Novo istraživanje Sveučilišta Waterloo pokazuje kako uključivanje prirode u dizajn gradova znatno poboljšava mentalno zdravlje mladih. Tehnika šumske kupelji, koja podrazumijeva mirno i tiho boravak među stablima, promatranje prirode u okolini i duboko disanje, može pomoći mladima da se oslobode stresa te potaknuti njihovo zdravlje i dobrobit.

Istraživači su prvi puta prikupili podatke u realnom vremenu na licu mjesta od adolescenata o njihovim emocionalnim reakcijama na različite gradske okoliše poput tranzitnih čvorišta, stambenih ulica, staza, parkova i vodenih površina. Prirodni urbani prostori konzistentno su povezani s značajno većim rezultatima u pozitivnim ishodima.

Leia Minaker, docentica na Školi za planiranje i direktorica inicijative Budući gradovi, naglasila je značajnost rezultata istraživanja, pojasnivši kako su sada prvi put u mogućnosti konkretno reći koliko se anksioznost smanjuje kada su djeca u blizini parka u usporedbi s boravkom u centru grada.

Inicijativa Budući gradovi predstavlja najnoviji napor Sveučilišta Waterloo u adresiranju potrebe za stvaranjem zdravih i prosperitetnih urbanih budućnosti za sve.

Stajanje i gledanje u gradsko jezero samo dvije ili tri minute smanjilo je rezultate mladih na validiranoj skali anksioznosti za devet posto. Nasuprot tome, njihovi rezultati anksioznosti bili su za 13 posto viši kada su stajali na prometnoj gradskoj lokaciji isto to vrijeme. To je nakon prilagodbe za nekoliko drugih faktora, uključujući dob, spol, etničku pripadnost, dijagnozu mentalnog zdravlja i socijalni status.

S ubrzanim tempom urbanizacije, izuzetno je važno bolje razumjeti utjecaj urbanog okruženja na mlade. Posebno s obzirom na to da su depresija i anksioznost među vodećim uzrocima bolesti među adolescentima.

Istraživanje je otkrilo da motivi prirode ili uzorci na zgradama, prirodni prizori u urbanim okruženjima poput jezera i javnih aktivnih parkova, te elementi krajolika, kao što su vrtovi i stabla, pojačavaju pozitivna emocionalna iskustva mladih. Dok su ove urbane karakteristike jedinstvene za adolescente, mogu se različito interpretirati od odraslih koji se bave drugim aktivnostima. Na primjer, odrasli su skloniji šetnji ili trčanju u zelenim prostorima, dok su mladi skloniji vožnji skejtborda ili druženju.

Pri dizajniranju gradova s obzirom na zdravlje i održivost za sve dobne skupine, ovi nalazi pružaju jasne dokaze koje planeri, graditelji gradova i pružatelji zdravstvenih usluga mogu koristiti za zagovaranje određenih prirodnih značajki urbanog dizajna.

"Adolescenti su često isključeni iz bilo kakvih odluka o gradovima u kojima žive", rekla je Minaker. "Važno je dobiti njihova mišljenja i kvantificirati njihova iskustva jer iskustva iz djetinjstva utječu na mnoge dugoročne zdravstvene ishode i ishode bolesti."

Sljedeći korak istraživača bit će otkrivanje veze između podataka o mentalnom zdravlju i dugoročnih ekonomskih i socijalnih utjecaja. Buduća istraživanja procijenit će mentalno i fizičko zdravlje djece koja žive u visokim stambenim zgradama, još jedno područje istraživanja koje je slabo razumijeno u Sjevernoj Americi.

Izvor: University of Waterloo