. The Guardian je, pozivajući se na istraživanje YouGova, izvijestio o snažnom padu povoljnog stava prema SAD-u u više europskih zemalja, uz rast nepovoljnih ocjena i jačanje sentimenta koji naglašava europsku autonomiju. U turističkoj logici, takvi signali ne znače da će putovanja stati, ali mijenjaju emocionalni kontekst odluke.
Takav trend ne znači da će putovanja automatski stati, ali mijenja emocionalni kontekst odluke. Putnici više ne promatraju politiku kao „pozadinsku buku” koja ih se ne tiče, nego kao faktor koji može utjecati na to hoće li se osjećati ugodno, hoće li putovanje proteći bez nepotrebnih komplikacija i hoće li uopće dobiti dojam dobrodošlice. U praksi, putnici si postavljaju vrlo konkretna pitanja: hoće li ulazak u zemlju biti rutinski ili će se doživjeti kao stresan proces s dodatnim provjerama; hoće li opći ton javne rasprave poticati sumnjičavost prema strancima; hoće li se pravila u vezi s vizama, sigurnosnim protokolima ili ograničenjima mijenjati bez dužeg prijelaznog razdoblja.
U godini kada su kapaciteti letova osjetljivi, a cijene podložne promjenama, potreba za kontrolom raste. Putnik koji kupuje dalek put kupuje i osjećaj sigurnosti odluke. Što je put skuplji, to je manja tolerancija na neizvjesnost. Zato politička slika destinacije sve češće postaje dio potrošačke kalkulacije, čak i kada putnik tvrdi da „ne prati politiku”. Na tržištu na kojemu se odluke donose mjesecima unaprijed, svaki snažan signal – anketni trendovi, diplomatske napetosti, ili medijski vidljive kontroverze – može pretegnuti vagu.
Službene prognoze za SAD: rast dolazaka, ali osjetljivo tržište
Da je riječ o tržištu koje osluškuje signale, vidi se i u službenim prognozama. U.S. Travel Association navodi da bi se međunarodni dolasci u SAD trebali vratiti na rast u 2026., nakon procijenjenog pada u 2025., te ističe ulogu velikih događaja poput FIFA Svjetskog prvenstva 2026. kao važnog poticaja za dolaske. Takve procjene potvrđuju da SAD i dalje ima snažnu privlačnost, osobito u godinama kada je u fokusu globalnih manifestacija. Usto, institucionalne prognoze služe i kao signal industriji: zrakoplovnim kompanijama, hotelijerima i organizatorima događaja, koji planiraju kapacitete, investicije i kampanje.
No isti okvir otvara i suprotno pitanje: koliko je tržište „krhko” kada je rast dolazaka vezan uz mega-događaje? Veliki događaji podižu potražnju, ali podižu i očekivanja. Putnici koji dolaze zbog sporta i velikih manifestacija često planiraju put mjesecima unaprijed, kupuju skuplje pakete i očekuju logistiku koja radi bez iznenađenja. Ako se paralelno učvrsti dojam političke ili reputacijske neizvjesnosti, dio putnika može procijeniti da je rizik prevelik te se okrenuti alternativama ili skratiti boravak. Turizam se tada suočava s paradoksom: događaj privlači pažnju, ali i pojačava osjetljivost tržišta na percepciju.
„Trump faktor” kao reputacijski rizik: od Washingtona do Balkana
Pojam „Trump faktor” u turizmu ne odnosi se samo na dnevnu politiku u Washingtonu, nego na širi paket asocijacija koje se vežu uz ime Donalda Trumpa. U tom paketu su neočekivane najave i zaokreti, tvrda retorika prema saveznicima, snažna polarizacija i medijski ciklus u kojem se političke kontroverze brzo šire globalno. Za dio putnika, osobito iz Europe, to se prevodi u osjećaj da je u SAD-u teže planirati „mirno” putovanje jer se političke poruke doživljavaju kao znak mogućih promjena pravila ili promjene atmosfere. Turizam ne ovisi samo o objektivnim činjenicama, nego i o percepciji, a percepcija se u doba društvenih mreža i globalnih medija gradi brzo.
Ono što „Trump faktor” u 2026. čini posebno opipljivim jest činjenica da se Trumpovo ime u medijima pojavljuje i izvan SAD-a, kroz poslovne i brend-priče koje prelaze granice. Najplastičniji primjer dolazi iz Beograda. Kontroverza oko projekta luksuznog kompleksa na mjestu bivšeg Generalštaba u Beogradu, koji je trebao uključivati brendirani Trump International Hotel, postala je međunarodna vijest i tema na sjecištu turizma, politike i zaštite kulturne baštine. U kontekstu regije, riječ je o lokaciji s jakim simboličkim nabojem i osjetljivom povijesnom pozadinom, što je projektu dalo dodatnu težinu i polariziralo javnost.
Associated Press je izvijestio da je u Beogradu počelo suđenje protiv srpskog ministra kulture Nikole Selakovića i još troje dužnosnika zbog navoda o zlouporabi položaja i krivotvorenju dokumentacije, povezano s uklanjanjem zaštitnog statusa lokacije. Prema tom izvještaju, riječ je o prostoru snažnog simboličkog naboja, uključujući činjenicu da je kompleks oštećen tijekom NATO bombardiranja 1999., zbog čega je plan prenamjene izazvao snažan otpor dijela javnosti i struke. The Art Newspaper je potom izvijestio da su planovi za razvoj projekta s Trumpovim hotelom propali nakon optužnica i pritiska, dok je Radio Free Europe/Radio Liberty objavio da je investicijska kompanija povezana s Jaredom Kushnerom odustala od projekta usred rastuće kontroverze.
Za turizam, ova priča ima dvostruki učinak. Prvo, širi narativ da se Trumpov brend, čak i kada je formalno vezan uz privatne projekte, teško odvaja od politike, optužbi za netransparentnost i pitanja sukoba interesa. Drugo, pokazuje kako se reputacijski rizik prelijeva preko granica: putnik koji razmišlja o SAD-u istodobno čita naslove o „Trump hotelu” u Europi, sudskim procesima i političkim raspravama. U doba kada putnici traže mir i predvidljivost, takvi signali mogu biti dovoljno jaki da preusmjere odluku prema alternativi. Nije presudno samo što se dogodilo, nego kako se to doživljava i kako se uklapa u širu sliku.
Važno je naglasiti da „Trump faktor” ne znači da je SAD nesigurna zemlja ili da će putnici masovno prestati dolaziti. No znači da dio tržišta u startu ulazi s dodatnim oprezom. U takvom okruženju, jedna velika kontroverza ili više manjih epizoda može biti dovoljno da putnik koji se dvoumi odabere alternativu. A alternativu u mnogim slučajevima nudi upravo Europa, koja u 2026. nastupa s porukom stabilnosti i predvidljivosti.
Europa kao „sigurna luka”: stabilnost kao tržišna prednost
Europske destinacije u 2026. sve otvorenije naglašavaju stabilnost, predvidljivost regulative i institucionalnu pouzdanost. To ne znači da Europa nema probleme, od prekomjernog turizma do napetosti oko kratkoročnog najma i stanovanja u velikim gradovima. No u komunikaciji prema tržištu često prevladava poruka o jasnim pravilima, visokoj razini infrastrukture i mogućnosti da se plan lako prilagodi bez dramatičnih posljedica. Putnik koji u Europi promijeni plan češće može pronaći alternativu, bilo kroz druge rute, druge gradove ili druge vrste prijevoza, bez osjećaja da je „zarobljen” u jednoj odluci.
U prilog europskoj slici idu i konkretni rezultati. Associated Press je izvijestio da je Španjolska u 2025. postavila novi rekord s 96,8 milijuna stranih posjetitelja, uz rast prihoda od turizma i raspravu o modelu koji bi trebao biti održiviji. Rekordni brojevi sami po sebi ne znače da nema problema, jer rast donosi i otpor dijela lokalnih zajednica te pritisak na stanovanje. No pokazuju da Europa u 2026. ulazi s jakim zamahom, prepoznatljivim brendovima destinacija i infrastrukturom koja se u očima mnogih putnika doživljava kao pouzdana. U psihologiji putovanja, to je važan kapital: putnik koji vjeruje da će sustav funkcionirati, lakše donosi odluku.
Usporedno s time, europsko tržište koristi i prednosti povezivanja. Mogućnost kombiniranja više zemalja u jednom putovanju povećava dojam vrijednosti i smanjuje rizik da će putovanje propasti ako se jedna točka plana promijeni. U turizmu 2026. vrijednost nije samo cijena, nego i sloboda manevra. Europa tu ima strukturalnu prednost: gustu mrežu gradova, raznovrsnu ponudu u relativno kratkim udaljenostima i širok raspon cjenovnih razreda. U praksi, to znači da putnik može birati između različitih tipova smještaja, prijevoza i itinerera, te prilagoditi putovanje bez osjećaja da mora mijenjati sve.
SAD i paradoks velikih događaja: Svjetsko prvenstvo kao magnet, ali i stres-test
Sjedinjene Države u 2026. imaju snažan magnet u vidu velikih međunarodnih događaja, prije svega FIFA Svjetskog prvenstva 2026., koje se održava u SAD-u, Kanadi i Meksiku. U.S. Travel Association naglašava da bi međunarodni dolasci u SAD trebali ponovno rasti u 2026., te da serija mega-događaja u godinama koje slijede može dovesti posjete na nove vrhunce. To je snažna poluga za turizam, ali i potencijalna ranjivost: ako se percepcija destinacije pogorša, udar je veći upravo zato što se očekuje rast. Uz to, veliki događaji povećavaju vidljivost zemlje, a vidljivost pojačava i učinak negativnih priča.
Veliki sportski događaji nose kompleksnost: pojačane sigurnosne protokole, gužve u zračnim lukama, pritisak na smještajne kapacitete i rast cijena. U 2026. tome se dodaje i širi kontekst zračnog prometa. IATA upozorava da rast potražnje prati niz ograničenja na strani ponude, što može rezultirati manjom fleksibilnošću itinerera i većom osjetljivošću na poremećaje. U takvom okruženju putnici još više cijene predvidljivost i osjećaj da su procedure stabilne. Ako se uz logistički stres pojavi i dojam političke neizvjesnosti, odluka o putovanju postaje teža, a putnik skloniji odabiru destinacije koja izgleda „mirnije”.
Tu se vraćamo na „Trump faktor”. On se u turizmu ne manifestira kao jedna odluka, nego kao atmosfera u kojoj se putnici boje neugodnih iznenađenja. To je posebno važno u segmentu obitelji, starijih putnika i onih koji prvi put putuju preko Atlantika, jer oni češće traže rutinu i sigurnost. Ako se SAD želi osloniti na val Svjetskog prvenstva, turistički sektor morat će istodobno promovirati atrakcije i smanjivati doživljaj rizika. To je u 2026. zahtjevniji zadatak od klasičnog marketinga jer se natječe s dojmom da su druge destinacije predvidljivije. U takvoj utakmici, povjerenje postaje jednako važno kao i sadržaj.
Kako se neizvjesnost prevodi u rezervacije i dojam dobrodošlice
Turističko tržište rijetko reagira na jednu izjavu ili jedan incident. Obično je riječ o kumulativnom učinku: više signala koji zajedno stvaraju dojam. Beogradska kontroverza oko projekta s Trumpovim imenom ne djeluje izolirano, nego se nadovezuje na šire priče o odnosu politike i kapitala te na europsku percepciju američke politike. Kada ankete pokazuju pogoršanje raspoloženja prema SAD-u, to može utjecati na turizam kroz nekoliko kanala: psihološki, praktični i poslovni. U svakom od tih kanala percepcija ima konkretnu posljedicu na rezervacije, trajanje boravka i potrošnju.
Psihološki kanal je najjednostavniji: dio putnika ne želi trošiti novac u državi čija politika izaziva nelagodu ili moralnu dilemu. Praktični kanal odnosi se na strah od promjene pravila i „tvrđeg” doživljaja granice, zbog čega putnik bira destinaciju gdje očekuje rutinu i standardizirane procedure. Poslovni kanal je često nevidljiv javnosti, ali je važan: konferencije, sajmovi i korporativna putovanja u pravilu traže reputacijsku sigurnost, jer organizatori ne žele riskirati odustajanje sudionika ili negativne medijske priče. Kada je povjerenje narušeno, posljedice se ne vide nužno odmah, ali se vide u sljedećem ciklusu planiranja.
U konačnici, vrijedi pravilo da što je putovanje skuplje i udaljenije, to je veća potreba za sigurnošću odluke. Upravo zato „Trump faktor” u 2026. postaje jači nego u razdobljima kada su cijene bile niže, a putnici spremniji na improvizaciju. Ako se putnik dvoumi između europske i američke destinacije sličnog budžeta, svaka dodatna nepoznanica može biti presudna. Europa u tom smislu dobiva prednost ne zato što nema problema, nego zato što se problemi doživljavaju kao poznati i upravljivi, dok se SAD sve češće percipira kao destinacija s većim reputacijskim rizikom. Ta percepcija ne mora biti univerzalna, ali je dovoljno snažna da utječe na dio tržišta koji u 2026. traži maksimalnu predvidljivost.
Što putnici najčešće traže u 2026.: jasnoću, fleksibilnost i osjećaj kontrole
U 2026. putnici su sve fokusiraniji na vrijednost za novac, fleksibilnost i smanjenje rizika. To uključuje i rizik da se nešto izmakne kontroli, bilo kroz rast troškova, bilo kroz promjene pravila. Europa, sa širokim rasponom prijevoznika i jakim kopnenim povezivanjem, često nudi više „rezervnih planova”. Ako jedan let kasni ili se otkaže, putnik češće može pronaći alternativu bez potpunog kolapsa itinerera. U SAD-u, gdje su udaljenosti veće, a alternativne kopnene opcije često sporije, pogreška u planiranju ili poremećaj u jednom segmentu putovanja može imati veći efekt.
Sve to ne znači da će SAD ostati bez turista. Naprotiv, prognoze industrije govore o rastu međunarodnih dolazaka u 2026., uz potporu velikih događaja i očekivano jačanje globalne potražnje. No konkurencija između Europe i SAD-a u 2026. sve se više vodi i na razini povjerenja. U tom nadmetanju „Trump faktor”, kao skraćenica za reputacijski rizik i doživljenu političku neizvjesnost, postaje stvarni trošak za američki turizam koji se mora kompenzirati dodatnim naporima u komunikaciji i organizaciji. Europa, s druge strane, svoju stabilnost pretvara u tržišnu prednost: ne nužno zato što nudi „manje rizika” u apsolutnom smislu, nego zato što putnicima u 2026. izgleda predvidljivije, razumljivije i lakše za kontrolu.
Izvori:- IATA – Global Outlook for Air Transport (prosinačka prognoza 2025. za 2026., rast putničkog prometa i ograničenja ponude) – poveznica
- U.S. Travel Association – Travel Forecasts (projekcije međunarodnih dolazaka za 2025./2026. i uloga velikih događaja) – poveznica
- Associated Press – suđenje u Beogradu povezano s uklanjanjem zaštite lokacije i kontroverznim projektom vezanim uz Kushnera – poveznica
- The Art Newspaper – izvještaj o propasti planova za Trump International Hotel u Beogradu nakon optužnica – poveznica
- Radio Free Europe/Radio Liberty – kontekst odustajanja od projekta i javne kontroverze oko lokacije bivšeg Generalštaba – poveznica
- The Guardian – YouGov anketa o padu povoljnog stava prema SAD-u u zapadnoj Europi nakon spora oko Grenlanda – poveznica
- Associated Press – rekordni turistički rezultati Španjolske u 2025. i rasprave o održivosti – poveznica
Kreirano: ponedjeljak, 09. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini