NSK obilježava Dan Knjižnice i 419. obljetnicu: Dani otvorenih vrata 18. i 19. veljače, svečana proslava 20. veljače
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK) i ove veljače otvara svoja vrata građanima, studentima, istraživačima i svima koji žele pobliže upoznati jednu od ključnih kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj. U povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koji se tradicionalno obilježava 22. veljače, Knjižnica je najavila dvodnevne Dane otvorenih vrata 18. i 19. veljače 2026., dok je središnja svečanost planirana za petak, 20. veljače u 13 sati. Obilježavanje Dana Knjižnice ove je godine povezano i s 419. obljetnicom postojanja ustanove, koju NSK opisuje kao središnje mjesto prikupljanja i čuvanja pisanoga i tiskanoga kulturnog dobra te važnu točku hrvatske kulture, znanosti i obrazovanja.
Danu Knjižnice prethode Dani otvorenih vrata, zamišljeni kao “pogled iza kulisa” u kojem se posjetitelji, uz stručno vodstvo, mogu upoznati s prostorima i dijelom baštine koja se inače čuva u strožim uvjetima. NSK ističe da se radi o prilici da se na jednom mjestu vidi presjek njezina rada: od prikupljanja nacionalne izdavačke produkcije i zaštite rijetke građe do razvoja digitalnih zbirki i usluga namijenjenih korisnicima. Poseban naglasak u ovogodišnjem programu stavljen je na velike povijesne, kulturne i umjetničke obljetnice, a tematske ture usmjerene su prema odabranim segmentima posebnih zbirki. Organizatori najavljuju i popratne sadržaje, uključujući edukativne i zabavne materijale inspirirane fondom Knjižnice, čime se manifestacija dodatno približava publici koja NSK inače poznaje tek kao “kuću čitanja” ili prostor za učenje.
Zašto se Dan Knjižnice veže uz 22. veljače i Misal iz 1483.
Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice tradicionalno se obilježava 22. veljače u spomen na dan kada je 1483. godine otisnuta prva hrvatska tiskana knjiga
Misal po zakonu rimskoga dvora. Prema navodima NSK, Knjižnica u svojoj Zbirci rukopisa i starih knjiga čuva dva primjerka toga prvotiska, a digitalizirano izdanje dostupno je javnosti kroz portal Digitalne zbirke NSK. U istom se kontekstu ističe i simbolična poveznica između Misala i identiteta ustanove: u logotipu Knjižnice odabrano je slovo uglate glagoljice “Iže”, preuzeto upravo iz Misala. NSK u najavi podsjeća i na to da je 22. veljače proglašen Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva, čime se datum dodatno učvrstio kao kulturna referentna točka.
NSK u svojoj najavi naglašava da je obilježavanje Dana Knjižnice prigoda da se Misal predstavi ne samo kao povijesni artefakt, nego i kao dio šire priče o hrvatskoj pismenosti, identitetu i razvoju tiskarstva u Europi. Uloga nacionalne knjižnice u toj priči nije samo čuvanje rariteta, nego i stvaranje pristupa: digitalne zbirke omogućuju da se sadržaji koji su fizički osjetljivi i rijetki vide bez ugrožavanja izvornika. Time se, uz klasičnu čuvaonicu i čitaonice, otvara i “virtualni” prostor za učenike, studente, nastavnike i istraživače. Upravo je taj spoj zaštite i dostupnosti jedna od tema koje se često ističu kada se govori o modernoj ulozi nacionalnih knjižnica u 21. stoljeću.
419 godina ustanove: od ranih akademskih početaka do nacionalne knjižnice
Danom NSK obilježava se i 419. obljetnica postojanja Knjižnice. Hrvatska enciklopedija povezuje nastanak današnje institucije s knjižnicom isusovačkoga kolegija u Zagrebu iz 1607. godine, iz koje se postupno razvijala ustanova koja je kroz različite povijesne faze mijenjala status, naziv i organizacijsku ulogu. Takav kontinuitet, uz povremene prekide i reorganizacije, danas se odražava u činjenici da NSK djeluje kao nacionalna knjižnica Republike Hrvatske i središnja knjižnica Sveučilišta u Zagrebu. U praksi to znači da, osim čuvanja baštine, obavlja i funkcije koje su izravno povezane s akademskim životom: podršku znanstvenom radu, bibliografske i informacijske usluge te dostupnost prostora i građe korisnicima.
Za Zagreb i akademsku zajednicu, NSK je i prostorno važno uporište. Prema službenim informacijama na stranici o vođenim obilascima, zgrada se prostire na 44.432 četvorna metra i ima više od 130 kilometara polica s knjigama, što je čini najvećom knjižnicom u Hrvatskoj. Istodobno, takvi podaci nisu samo impresivna statistika: iza njih stoji logistika smještaja, mikroklimatskih uvjeta, zaštite od oštećenja i sustavne obrade građe, što posebno dolazi do izražaja u radu s posebnim zbirkama. Dani otvorenih vrata, prema najavi, osmišljeni su upravo tako da dio te inače “nevidljive” stručne svakodnevice postane razumljiviji široj javnosti, uz objašnjenja o tome kako se fond čuva i kako se pristupa građu koja je rijetka, osjetljiva ili jedinstvena.
Središnja proslava 20. veljače: nagrade, priznanja i pregled rada u 2025.
Središnja svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice održat će se u petak, 20. veljače 2026. u 13 sati, kako stoji u najavi na mrežnim stranicama Knjižnice. Program je zamišljen kao pregled postignuća u prethodnoj godini, uz isticanje projekata i aktivnosti koje su obilježile rad NSK, od stručnih programa i izložbi do razvoja usluga i zbirki. Na svečanosti će se, prema najavi, dodijeliti Nagrade i priznanja NSK za 2025. godinu istaknutim djelatnicima i suradnicima. Knjižnica je ranije objavila i javni poziv u kojem navodi kategorije nagrada, uključujući priznanja za doprinos razvoju knjižnične djelatnosti, stručni doprinos radu i promidžbi NSK te poticanje suradnje i partnerstava. U takvom okviru nagrade funkcioniraju i kao poruka o prioritetima ustanove: stručnosti, izvrsnosti u radu i umrežavanju s partnerima unutar i izvan knjižničnog sustava.
U kulturnom programu, prema dostupnim informacijama o najavi događanja, predviđen je nastup klasičnog gitarista Srđana Bulata, koji bi se trebao predstaviti solističkim nastupom na sedmožičanoj gitari izrađenoj kao ručni rad majstora Želimira Severa. Uvrštavanje umjetničkog programa u svečanost dodatno naglašava širinu djelovanja ustanove: NSK nije samo servis akademskoj zajednici, nego i javni kulturni prostor u kojem se susreću knjižnične zbirke, izložbene aktivnosti, edukativni sadržaji i glazba. Organizatori na taj način šire okvir obilježavanja s protokolarnog na kulturni događaj koji može privući i publiku izvan uobičajenog kruga korisnika knjižnice.
Dani otvorenih vrata 18. i 19. veljače: tematske ture kroz posebne zbirke
Dani otvorenih vrata NSK održat će se 18. i 19. veljače 2026. i namijenjeni su svim zainteresiranim građanima. Prema programu koji je Knjižnica najavila uz ovu manifestaciju, posjetitelji će moći sudjelovati u stručno vođenim tematskim obilascima u tri termina: u 11 sati, u 13.30 te u 17.30. Organizatori naglašavaju da ture uključuju i opći obilazak zgrade, a sudjelovanje je moguće uz prethodnu prijavu putem e-adrese informacijskog centra. Takav model prijave važan je i zbog zaštite građe, ali i zbog sigurnosti i kvalitete vodstva: u manjim grupama lakše je pratiti objašnjenja, a kretanje kroz pojedine prostore može se bolje uskladiti s redovitim radom Knjižnice.
Ovogodišnje izdanje programa posvećeno je velikim obljetnicama, a tematski obilasci nude presjek građe iz nekoliko zbirki. U umjetničkom obilasku 18. veljače planiran je posjet Zbirci muzikalija i audiomaterijala te Grafičkoj zbirci. Najava ističe odabrane partiture i snimke uz obljetnice hrvatske glazbene povijesti, uključujući opere
Nikola Šubić Zrinjski,
Oganj i
Mala Floramye. U Grafičkoj zbirci fokus je na crtežima, grafikama, plakatnim radovima i razglednicama od 15. do 21. stoljeća, uz naglasak na povijesne i kulturne teme, među kojima se spominje i 460. obljetnica Sigetske bitke te suvremene interpretacije povijesnih motiva. Takav spoj glazbene i vizualne baštine pokazuje kako se nacionalna zbirka može čitati i kao kronika kulture, ali i kao prostor stalnih reinterpretacija.
Povijesni obilazak 19. veljače, prema najavi, vodi posjetitelje u Zbirku rukopisa i starih knjiga te Zbirku zemljovida i atlasa. Tu se naglašava rukopisni i knjižni fond, uz djela obitelji Zrinski i dijelove ostavštine Vladimira Nazora, kao i kartografska baština s odabranim kartama Hrvatske iz 16. stoljeća. U najavi se spominju rijetke drvorezne karte iz Ptolemejeve
Geografije te kartografski biseri koje se povezuje s imenima Pietra Coppa, Mercatora, Orteliusa i Münstera. Takav izbor posjetiteljima pruža priliku da istodobno prate dvije razine povijesti: povijest teksta i rukopisa te povijest vizualnog prikazivanja prostora, granica i identiteta na kartama. Za javnost je posebno zanimljivo što se ti sadržaji obično ne izlažu trajno, nego se prikazuju selektivno, uz stručno tumačenje i naglašene mjere zaštite.
- Termini tematskih obilazaka: 11.00, 13.30 i 17.30 sati (uz prethodnu prijavu).
- Umjetnički obilazak (18. veljače): Zbirka muzikalija i audiomaterijala te Grafička zbirka, s naglaskom na glazbene i vizualne obljetnice.
- Povijesni obilazak (19. veljače): Zbirka rukopisa i starih knjiga te Zbirka zemljovida i atlasa, s naglaskom na rukopisnu i kartografsku baštinu.
- Opći obilazak: pregled prostora i uloga Knjižnice u sustavu, od usluga korisnicima do čuvanja i zaštite građe.
Popratni sadržaji za posjetitelje: od bojanki do “skrivenih” novinskih križaljki
Uz vođene ture, najavljen je i prigodni popratni program koji cilja na različite dobne skupine. Posjetitelje očekuju bojanke s motivima građe iz fonda NSK, križaljke preuzete iz starih izdanja hrvatskih novina te prigodna izdanja Knjižnice dostupna kao dar. Takav sadržaj ima dvostruku svrhu: s jedne strane olakšava “ulaz” u kompleksan svijet zbirki i stručnih pojmova, a s druge potiče znatiželju prema izvornim dokumentima i povijesnim izdanjima. Kada se križaljke rade prema starim novinama ili kada se motivi bojanki temelje na grafičkoj građi i razglednicama, posjetitelj zapravo dobiva jednostavan, ali učinkovit način da se poveže s materijalom koji inače ostaje u pozadini stručnog rada.
U praksi, ovakvi programi često su i način da se javnosti pokaže kako knjižnica nije zatvoreni “depo” namijenjen samo stručnjacima. NSK se posljednjih godina sve snažnije oslanja na javne programe, izložbe i događanja kako bi nacionalnu zbirku približila građanima, a digitalne zbirke tu dodatno proširuju doseg: ono što se fizički ne može stalno izlagati, može se prezentirati u digitalnom obliku, uz prateća objašnjenja i kontekst. U vremenu kada je informacija dostupna na klik, upravo je vjerodostojno, stručno posredovanje kulturne baštine jedan od razloga zašto nacionalne institucije imaju posebnu vrijednost. Dani otvorenih vrata u tom smislu nisu samo turistički obilazak zgrade, nego i susret s procesima koji znanje čine trajnim i provjerljivim.
Vraćanje knjiga bez zakasnine od 18. do 21. veljače
U povodu Dana NSK, Knjižnica je najavila pogodnost za korisnike: od 18. do 21. veljače 2026. omogućeno je vraćanje knjiga bez plaćanja zakasnine. Takva mjera tradicionalno izaziva interes jer korisnicima daje priliku da bez dodatnih troškova razduže posuđenu građu, osobito nakon razdoblja intenzivnog korištenja literature tijekom akademske godine. Istodobno, u knjižničnom sustavu s velikim fondom, razduživanje i povrat građe ima i praktičnu dimenziju: knjige se vraćaju u opticaj i postaju dostupnije drugim korisnicima. Iako je riječ o naizgled jednostavnoj informaciji, upravo ovakve “male” administrativne mjere često čine razliku u odnosu građana prema instituciji, jer spuštaju prag ponovnog korištenja usluga.
Ovakva odluka ima i širi javni učinak. Nije rijetkost da dio korisnika zbog zakasnine odgađa povrat, pa se program “bez zakasnine” pretvara u trenutak resetiranja odnosa s knjižnicom. Knjižnice pritom šalju poruku da žele vratiti korisnike u sustav i potaknuti odgovorno korištenje građe, umjesto da zakasnine postanu prepreka ponovnom učlanjenju ili posudbi. U slučaju nacionalne knjižnice, gdje se dio građe koristi isključivo u čitaonicama, podsjećanje na pravila posudbe i vraćanja jedan je od elemenata koji podupire dostupnost fonda. U kontekstu Dana otvorenih vrata, ovakva mjera dobiva i simboličnu dimenziju: vrata su otvorena i prema onima koji se možda dugo nisu vratili u knjižnični prostor.
Kako se prijaviti i što posjetitelji trebaju znati prije dolaska
Za sudjelovanje u stručno vođenim obilascima potrebna je prethodna prijava putem e-adrese
informacijski.centar@nsk.hr, a organizatori preporučuju da se prijave pošalju na vrijeme zbog ograničenja veličine grupa. Posjetitelji koji dolaze prvi put trebali bi imati na umu da se dio zbirki razgledava uz pravila koja štite građu: u nekim prostorima ograničeno je fotografiranje ili je ono moguće samo u određenim uvjetima, a ponekad se rijetka građa prikazuje iza zaštitnih barijera. Takva ograničenja nisu prepreka javnosti, nego preduvjet da se vrijedna baština očuva, osobito kada je riječ o starim rukopisima, grafici ili kartama koje su osjetljive na svjetlo i promjene temperature. Upravo zato stručna vodstva imaju posebnu vrijednost: posjetitelji dobivaju tumačenje koje inače nije dostupno u svakodnevnom radu čitaonica.
Dani otvorenih vrata zato su prilika da posjetitelji čuju objašnjenja o zaštiti i restauraciji te o tome kako se građu čuva za buduće generacije. Ujedno se može bolje razumjeti i razlika između “opće” dostupnosti i posebnog režima čuvanja: ono što se u čitaonicama koristi svakodnevno, u posebnim zbirkama se tretira kao jedinstveni artefakt. Takav pristup nije suprotan ideji otvorenosti, nego je njezin uvjet: bez zaštite nema dostupnosti, a bez stručnog posredovanja teško je razumjeti zašto se određene knjige i dokumenti ne mogu listati kao suvremena izdanja. Za posjetitelje koji se žele dublje uključiti, Dani otvorenih vrata mogu biti i početna točka za upoznavanje s uslugama NSK, uključujući digitalne zbirke, bibliometrijske usluge i druge oblike podrške znanstvenom i obrazovnom radu.
U godini obilježavanja 419. obljetnice, NSK ovim programom ističe kontinuitet između povijesne uloge čuvara pisanoga nasljeđa i suvremene uloge otvorene javne institucije. Dani otvorenih vrata i svečana proslava Dana Knjižnice 2026. time dobivaju smisao koji nadilazi protokol: oni su podsjetnik na vrijednost izvora, na rad ljudi koji ih čuvaju i na činjenicu da se nacionalna kultura, znanost i obrazovanje oslanjaju na institucije koje svakodnevno, tiho i sustavno grade dostupnost znanja.
Izvori:- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – najava Dana NSK 2026. (termin svečanosti, kontekst Misala, 419. obljetnica, Digitalne zbirke) ( link )- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – javni poziv za dodjelu nagrada i priznanja za 2025. godinu (kategorije i svrha nagrada) ( link )- Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – vođeni obilasci (površina zgrade i duljina polica) ( link )- Hrvatska enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) – povijest i razvoj NSK, poveznica s 1607. godinom ( link )
Kreirano: četvrtak, 12. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini