Bugarima putovanja u inozemstvo više nisu luksuz: tržište koje brzo raste i mijenja navike europskog turizma
Unatoč činjenici da je Bugarska godinama pri dnu Europske unije po razini raspoloživog dohotka, putovanja bugarskih građana u inozemstvo rastu i postaju sve vidljiviji dio potrošnje kućanstava. Prema Eurostatu i statistici o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC), Bugarska se među državama članicama redovito pojavljuje među zemljama s najnižim vrijednostima medijalnog ekvivalentnog raspoloživog dohotka. Taj se podatak često uzima kao argument da bi međunarodna putovanja trebala ostati ograničena na manji dio populacije, no najnoviji službeni pokazatelji mobilnosti i turističke potrošnje sugeriraju drukčiju sliku. U praksi se formira profil putnika koji planira dulji odmor, spremniji je putovati dalje nego ranije i sve češće razmatra proizvode poput krstarenja. Za turističke destinacije i prijevoznike, Bugarska se time profilira kao malo, ali brzo rastuće emitivno tržište koje vrijedi pratiti u 2026. godini.
Rast putovanja u inozemstvo vidljiv je već na mjesečnoj razini
Kretanja u 2025. godini ilustriraju koliko je potražnja snažna i kako se može prelijevati iz mjeseca u mjesec. Bugarska novinska agencija (BTA), pozivajući se na podatke Nacionalnog statističkog instituta (NSI), izvijestila je da je u kolovozu 2025. zabilježeno 1.078.900 putovanja bugarskih građana u inozemstvo, što je 19,4% više nego u kolovozu 2024. Prema istom izvoru, rast je registriran u svim promatranim svrhama putovanja, što upućuje na to da međunarodna mobilnost nije ograničena samo na godišnje odmore. U turističkoj industriji upravo takvi mjesečni podaci često djeluju kao rani indikator promjene navika jer pokazuju koliko brzo tržište može reagirati na cijene prijevoza, ponudu smještaja i dostupnost linija. Kada se rast bilježi u špici sezone, postavlja se pitanje može li se dio potražnje preusmjeriti i na predsezonu ili posezonu. U bugarskom slučaju, kombinacija blizine popularnih destinacija i sve bolje zračne povezanosti stvara preduvjete da putovanja postanu češća i ravnomjernije raspoređena tijekom godine.
Važno je i to da mjesečna statistika često otkriva pomake u ponašanju koji se u godišnjim zbirnim brojkama razvodne. Na tržištima gdje kućanstva pažljivo planiraju budžet, promjene u cijenama karata ili pojava novih linija mogu u kratkom roku potaknuti dodatni val putovanja. To je posebno relevantno za destinacije koje se natječu za goste iz zemalja s nižim dohotkom, jer i relativno mala razlika u cijeni može odlučiti između kraćeg regionalnog putovanja i duljeg odmora u udaljenijoj zemlji. Upravo zato se Bugarsku sve češće promatra kao “tržište u ubrzanju”, a ne kao statičnu kategoriju s ograničenom kupovnom moći. Za destinacije koje žele rasti u 2026. godini, ključ je razumjeti da se potražnja može pojaviti brzo, ali i da je osjetljiva na praktične faktore poput povezanosti i ukupne cijene aranžmana.
Tko putuje i zašto: dob, motivi i struktura turističkih odlazaka
NSI u objavi o turističkim putovanjima i turističkoj potrošnji za treće tromjesečje 2025. navodi da je 1,9 milijuna bugarskih rezidenata ostvarilo turistička putovanja. Od toga je 21,3% putovalo samo u inozemstvo, dok je dodatnih 4,5% kombiniralo putovanja unutar Bugarske i putovanja u inozemstvo. Prema NSI-ju, najviše putnika bilo je u dobnoj skupini 45–64 godine, no udio putovanja u inozemstvo bio je najviši među osobama od 25 do 44 godine. Za destinacije, to je jedan od najkorisnijih pokazatelja: tržište nose dobne skupine koje su u aktivnoj radnoj dobi, često s većom spremnošću na planiranje i kombiniranje različitih vrsta smještaja i prijevoza. Takvi putnici istodobno su važni i kao segment koji putuje s djecom, te kao segment koji je najviše izložen digitalnim kanalima prodaje. Drugim riječima, to je publika koja može relativno brzo mijenjati navike, osobito kada dobije jasnu ponudu i dobru logistiku.
Motivi putovanja dodatno objašnjavaju kako tržište funkcionira. U mjesečnom izvješću NSI-ja o putovanjima u inozemstvo u studenome 2025. zabilježeno je 675.702 putovanja bugarskih rezidenata u inozemstvo. U strukturi svrha, „ostali razlozi“ činili su najveći udio (46,4%), zatim putovanja radi odmora i rekreacije (31,0%), te poslovna putovanja (22,6%). Takav raspored sugerira da se međunarodna mobilnost ne svodi samo na turizam u užem smislu, nego obuhvaća posjete, privatne i obiteljske razloge, kao i poslovne obveze. Za destinacije, to znači da dio potražnje dolazi kroz “neklasične” kanale, primjerice kroz posjete rodbini i prijateljima, gdje se putnik može odlučiti produljiti boravak i dodati turističke aktivnosti. U tom smislu, granica između “drugih razloga” i turističke potrošnje često je porozna: putovanje započeto iz osobnog razloga može završiti kao produženi odmor, osobito ako destinacija nudi dobar sadržaj i jasne informacije.
Destinacije: susjedstvo i dalje dominira, ali se radijus putovanja širi
NSI-jevi podaci za studeni 2025. jasno pokazuju da su regionalno bliske zemlje i dalje najčešći odabir. Među najčešćim odredištima bili su Türkiye (202.258 putovanja), Grčka (112.149) i Rumunjska (71.417), a zatim Srbija (66.684), Njemačka (33.820) i Austrija (25.931). Dominacija susjednih zemalja očekivana je zbog cestovne dostupnosti, kratkih odmora i čestih posjeta rodbini i prijateljima. Međutim, u vrhu se pojavljuju i odredišta koja se u praksi teže ostvaruju bez leta ili presjedanja, poput Ujedinjene Kraljevine (20.215) i Španjolske (14.175). Sama činjenica da se takve zemlje nalaze visoko na popisu sugerira da se dio tržišta već nalazi u fazi u kojoj putovanje više ne znači samo “do susjeda”, nego i prema zapadnoj Europi. To je upravo ona zona u kojoj destinacije mogu dobiti ili izgubiti bitku: kada putnik počinje birati između nekoliko udaljenijih opcija, presuđuju dostupnost linija, ukupna cijena i osjećaj vrijednosti.
Za europske destinacije ova slika ima praktičnu implikaciju. Regionalne destinacije natječu se cijenom, blizinom i jednostavnom logistikom, dok city break i mediteranske destinacije natječu se sadržajem, doživljajem i dostupnošću letova. U trenutku kada se pojave povoljnije zrakoplovne karte i bolja povezanost, putnici su spremniji razmotriti i “dalje” opcije, čak i ako raspolažu ograničenijim budžetom. U takvom okruženju važna je i fleksibilnost ponude: putnik koji kombinira let, apartman i nekoliko plaćenih aktivnosti često traži transparentne informacije o troškovima. Ako destinacija uspije pokazati da je ukupno putovanje izvedivo i vrijedno, dobiva priliku osvojiti putnika koji se tek “otvara” prema daljim odredištima. Upravo zato se na tržištima u rastu često događa da jedna dobra sezona postane temelj za višegodišnji rast, jer se navika putovanja i preporuke u društvenom krugu brzo šire.
Zračna povezanost kao akcelerator: rekordi Sofije i širenje ponude
Rast broja putovanja teško je odvojiti od širenja zračne mreže i oporavka prometa nakon pandemije. Sofijski aerodrom objavio je da je 2025. opslužio rekordnih 8,4 milijuna putnika, što je 6,2% više nego 2024., te 18,4% više nego 2019. godine. Takav rast ne znači samo veći broj putnika, nego i veći broj sjedala na tržištu, više linija i više mogućnosti presjedanja. U praksi, veća ponuda često spušta prosječne cijene na određenim rutama, a to je posebno važno za tržišta na kojima kupovna moć ostaje ograničavajući faktor. Kada putnik vidi da se do željene destinacije može doći jednostavno i uz prihvatljiv trošak, veća je vjerojatnost da će putovanje planirati dulje i da će ga nadograditi dodatnim sadržajima. Drugim riječima, dostupnost prijevoza često je prva barijera koja se mora srušiti prije nego što se počnu mijenjati navike u duljini boravka i izboru destinacije.
Za destinacije koje žele privući bugarske goste, rast prometa u Sofiji ima vrlo konkretnu poruku: kapacitet prijevoza sve manje postaje usko grlo. U takvim uvjetima, razlika između destinacija koje rastu i onih koje stagniraju često ovisi o tome koliko su prisutne u prodajnim i inspiracijskim kanalima u trenutku kada putnik traži ideju, a zatim i praktične informacije. Još jedan učinak rasta prometa jest širenje “mreže iskustava”: što više ljudi putuje, brže se šire preporuke, fotografije i rutine planiranja. Putovanje time prelazi iz povremenog luksuza u normalizirani dio životnog stila, osobito među mlađim i urbanim skupinama. Za turistički marketing to je trenutak kada ulaganje u vidljivost može imati višestruki povrat, jer se tržište još uvijek formira i traži “svoje” destinacije.
Potrošnja u inozemstvu veća je nego kod kuće: signal o vrijednosti, sadržaju i duljini boravka
Za turističku industriju ključan pokazatelj nije samo broj putovanja, nego i potrošnja po putovanju. NSI u objavi za treće tromjesečje 2025. navodi da je prosječna potrošnja po osobi na privatnim putovanjima iznosila 884,23 leva u inozemstvu, naspram 509,62 leva u Bugarskoj. Na poslovnim putovanjima razlika je još izraženija: 1.239,85 leva u inozemstvu u odnosu na 291,86 leva u zemlji. Ovi prosjeci ne otkrivaju izravno broj noćenja, ali u praksi često prate dulji boravak, skuplji prijevoz ili odabir sadržajnijih programa. Kada putnik potroši više u inozemstvu nego kod kuće, to obično znači da putovanje uključuje i dodatne aktivnosti, izlete i troškove koji se gomilaju tijekom više dana. Za destinacije, to je signal da fokus ne treba biti samo na privlačenju dolazaka, nego na kreiranju razloga da gost ostane dulje i da potroši u lokalnoj ekonomiji.
NSI također navodi da je u strukturi izdataka najveći udio, i na domaćim i na inozemnim putovanjima, imao trošak hrane, pri čemu je u inozemstvu iznosio 37,2% ukupne potrošnje. To je važan podatak jer potvrđuje da prihod od gostiju ne završava samo u smještaju. Ugostiteljstvo, lokalna ponuda i sadržaji koji potiču potrošnju u destinaciji presudni su za ukupni ekonomski učinak. Za destinacije koje ciljaju bugarsko tržište, kvalitetna gastronomija, jasne informacije o cijenama i ponuda koja se može uklopiti u obiteljski budžet imaju posebno velik značaj. Kada se putnik osjeća sigurno u procjeni troškova, spremniji je produljiti boravak ili dodati još jedan izlet. U kombinaciji s pristupačnim prijevozom, upravo takvi “mikro-odluke” mogu pretvoriti tržište u rastu u stabilan izvor gostiju.
Samostalna organizacija putovanja: dominiraju „independent“ putnici
Promjene su vidljive i u načinu planiranja. Prema NSI-ju, u trećem tromjesečju 2025. čak 86,6% privatnih turističkih putovanja bilo je registrirano kao samostalno organizirano. Udio privatnih putovanja bez ikakve rezervacije bio je 92,0% u Bugarskoj, ali je i u inozemstvu iznosio 67,6%. To sugerira rast fleksibilnih obrazaca putovanja: dio putnika oslanja se na privatni smještaj, last minute odluke, vlastiti prijevoz ili digitalne platforme koje omogućuju brzu kupnju bez klasičnog posredovanja. Takav profil putnika često je osjetljiv na kvalitetu informacija: želi znati kako doći, gdje parkirati, kako funkcionira javni prijevoz i koliko koštaju osnovne stvari. Za destinacije, to znači da se natjecanje sve manje vodi samo na razini agencijskih paketa, a sve više kroz digitalnu vidljivost i praktičnost.
U operativnom smislu, to je pomak koji mijenja pravila igre. Putnik koji samostalno slaže putovanje često kombinira više kanala, uspoređuje cijene i traži brze potvrde. Destinacije koje nude jednostavan proces rezervacije, transparentne informacije o cijenama i dostupne ulaznice za atrakcije imaju prednost. Budući da je, prema NSI-ju, “odmor i rekreacija” dominantan motiv na turističkim putovanjima, posebno je važno nuditi konkretne ideje: gdje se kupati, što vidjeti, koje su aktivnosti pogodne za djecu, gdje su kulturni programi i kako uštedjeti bez odricanja od doživljaja. Na tržištu gdje se navike još formiraju, dobro strukturirane informacije često su jednako važne kao i sama cijena.
Kruzeri i daleka putovanja: globalni trendovi otvaraju prostor za nova emitivna tržišta
Zanimljiv segment rasta u posljednjim godinama su krstarenja, koja dio putnika doživljava kao način da u jednom odmoru posjeti više destinacija uz relativno jednostavnu logistiku. Cruise Lines International Association (CLIA) u izvješću o stanju industrije navodi da je globalni broj putnika na oceanskima krstarenjima dosegnuo 34,6 milijuna u 2024., dok se za 2025. očekuje 37,7 milijuna putnika. Takvi trendovi upućuju na širenje industrije i rast broja putnika koji krstarenje biraju prvi put, što otvara prostor i za emitivna tržišta koja ranije nisu bila u fokusu. U tom kontekstu i Bugarska može dobiti novu ulogu, osobito ako se nastavi trend rasta zračne povezanosti i dostupnosti letova prema lukama polazišta na Mediteranu i u zapadnoj Europi. Krstarenja su pritom privlačna i zato što nude “paket” u kojem su smještaj i velik dio logistike unaprijed definirani, što može olakšati planiranje kućanstvima koja žele kontrolirati budžet.
Za bugarske putnike kruzer može predstavljati kombinaciju odmora, sadržaja i putovanja kroz više zemalja bez stalnog preslagivanja kofera. Takav proizvod posebno dobro odgovara trendu duljih odmora, jer je često planiran na tjedan dana ili duže. U praksi, dio putnika koji je prije birao samo regionalna putovanja može krstarenje doživjeti kao “siguran iskorak”: putuje dalje, ali u organiziranijem okviru. Za destinacije i luke, to znači da se bugarsko tržište može promatrati kao segment u nastajanju koji raste zajedno s industrijom. Ako se u 2026. godini nastave kampanje usmjerene na “first-time cruisers” i ako se održi rast kapaciteta, krstarenja bi mogla postati jedan od kanala kroz koji Bugari putuju dalje i ostaju dulje.
Zašto destinacije ne bi smjele ignorirati Bugarsku u 2026.
Bugarska po apsolutnom broju putnika neće postati najveće tržište u Europi, ali njezina važnost leži u rastu i promjeni navika. NSI-jevi podaci o dobnim skupinama upućuju na to da je skupina 25–44 godine posebno važna za putovanja u inozemstvo, a to je segment koji traži praktičnost, dobar omjer cijene i kvalitete te iskustva koja se mogu uklopiti u godišnji odmor. Istodobno, mjesečna statistika pokazuje da velik dio putovanja otpada na “ostale razloge”, što sugerira da je mobilnost snažno povezana s društvenim i obiteljskim vezama. Za destinacije, to znači da se bugarsko tržište može razvijati i kroz kanale koji nisu isključivo turistički: posjet se može nadograditi odmorom, a kratko putovanje može postati dulji boravak. Na tržištu koje raste, takvi prijelazi su česti i čine razliku između “jednog noćenja” i punog odmora.
Drugi razlog je sezonalnost. Tržišta u rastu često pokazuju veću spremnost putovati izvan vrhunca sezone, kada su cijene povoljnije i kada je dostupnost smještaja veća. To je prilika za destinacije koje žele produljiti sezonu, razvijati kulturne programe, sportske događaje ili kongresni turizam. Treći razlog je “efekt mreže”: kako raste broj putnika i frekvencija letova, sve je lakše prodati destinaciju kao realnu opciju. U tom smislu, objava sofijskog aerodroma o rekordnim brojkama u 2025. nije samo logistička vijest, nego i signal da tržište ulazi u fazu veće stabilnosti. Destinacije koje uđu rano, s jasnom ponudom i komunikacijom, mogu dobiti prednost prije nego što konkurencija postane intenzivnija.
Kako osvojiti dio rasta: preporuke koje proizlaze iz službenih podataka
Ako se službena statistika putovanja i potrošnje uzme kao polazište, nekoliko je smjerova djelovanja koji se nameću destinacijama i turističkim tvrtkama.
Prvo, ponuda treba pratiti dominantne motive. NSI navodi da je u trećem tromjesečju 2025. najveći udio turističkih putovanja, i u zemlji i u inozemstvu, bio radi odmora i rekreacije. To znači da su sadržaji za obitelji, plaže, wellness, kulturne atrakcije i aktivnosti na otvorenom ključni, ali uz jasne informacije o troškovima i dostupnosti.
Drugo, komunikacija mora pratiti putnika koji samostalno organizira putovanje. Visok udio samostalnih putovanja i putovanja bez rezervacije upućuje na to da su digitalna prisutnost, jasne informacije i jednostavan proces rezervacije presudni. Destinacije koje nude praktične vodiče, informacije o dolasku i kretanju, te mogućnost brze kupnje ulaznica i izleta imaju prednost.
Treće, vrijednost se mora pokazati kroz doživljaj. Prosječna potrošnja u inozemstvu, prema NSI-ju, veća je nego kod kuće, a najveći dio izdataka otpada na hranu. To upućuje na važnost gastronomije, lokalnih iskustava i ponude koja potiče potrošnju u destinaciji, od vinskih ruta do festivalskih programa i vođenih tura.
Četvrto, treba pratiti trendove poput kruzerskih putovanja. Globalne brojke CLIA-e pokazuju da industrija raste i da se baza putnika širi. Destinacije koje imaju priliku uključiti se u kruzerske itinerere ili privući putnike prema lukama polazišta i dolaska mogu Bugarsku promatrati kao tržište u nastajanju, posebno ako se povezanost letovima nastavi širiti.
Širi kontekst: mobilnost kao društvena promjena, a ne samo turistički val
Porast putovanja u inozemstvo iz zemlje s niskim raspoloživim dohotkom ne može se objasniti jednim faktorom. Riječ je o kombinaciji ekonomskih promjena, migracijskih veza, povoljnijeg prijevoza i činjenice da su putovanja postala dio životnog stila, osobito među generacijama koje najviše koriste digitalne alate. Službena statistika pokazuje da se navike mijenjaju: putnik sve češće sam organizira putovanje, spremniji je putovati i izvan tradicionalnih okvira sezone te, prema prosjecima potrošnje, češće bira sadržajnije i vrijednosno “jače” odmore u inozemstvu. U 2026. godini to znači da destinacije koje žele rasti trebaju Bugarsku promatrati kao tržište u nastajanju koje se brzo uči i brzo mijenja. Oni koji mu pristupe ozbiljno, s jasnim informacijama, dobrom logistikom i ponudom koja pokazuje vrijednost, mogu osvojiti dio rasta prije nego što se tržište potpuno stabilizira i postane još konkurentnije.
Izvori:- - Nacionalni statistički institut Bugarske (NSI) – turistička putovanja i potrošnja stanovništva, treće tromjesečje 2025. (link)
- - Nacionalni statistički institut Bugarske (NSI) – mjesečni podaci o putovanjima bugarskih rezidenata u inozemstvo, studeni 2025. (PDF) (link)
- - Bugarska novinska agencija (BTA) – putovanja u inozemstvo u kolovozu 2025., rast 19,4% na godišnjoj razini (link)
- - Eurostat (Statistics Explained) – podaci o raspoloživom dohotku i nejednakosti u EU (EU-SILC) (link)
- - Sofia Airport – objava o rekordnih 8,4 milijuna putnika u 2025. (link)
- - Cruise Lines International Association (CLIA) – State of the Cruise Industry Report 2025 (PDF) (link)
Kreirano: nedjelja, 08. veljače, 2026.
Pronađite smještaj u blizini