Rekordna Nova godina na Lošinju: Otok vitalnosti u 2026. ušao s 4.648 gostiju

Lošinj je blagdansku sezonu 2025./2026. zaključio rezultatom kakav se na otoku dosad nije bilježio. Prema podacima Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, na dan 1. siječnja 2026. na otoku je boravilo 4.648 gostiju, što je označeno kao najveći novogodišnji rezultat do sada. U razdoblju od 29. prosinca 2025. do 1. siječnja 2026. ostvareno je ukupno 17.128 noćenja, odnosno 7 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije.

Brojke su važan signal za cijeli Kvarner, ali i za hrvatski turizam koji posljednjih godina intenzivno traži načine kako ravnomjernije rasporediti promet izvan ljetnih mjeseci. Lošinj se pritom izdvaja jer već desetljećima gradi identitet “Otoka vitalnosti” na spoju blage klime, borove šume, morskog zraka i sadržaja koji potiču boravak na otvorenom. U novogodišnjem tjednu to se pretočilo u gust raspored događanja, ali i u ugođaj zbog kojeg gosti ne dolaze samo “na doček”, nego na nekoliko dana odmora.

U praksi, Lošinj je i ovaj put privukao različite profile posjetitelja: od obitelji koje traže sadržaje za sve generacije, do parova i grupa prijatelja koji žele mirniji, “sporiji” doček, uz šetnje uz more i borove te večernje programe u gradu. Dodatnu privlačnost stvaraju i tradicije koje su postale dio lošinjske blagdanske prepoznatljivosti, poput novogodišnjeg kupanja u Sunčanoj uvali, događaja koji simbolično “otvara” godinu prije samog dočeka.

Smještajna slika rekorda: hoteli prednjačili, kamp Čikat pokazao snagu zimskog turizma

Struktura smještaja najzornije pokazuje koliko je Lošinj u zimskim mjesecima postao raznolika destinacija. Najveći broj gostiju boravio je u hotelima (2.284), kamp Čikat ugostio je 1.888 gostiju, a privatni smještaj izabrao je 476 posjetitelja. Takav omjer upućuje na dvije važne činjenice: prvo, da je hotelska ponuda i dalje glavna okosnica potražnje u blagdanskom razdoblju, a drugo, da je cjelogodišnje kampiranje na otoku preraslo nišni trend i postalo ozbiljan adut destinacije.

Za posjetitelje koji planiraju dolazak u razdobljima pojačanog interesa – bilo za blagdane, događanja ili vikend-bijeg – pravilo je jednostavno: što ranije rezervirati, to bolje. Posebno se to odnosi na termine oko 31. prosinca, kada se traže lokacije uz rivu, gradski trg i uvalu Čikat. Prije odluke dobro je provjeriti ponude smještaja u Malom Lošinju i usporediti dostupnost u centru s opcijama u mirnijim zonama, koje su i zimi dobro povezane šetnicama i lokalnim prometnicama.

Ovakva smještajna slika upućuje i na promjenu u načinu putovanja: dio gostiju sve češće bira boravak koji kombinira prirodu i komfor, pa su traženi i objekti s dodatnim sadržajima (wellness, zatvoreni bazeni, sauna), ali i smještaj koji je najbliže šetnicama i “lungomare” rutama po kojima je otok poznat. Upravo u tome Lošinj ima prednost: čak i zimi, velik dio doživljaja odvija se vani – na stazama uz more, u borovim šumama i u mirnijim uvalama.

Tko je došao na Lošinj: Austrija ispred Slovenije, Njemačke i Poljske

Novogodišnje razdoblje na Lošinju tradicionalno se oslanja na emitivna tržišta srednje Europe, a i ovoga puta njihova je prevaga bila jasna. Među posjetiteljima su dominirali gosti iz Austrije (36,4 posto), zatim Slovenije (20,6 posto), Njemačke (15,7 posto) i Poljske (11,5 posto). Uz njih, zabilježen je i značajan udio gostiju iz Hrvatske i Italije te drugih europskih zemalja, što potvrđuje široku prepoznatljivost destinacije i izvan “standardnog” kruga zimskih putnika.

Praktični razlozi za taj interes obično su kombinacija dostupnosti i doživljaja. Lošinj je za većinu navedenih tržišta cestovno dostižan, a zimi nudi drukčiji ritam odmora: bez ljetnih gužvi, uz više prostora na šetnicama i u uvalama, ali uz sadržaje koji stvaraju osjećaj “živog” mjesta. Ako se dolazi na više dana, mnogi gosti biraju smještaj na pješačkoj udaljenosti od glavnih događanja, pa se i u tom smislu isplati na vrijeme pogledati smještaj blizu mjesta događanja u Malom Lošinju, osobito u danima kada se programi preklapaju.

U novogodišnjem tjednu destinacije često dobivaju “dodatne bodove” upravo na detaljima: sigurnost, čistoća, dostupnost sadržaja, ali i dojam gostoljubivosti. Lošinj je, prema dostupnim opisima posjetitelja i organizatora, svoju blagdansku ponudu temeljio upravo na takvom pristupu – sadržajima koji su dostupni svima i atmosferi koja se gradi kroz cijeli prosinac, a ne samo u jednoj noći.

Koji su kapaciteti radili: otvoreni Bellevue, Punta i Čikat, Aurora i Vespera za zatvorene grupe

Tijekom blagdana vrata su gostima otvorili Hotel Bellevue, Vitality Hotel Punta te kamp Čikat. Istodobno su Hotel Aurora i Family Hotel Vespera radili za zatvorene grupe, što je u zimskim mjesecima uobičajen model poslovanja – od sportskih priprema do organiziranih putovanja i poslovnih okupljanja. Upravo ta kombinacija “otvorenih” kapaciteta za individualne goste i posebnih aranžmana za grupe omogućuje da se dio prometa osigura i u razdoblju kada je prirodna potražnja manja nego ljeti.

Za goste je to značilo veću mogućnost izbora: od hotela s razvijenim wellness sadržajima do zimskog kampiranja u borovoj šumi uz more. U praksi, oni koji žele naglasak na aktivnostima na otvorenom često biraju područje Čikata, dok se gosti usmjereni na gradski ugođaj radije smještaju bliže centru. U oba slučaja, korisno je unaprijed provjeriti opcije smještaja u zoni Čikata i usporediti ih s ponudom u centru Malog Lošinja ili u Velom Lošinju, ovisno o tome planira li se boravak bez automobila.

Raznolikost ponude posebno dolazi do izražaja u zimskom razdoblju, kada gosti nerijetko traže “dvostruki” doživljaj: danju boravak u prirodi, a navečer sadržaje u zatvorenom (gala večere, koncerti, wellness). Upravo takav profil potražnje čini predsezonu i posezonu ključnim razdobljima za destinacije koje žele stabilniji, cjelogodišnji promet.

Blagdanski sadržaji: glazba, lokalna gastronomija i program na svježem zraku

Adventsko i novogodišnje razdoblje na Lošinju obilježila je izražena “outdoor” dimenzija. Na trgu i u središtu grada organizirana su druženja uz glazbeni program, a u ponudi su se isticale lokalne gastro priče koje blagdansku atmosferu čine prepoznatljivom i gostima koji na otok dolaze već godinama. Takav koncept posebno dobro funkcionira zimi, kada otok doživljavate polaganije: šetnja uz more, kratko zadržavanje uz kućice na trgu, a zatim povratak u hotel, apartman ili kamp.

No, novogodišnji kalendar na Lošinju nije stao na jednoj večeri. Kraj prosinca i početak siječnja donijeli su programe koji se preklapaju i nadopunjuju: obiteljske aktivnosti tijekom dana, večernje koncerte i DJ programe, ali i sadržaje koji se na Jadranu rijetko vežu uz zimu. Među njima je posebno istaknuto tradicionalno novogodišnje kupanje na plaži Veli žal u Sunčanoj uvali, događaj koji se na otoku opisuje kao “Nova prije Nove”. Upravo takvi momenti – kada se u istoj slici spajaju more, hladniji zrak, božićni rekviziti i mnoštvo promatrača – stvaraju priče koje se prenose dalje i potiču nove dolaske.

Za posjetitelje koji žele spojiti doček i razgledavanje, česta je praksa da boravak produže na nekoliko dana te obiđu i Veli Lošinj, Osor ili manja mjesta arhipelaga. U takvom planu važna je logistika, pa se često traži smještaj koji omogućuje brz izlazak na šetnice i jednostavan pristup gradu. U tim situacijama pomaže provjeriti smještaj za posjetitelje Lošinja koji je dobro pozicioniran za kombiniranje programa i prirode, bez potrebe za stalnim ulascima u automobil.

Ovaj “produženi” model boravka izravno je povezan s rastom noćenja. Kada destinacija ponudi sadržaj koji traje više dana, gost rjeđe dolazi samo na jednu večer. U konačnici, to je i osnovna logika produljenja sezone: više manjih razloga za dolazak, umjesto jednog velikog događaja koji traje nekoliko sati.

Humanitarna nota adventa: 16 godina “Zajednica za zajednicu”

Posebnu vrijednost i ovoga je puta imala humanitarna dimenzija lošinjske blagdanske priče, koja se – prema organizatorima – razvija već šesnaest godina. Kroz brojne akcije, aukcije i inicijative, lokalne udruge, klubovi i građani zajednički su prikupljali sredstva za dobrobit zajednice. Takav model daje dodatnu težinu programu jer pokazuje da turizam nije samo sezonska industrija, nego i okvir u kojem se mogu jačati društvene veze i solidarnost.

U praksi, humanitarna komponenta nije bila usputna, nego dio identiteta cijelog programa. Od događanja za obitelji do sportskih i rekreativnih akcija, poruka je ostala ista: gosti se pozivaju da sudjeluju, a lokalna zajednica da kroz zajednički napor ostavi konkretan trag. Takav pristup sve češće postaje standard u destinacijama koje žele održivo upravljanje turizmom, osobito u razdobljima kada su događanja važna za život mjesta, a ne samo za broj noćenja.

Što rekord znači za cjelogodišnji turizam

Brojevi s prijelaza godine nisu tek statistika: oni su test sposobnosti destinacije da funkcionira izvan ljeta. Lošinj, koji već godinama ulaže u sadržaje vezane uz zdravlje, aktivni odmor i kvalitetu prirodnog okoliša, ovim rezultatom potvrđuje da zima može biti tržišno relevantna. Ključ je u tome da se ne prodaje samo “noć dočeka”, nego cjelovito iskustvo: šetnje, rekreacija, gastronomija, događanja i smještaj koji je otvoren i prilagođen hladnijem dijelu godine.

Direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković poručio je da ovakvi rezultati potvrđuju smjer kojim destinacija ide: “Ovi iznimni rezultati potvrđuju da Lošinj uspješno gradi cjelogodišnji turizam i da gosti prepoznaju kvalitetu ponude, autentičnost destinacije i trud uložen u organizaciju. Posebno nas veseli činjenica da Lošinj ostavlja snažan dojam u svim godišnjim dobima.”

Takva poruka važna je i za lokalno gospodarstvo. Cjelogodišnji turizam u pravilu znači stabilniji radni kalendar, veću potražnju za uslugama izvan ljeta i bolju otpornost na promjene u tržištu. Ujedno otvara prostor da se sadržaji razvijaju postupno, bez pritiska da se “sve mora dogoditi u srpnju i kolovozu”. Rekordna Nova godina stoga nije samo priča o dočeku, nego i pokazatelj da su ulaganja u sadržaje i organizaciju počela vraćati rezultate.

Kako zadržati momentum nakon blagdana

Izazov nakon uspješnih blagdana je zadržati vidljivost i promet u mjesecima koji slijede. Lošinj to nastoji postići kroz događanja, programe vezane uz zdravlje te sadržaje na otvorenom, a važnu ulogu ima i činjenica da dio smještajnih kapaciteta radi i izvan ljeta. Za goste to znači da se otok može doživjeti i nakon 1. siječnja, u mirnijem ritmu, ali bez osjećaja da je sve “zatvoreno”.

U takvim terminima osobito su tražene opcije koje kombiniraju prirodu i komfor, pa gosti često biraju objekte s dodatnim sadržajima poput wellnessa. Tko planira kraći bijeg u siječnju ili veljači, obično prvo provjeri smještaj s dodatnim sadržajima na Lošinju, a zatim planira dnevne šetnje i izlete prema vlastitim navikama. Upravo taj spoj – aktivan dan i ugodna večer – čini zimsku ponudu otoka uvjerljivom i za goste koji inače na Jadran dolaze isključivo ljeti.

Uz rekordnih 4.648 gostiju na prijelazu godine i više od 17 tisuća noćenja u četiri dana, Lošinj u 2026. ulazi s jasnom porukom: zima na Jadranu ne mora biti sezona tišine. Kada se spoje sadržaji, otvoreni kapaciteti i prepoznatljiv identitet destinacije, otok može ostati živ i u razdoblju kada se većina obale tek priprema za proljeće.

Izvori:
- Turistička zajednica Grada Malog Lošinja (Visit Lošinj) – službene informacije o Adventu na Lošinju (6.12.2025. – 3.1.2026.) (link)
- Turistička zajednica Grada Malog Lošinja (Visit Lošinj) – događanje “Novogodišnje kupanje na otoku vitalnosti” (30.12.2025.) (link)
- HRT Magazin – reportaža o tradicionalnom kupanju u Malom Lošinju (navod o više od 100 kupača i temperaturi mora) (link)
- Visit Lošinj – press cut (Novi list, 3.1.2025.) o novogodišnjem turističkom prometu prethodne sezone (usporedni kontekst) (link)
- Otoci.eu – pregled novogodišnjeg programa na Lošinju do 3. siječnja 2026. (kontekst događanja) (link)
- Visit Lošinj – press cut (Novi list, 13.12.2024.) o međunarodnom priznanju održivosti (Green Destinations) (link)