Ljudi koji čine karneval: Leo Rudan iz Lumber kluba Opatija i priča o “petom godišnjem dobu” koje spaja Rijeku i Opatiju
Riječki karneval već desetljećima zauzima posebno mjesto na karti hrvatskih zimskih događanja: nije to samo povorka maski, nego višeslojna tradicija u kojoj se humor, društveni komentar i lokalni identitet stapaju u ono što se na Kvarneru često naziva “peto godišnje doba”. Prema programu objavljenom na službenim stranicama destinacije Rijeka, vrhunac sezone 2026. godine bit će Međunarodna karnevalska povorka u nedjelju 15. veljače, dok se dječja povorka održava 31. siječnja, a izbor kraljice Riječkog karnevala 23. siječnja. U istom razdoblju, prema najavi objavljenoj u medijima na temelju HINA-ine informacije, preuzimanje “ključa grada” najavljeno je za 17. siječnja. U praksi to znači da će Rijeka već od druge polovice siječnja živjeti u ritmu maski, glazbe i ulične energije koja se prelijeva i na okolna mjesta.
U tom mozaiku ljudi i priča, jedna od najzornijih potvrda da karneval čine – karnevalisti – dolazi iz Opatije. Lumber klub Opatija, poznat po nastupima, šalama i upornom čuvanju lokalnih običaja, već godinama povezuje opatijsku karnevalsku scenu s riječkom. U sklopu personalizirane kampanje “Ljudi koji čine karneval”, nakon predstavljanja Sandre Picco iz Draške maškare, u fokus dolazi Leo Rudan: čovjek koji karneval ne doživljava kao jednokratni izlazak u kostimu, nego kao prostor zajedništva, razigranosti i, kako kaže, smislenog veselja.
Ako planiraš doći na povorke i karnevalske dane, gužve i zatvorene ulice znače i praktična pitanja – od dolaska do boravka. Za posjetitelje koji žele biti blizu događanja, korisno je na vrijeme provjeriti
smještaj u Rijeci za vrijeme karnevala ili opcije u okolici, osobito kad se vikendi približe.
Od obrtničke svakodnevice do karnevalske pozornice
Leo Rudan po struci je automehaničar i autoelektričar, a u svakodnevici je samozaposlen u vlastitom obrtu. Automobili i tehnologija njegov su posao i interes, no karneval je prostor u kojem, barem nakratko, prioriteti postaju drukčiji: umjesto alata i dijagnostike, u prvom su planu smijeh, komunikacija s publikom i timski rad. Slobodno vrijeme najradije provodi putujući sa svojom djevojkom Elizabeth i upoznajući nove zemlje i kulture, ali, kako ističe, karneval ima posebno mjesto – kao tradicija koja se živi, a ne samo promatra.
Svoj prvi “veliki” karnevalski korak napravio je 2018. godine, kada je prvi put sudjelovao na Riječkom karnevalu. Taj je trenutak, opisuje, nosio uzbuđenje koje više podsjeća na nastup nego na šetnju: povorka je prošla “nevjerojatno brzo”, ali dojam je ostao snažan zbog atmosfere, publike i osjećaja da si dio veće priče. U tom detalju skriva se jedna od ključnih razlika između gledatelja i karnevalista: prvi dobiju doživljaj, a drugi ga grade.
Upravo zato, kada govori o tome što ga je privuklo karnevalu, ne izdvaja samo jednu stvar. Za njega je to kombinacija zabave, maskiranja i tradicije. U toj mješavini važna je i obiteljska dimenzija: ljubav prema maškarama nosi još iz djetinjstva, kroz obitelj i rodbinu, a povratak u povorku i priključenje Lumber klubu, naglašava, dodatno je potaknula Elizabeth. Karneval je, u tom smislu, i osobna odluka i naslijeđeni običaj: radi se ono što se “oduvijek” radilo, ali svaki naraštaj tome doda vlastitu boju.
Maska kao poruka: “Đardinjeri”, “Maradona” i smijeh publike kao mjerilo
Prva karnevalska maska koju pamti nosila je naziv “Đardinjeri”. Ideja je bila jednostavna i prepoznatljiva: vrtlari i vrtlarice u povorci, uz elemente koji publiku odmah uvuku u šalu. Leo se posebno sjeća detalja koji je, u karnevalskom smislu, pun pogodak – sa zalivalnikom je točio piće članovima grupe i publici. Takve “sitnice” često postanu ono što ljudi prepričavaju: karneval funkcionira kroz male interakcije, kroz trenutke u kojima publika prestaje biti samo promatrač.
No, među svim kostimima, jedna mu je maska ostala posebno draga – “Diego Maradona”. Grupa je prikazivala Napoli i Napolitance, a Leo je utjelovio Maradonu kao njihov simbol i “najveći bog”, uz dozu namjerne ironije: za nogomet, kaže uz smijeh, ima “dvije lijeve noge”, pa je publika dodatno uživala dok je izvodio “trikove”. U toj anegdoti prepoznaje se bit karnevala: nije važno savršenstvo, nego poruka i energija. Karneval, kada je uspješan, publiku nasmije upravo zato što se igra očekivanjima.
Za Lea, smijeh publike je najdraži element cijelog iskustva. Voli kada se poruka prenese kroz šalu, jer tada zna da je ono što grupa radi “sjelo” ljudima. To je i kriterij koji ne ovisi o nagradama, protokolu ili formalnim priznanjima – reakcija publike je neposredna i iskrena. A publika je na Riječkom karnevalu, prema najavama organizatora i gradu, često brojna: u međunarodnoj povorci očekuju se tisuće sudionika i posjetitelja, što čini dodatni izazov, ali i dodatni motiv karnevalistima koji žele ostaviti dojam.
Ako dolaziš iz drugog kraja Hrvatske ili iz inozemstva, karnevalska gužva znači i da je dobro unaprijed provjeriti
ponude smještaja u Rijeci blizu Korza, osobito za vikend kada je najavljena Međunarodna karnevalska povorka.
Rijeka 2026.: datumi, ritam događanja i uloga karnevala u identitetu grada
Riječki karneval nije samo jedan dan povorke. Prema službenim informacijama Grada Rijeke, karneval obuhvaća čitav niz manifestacija: od izbora kraljice, dječjih događanja i karnevalskog bala, do izložbi, koncerata i različitih “karnevalskih sportova”. Vrhunac su maskirane povorke koje prolaze centrom grada, tradicionalno u razdoblju prije Pepelnice, a važnu ulogu imaju i prepoznatljivi sudionici poput Halubajskih zvončara, koji se u riječkoj priči spominju kao sudionici od samih početaka obnovljenog karnevala.
Službene programske najave za 2026. dodatno pojašnjavaju strukturu sezone: izbor kraljice krajem siječnja, dječja povorka krajem siječnja te međunarodna povorka sredinom veljače. Mediji su, pozivajući se na HINA-u, prenijeli i detalj o preuzimanju “ključa grada” 17. siječnja, što simbolički označava početak razdoblja u kojem maškare preuzimaju grad. U praksi, to je trenutak kada se u Rijeci mijenja raspoloženje: grad ulazi u režim ulice, satire, glazbe i zajedničkog veselja.
Takav okvir važan je za razumijevanje zašto se karnevalistima poput Lea ne svodi sve na kostim. On se nadovezuje na kontinuitet: “kako su radili naši stari, tako i mi nastavljamo”, uz podsjećanje na staru izreku koja, u lokalnom ključu, naglašava vrijednost običaja. U vremenu u kojem se zajednice često rasipaju između posla, tehnologije i ubrzanog ritma, karneval postaje rijedak prostor u kojem je “biti dio” važnije od “biti sam”.
Opatija u petom godišnjem dobu: Balinjerada i lokalne karnevalske točke koje se nadovezuju na Rijeku
Karnevalska sezona na Kvarneru ne završava gradskim granicama. Opatija, kao susjedna destinacija s vlastitom tradicijom, svake godine u karnevalsko vrijeme dobiva dodatnu dinamiku. Prema službenoj objavi Grada Opatije o karnevalu 2026., i Opatija ulazi u razdoblje “petog godišnjeg doba” s programima koji ciljaju različite generacije. Prema kalendaru događanja Turističke zajednice grada Opatije, Balinjerada je najavljena za 8. veljače 2026. na opatijskoj glavnoj ulici, uz jutarnji termin, a isti dan predviđena su i događanja namijenjena djeci, uključujući dječji karnevalski korzo.
Za Lea je Balinjerada jedna od tradicija koju posebno izdvaja. I to nije slučajno: Balinjerada se u Opatiji doživljava kao specifičan karnevalski “sport” – spoj domišljatosti, brzine, maski i publike koja često ispunjava trasu. U kontekstu cijelog Kvarnera, takvi događaji stvaraju karnevalsku mrežu: posjetitelji mogu planirati više dana i više lokacija, a grupe poput Lumber kluba funkcioniraju kao živa veza između mjesta.
Tko želi doživjeti i Opatiju i Rijeku u istom karnevalskom tjednu, praktično je razmotriti
smještaj između Opatije i Rijeke, posebno jer se programi nastavljaju iz vikenda u vikend.
Lumber klub Opatija: udruga kao zajednica i “mama” ekipe
U karnevalskim grupama postoji hijerarhija, ali ona nije nužno formalna. Često je najvažnija osoba ona koja drži ljude na okupu, zna raspored, brine o detaljima i, kada treba, smiruje tenzije. Leo kao uzor među karnevalistima izdvaja predsjednicu Lumber kluba Opatija, Oli Tomičić, koju opisuje kao osobu koja je godinama “mama” ekipi i vodi cijelu skupinu. U toj slici nije riječ samo o organizaciji, nego o emocionalnom lijepku bez kojeg se volonterske udruge teško održavaju.
Da Lumber klub u ovom razdoblju ima i dodatnu simboliku, potvrđuju i izvještaji iz lokalnih medija: prema Novom listu, klub u aktualnoj sezoni obilježava 60. rođendan, a opatijski Pust dobio je ime “Za Pust parićan”. Takvi detalji važni su jer pokazuju kako karneval nije samo “program”, nego i lokalna kronika – svaka godina nosi vlastitu priču, vlastite interne šale i poruke koje publika prepoznaje.
Što karneval znači danas: očuvanje običaja, nove generacije i poziv koji vrijedi i za one koji nikad nisu bili
Kada Leo govori o budućnosti karnevala, ne ide u velike teorije. Njegova je poruka jednostavna: običaje treba čuvati i prenositi mladima. Ako se barem dio toga uspije prenijeti, smatra da je posao obavljen. U toj skromnosti ima realizma: karneval, kao tradicija, opstaje samo ako u njega ulaze novi ljudi, ako se djeca naviknu da je normalno maskirati se, izaći na ulicu, sudjelovati, biti dio grupe ili barem razumjeti poruku koja se nosi u povorci.
Istodobno, Leo ne zatvara karneval u granice “našeg područja”. Naprotiv, poručuje mladima i svima koji nikada nisu posjetili Rijeku u vrijeme maškara da je to prilika za isključivanje iz svakodnevnih briga i dijeljenje veselja s drugima. Karneval, u njegovoj interpretaciji, nije rezerviran za “insajdere”; to je događaj otvoren svakome tko želi doživjeti grad drugačije. Moto koji se često veže uz karnevalsko razdoblje – “Budi što želiš” – u toj je priči poziv na maštu, ali i na kratko oslobađanje od uloga koje inače nosimo.
U sezoni 2026., s jasno istaknutim datumima riječkih povorki i opatijskih događanja, taj poziv dobiva i praktičnu dimenziju: planiranje dolaska, kretanja i boravka. No, iza logistike ostaje ono što karnevalisti poput Lea stavljaju u prvi plan: da se publika smije, da se poruka prenosi kroz šalu, i da se tradicija ne čuva u vitrini, nego na ulici – među ljudima.
Izvori:- Visit Rijeka (službene stranice destinacije) – program i ključni datumi Riječkog karnevala 2026. (link)
- Grad Rijeka (službene stranice) – pregled sastavnica i tradicija Riječkog karnevala (link)
- Glas Istre / HINA – najava Riječkog karnevala 2026., uključujući datum preuzimanja “ključa grada” i datum međunarodne povorke (link)
- Visit Opatija (TZ grada Opatije) – kalendar događanja s najavom Balinjerade 8. veljače 2026. (link)
- Grad Opatija (službene stranice) – objava o karnevalu u Opatiji 2026. i programu sezone (link)
- Novi list – izvještaj o početku karnevala u Opatiji, Pustu i obilježavanju 60 godina Lumber kluba Opatija (link)
Kreirano: ponedjeljak, 19. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini