U tijeku prijave za Akcelerator usluga: besplatan program za razvoj inovativnih turističkih rješenja, prijave do 4. veljače 2026.
Prijave za Akcelerator usluga otvorene su do srijede, 4. veljače 2026., a cilj programa je pomoći mikro, malim i srednjim poduzećima da razviju nove ili unaprijede postojeće usluge koje imaju jasnu primjenu u turizmu. Program je, prema objavama organizatora, besplatan za odabrane sudionike i nudi kombinaciju individualnog savjetovanja, mentorstva i praktičnih alata. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) program podržava kao pridruženi partner na Interreg Euro-MED projektu GreenSET. U HTZ-u naglašavaju da je fokus na aktivaciji postojećih resursa tijekom cijele godine, produljenju glavnog dijela turističke godine i rastu prihoda kroz privlačenje novih tržišnih segmenata. Time se Akcelerator usluga pozicionira kao alat koji spaja inovacije, održivost i poslovnu izvedivost, s ciljem da nove usluge budu primjenjive i izvan vršnog ljetnog razdoblja.
Za razliku od brojnih poziva koji se obraćaju isključivo turističkim subjektima, Akcelerator usluga otvoren je i poduzećima iz drugih sektora. Prema objavljenim uvjetima, prijaviti se mogu i tvrtke iz ICT-a, proizvodnje ili kreativnih industrija, ako razvijaju rješenja koja se mogu integrirati u turističku ponudu. To uključuje digitalne alate za putnike, proizvode i usluge koji podižu kvalitetu iskustva, ali i operativna rješenja koja smanjuju potrošnju resursa i troškove. Organizatori poručuju da se od sudionika očekuje spremnost na testiranje i validaciju, a ne samo predstavljanje ideje. U praksi to znači rad na prototipu, provjeru tržišnog interesa i izradu modela koji pokazuje kako će se usluga dugoročno financirati.
Sezonalnost kao trajni izazov: zašto je naglasak na cjelogodišnjoj ponudi
U hrvatskom turizmu visoke brojke često prikrivaju strukturni problem – koncentraciju potražnje u kratkom ljetnom razdoblju. Državni zavod za statistiku (DZS) navodi da je u komercijalnom smještaju u 2024. ostvareno 20,2 milijuna dolazaka i 93,7 milijuna noćenja turista. U strukturi noćenja, prema istim podacima, strani gosti čine više od 90%, što dodatno povećava osjetljivost na promjene u međunarodnoj potražnji i cijenama. U vrhuncu sezone destinacije se suočavaju s opterećenjem infrastrukture, gužvama i rastom troškova, dok se izvan sezone dio kapaciteta nedovoljno koristi. Takav raspored prometa utječe i na tržište rada, jer je teže zadržati kadrove kada je posao snažno vezan uz nekoliko mjeseci. Dugoročno, sezonalnost oblikuje i investicijske odluke, jer se povrat ulaganja oslanja na kratko razdoblje intenzivne potražnje.
Eurostat u analizi sezonalnosti turističkog smještaja za 2024. ističe da je Hrvatska među zemljama s najizraženijom sezonalnošću. U istoj se analizi navodi da je 56% svih noćenja u Hrvatskoj ostvareno u srpnju i kolovozu, što je znatno iznad europskog prosjeka. Eurostat također upozorava da u izrazito sezonskim zemljama zimski mjeseci nose vrlo mali udio godišnjeg prometa, što se potom odražava na stabilnost poslovanja i dostupnost usluga. U tom kontekstu, programi usmjereni na razvoj usluga za predsezonu i posezonu postaju dio šire politike otpornosti destinacija. Ideja nije samo privući goste izvan ljeta, nego i bolje iskoristiti postojeće resurse, radnu snagu i infrastrukturu tijekom godine. Upravo se na tom mjestu, prema HTZ-u, otvara prostor za ciljani razvoj usluga koje dopunjuju klasičnu ponudu i stvaraju nove izvore prihoda.
GreenSET i Interreg Euro-MED: europski okvir za kružnu transformaciju turizma
Akcelerator usluga razvijen je u okviru projekta GreenSET, financiranog kroz Interreg Euro-MED 2021.–2027. Prema službenom opisu projekta, GreenSET je usmjeren na kružnu transformaciju mediteranskog turizma, uz razvoj alata, treninga i metodologije koja poduzećima pomaže da smanje otpad i učinkovitije koriste resurse. U projekt je uključeno devet partnerskih zemalja, a zajednička logika je da mala i srednja poduzeća trebaju praktičnu, operativnu podršku kako bi održivost pretvorila u konkurentsku prednost. Interreg Euro-MED program, prema službenim opisima, financira transnacionalne projekte koji jačaju suradnju i upravljanje u mediteranskoj regiji, uz naglasak na zelenije i pametnije razvojne modele. U turizmu to znači povezivanje institucija, poduzeća i organizacija koje mogu širiti znanje i alate iz jedne zemlje u drugu. GreenSET u toj arhitekturi nastupa kao projekt koji testira konkretne metode, umjesto da ostane na razini općih preporuka. Time se otvara mogućnost da uspješne pilot-usluge postanu primjeri dobre prakse i za druga odredišta.
GreenSET je, prema objavljenom otvorenom pozivu, pokrenuo selekciju poduzeća koja će testirati MEDSSIM metodologiju kroz pilot-aktivnosti. U pozivu se navodi da je cilj odabrati po tri poduzeća po partnerskoj zemlji, ukupno 27, te da poduzeća ne moraju trenutačno biti aktivna u turizmu. Ključni uvjet je da razvijaju uslugu ili rješenje koje se može primijeniti u turizmu i koje ima potencijal za zeleni i kružni iskorak. Odabrani sudionici, prema istom dokumentu, dobivaju prilagođeno mentorstvo, praktične alate i podršku u razvoju koncepta. Naglasak je na tome da se održivost ne tretira kao dodatni trošak, nego kao izvor učinkovitosti, diferencijacije i konkurentnosti. Organizatori navode da metodologija pomaže smanjiti operativne troškove kroz učinkovitije korištenje resursa, uz istodobno otvaranje novih izvora prihoda. Takav pristup posebno je relevantan za destinacije koje se suočavaju s opterećenjem u sezoni i slabom iskorištenošću izvan nje.
MEDSSIM metodologija: od interne analize do validiranog koncepta usluge
Središnji alat Akceleratora usluga je MEDSSIM metodologija (MED Sustainable Service Innovation Methodology), koju organizatori opisuju kao praktičan, korak-po-korak pristup inovaciji usluga. Prema objavljenim informacijama, metodologija poduzeća vodi kroz internu analizu i mapiranje ekosustava, identifikaciju prilika i generiranje ideja, razvoj i validaciju usluga, dizajn održivog poslovnog modela te plan provedbe i kontinuiranog unaprjeđenja. U prvoj fazi naglasak je na razumijevanju vlastitih kapaciteta: što poduzeće realno može isporučiti, gdje su mu ograničenja i koji su procesi najskuplji ili najmanje učinkoviti. Paralelno se mapiraju ključni dionici u ekosustavu, poput partnera u destinaciji, dobavljača, lokalnih institucija i ciljnih korisnika. Time se izbjegava razvoj usluge u izolaciji, bez uvida u to kako će se uklopiti u postojeću ponudu i lanac vrijednosti. Organizatori ističu da takav početak ubrzava kasnije faze, jer ideje počivaju na provjerljivim podacima i jasnim pretpostavkama. U turizmu, gdje se percepcija kvalitete brzo formira i teško popravlja, rani rad na pretpostavkama smanjuje rizik skupih pogrešaka.
U fazi razvoja i validacije ideja se prevodi u konkretan koncept koji se može testirati. Organizatori naglašavaju da je cilj izbjeći situaciju u kojoj se usluga lansira bez provjere, pa tek onda otkriva da ne rješava stvarni problem gosta ili destinacije. Validacija se, prema najavljenoj strukturi programa, može provoditi kroz prototipiranje, pilot ponude ili ciljano testiranje s korisnicima. Nakon toga slijedi dizajn poslovnog modela: kako se usluga naplaćuje, koji su joj glavni troškovi, koji resursi su nužni i kakva je skalabilnost. Poseban naglasak stavlja se na održivost i kružne principe, kako bi se smanjio otpad i optimizirala potrošnja resursa. Organizatori navode da cilj nije samo „zeleniji“ marketing, nego promjene koje se vide u procesima i mjernim pokazateljima. Završetak metodologije predviđa plan provedbe i kontinuiranog unaprjeđenja, kako bi koncept postao operativan, a ne samo prezentacijski dokument.
Tko se može prijaviti: MSP-ovi iz turizma i drugih sektora
Akcelerator usluga namijenjen je mikro, malim i srednjim poduzećima registriranima u Republici Hrvatskoj, uz primjenu EU definicije MSP-a: manje od 250 zaposlenih te godišnji promet do 50 milijuna eura ili ukupna bilanca ispod 43 milijuna eura. Organizatori posebno ističu da prijavitelji mogu dolaziti i iz ne-turističkih sektora, ako razvijaju uslugu s potencijalnom primjenom u turizmu. Time se program pokušava otvoriti inovatorima koji mogu donijeti „bočnu“ vrijednost – tehnologiju, dizajn, proizvod ili proces – koji turističke tvrtke same teže razvijaju. U praksi, turizam se sve više oslanja na digitalizaciju, personalizaciju ponude, pametno upravljanje posjetiteljima i održivije operacije. Zbog toga se rješenja iz drugih sektora mogu pokazati ključnima, osobito kada cilj postane produljenje sezone i povećanje vrijednosti po gostu. Organizatori poručuju da je važnije pitanje što rješenje radi i kako se može implementirati, nego iz koje je djelatnosti prijavitelj došao.
Na službenoj stranici programa organizator daje i praktične primjere profila poduzeća koja trenutačno ne djeluju u turizmu, ali su prihvatljivi prijavitelji. Namjera je pokazati da se traži primjenjivost rješenja, a ne formalna oznaka djelatnosti. U praksi, turizam sve više preuzima alate i pristupe iz tehnologije, dizajna i proizvodnje, pa se inovacije često rađaju izvan klasičnih turističkih tvrtki. Takve prijave mogu biti posebno vrijedne za destinacije koje žele proširiti ponudu izvan ljetne špice i smanjiti operativne troškove kroz učinkovitije procese. Primjeri prihvatljivih profila, kako ih navodi organizator, uključuju sljedeće kategorije.
- ICT poduzeća koja razvijaju aplikacije, samostalno vođene ture ili druge digitalne alate usmjerene na putnike
- proizvodna poduzeća koja nude održive proizvode za posjetitelje, uključujući eko-opremu i rekreacijske proizvode
- poduzeća iz kreativnih industrija koja dizajniraju inovativna iskustva ili nove koncepte usluga
Što sudionici dobivaju i što moraju osigurati
Prema HTZ-u i STEP RI-ju, odabrana poduzeća dobivaju individualno poslovno savjetovanje, mentorsku podršku i praktične alate za razvoj, testiranje i validaciju inovativnih usluga, uz veću vidljivost na europskoj razini. Organizatori navode da svako poduzeće na kraju programa treba imati izrađen novi koncept usluge, prilagođen specifičnim potrebama i razini zrelosti. Naglašava se da se potpora pruža kroz stručne usluge, a ne kroz isplatu novca, pa je ključna vrijednost u znanju, metodologiji i mentorskom radu. STEP RI u uvjetima sudjelovanja navodi da se sudjelovanje tretira kao neizravna državna potpora u obliku savjetodavnih i stručnih usluga, uz procijenjenu vrijednost od 3.600 eura po poduzeću. Organizator pritom ističe da se taj iznos ne isplaćuje korisniku, nego predstavlja vrijednost usluga koje se pružaju bez naknade. Takav model snižava ulaznu barijeru i povećava dostupnost programa manjim tvrtkama koje bi inače teško financirale sličnu razinu ekspertne podrške.
Od polaznika se očekuje aktivno sudjelovanje u radionicama i mentorskim sesijama, dijeljenje relevantnih poslovnih informacija potrebnih za razvoj usluge te osiguravanje sudjelovanja najmanje dvije osobe iz poduzeća. Također se traži imenovanje kontakt-osobe koja koordinira aktivnosti s mentorima, kao i dostupnost za komunikacijske aktivnosti projekta, uključujući mogućnost da se rezultati predstave kroz studije slučaja ili kataloge dobre prakse. STEP RI navodi da se sudjelovanje proteže kroz približno dva mjeseca, s ukupnim angažmanom oko osam radnih dana, uključujući edukaciju, individualne sastanke i samostalne zadatke. Program se prema najavi provodi uživo, uz mogućnost da dio sadržaja odabrani sudionici prate online, ako im je praćenje isključivo uživo otežano. Organizator naglašava da se raspored prilagođava raspoloživosti polaznika kako bi se osigurala provedivost i završetak pilot-aktivnosti. U praksi, to znači da se od sudionika traži jasno planiranje vremena i unutarnja koordinacija, jer razvoj usluge traži odluke i brzu povratnu informaciju iz poduzeća.
Ključni datumi i kriteriji odabira
Rok za prijavu je 4. veljače 2026., a prijave se podnose putem online prijavnog obrasca. Prema objavljenom rasporedu, evaluacija pristiglih prijava planirana je od 5. do 20. veljače 2026. Nakon evaluacije, poduzeća koja budu odabrana trebala bi krajem veljače 2026. biti pozvana na potpisivanje pisma namjere, kojim potvrđuju prihvaćanje uvjeta sudjelovanja. Provedba programa, prema najavi organizatora, odvija se u ožujku i travnju 2026., kada su predviđene radionice i mentorski rad. Time se ciklus razvoja usluge uklapa u razdoblje pred početak glavne sezone, što može biti prednost za poduzeća koja žele testirati rješenje prije ljetne špice. Organizatori ističu i mogućnost dodatnih sastanaka sa stručnjacima uz obostrani dogovor, ako se pokaže potreba za dodatnom podrškom u integraciji novih usluga. Takva fleksibilnost može biti važna za prijavitelje koji razvijaju složenija rješenja, primjerice digitalne sustave ili usluge koje traže više partnera u destinaciji.
Kriteriji odabira, prema objavljenim uvjetima, temelje se na motivaciji i predanosti razvoju usluge, kapacitetu i resursima za aktivno sudjelovanje te otvorenosti prema inovacijama i suradnji. U praksi, to znači da se traži jasna namjera i realan plan angažmana, a ne samo općenita ideja. Organizatori naglašavaju i spremnost na testiranje novih pristupa, što podrazumijeva prihvaćanje povratnih informacija i eventualne promjene koncepta tijekom programa. U takvom okviru, važna je i interna organizacija poduzeća: tko donosi odluke, tko komunicira s mentorima i tko će provesti promjene u procesima. Program, prema najavljenoj strukturi, treba završiti konkretnim konceptom usluge, a to zahtijeva aktivnu ulogu sudionika u svakoj fazi. Organizatori navode da će se odabir provoditi na temelju dostavljenih prijava, u skladu s ciljevima programa i dostupnim kapacitetima pilot-aktivnosti. Time se naglašava i natjecateljski element: broj mjesta je ograničen, a kvalitetno pripremljena prijava može biti presudna.
Što ovakvi programi mogu donijeti: stabilniji prihod i manji pritisak na destinacije
Akceleratori usluga ne mijenjaju strukturu turizma preko noći, ali mogu graditi portfelj rješenja koja postupno mijenjaju ponudu destinacija. U Hrvatskoj, gdje je velik dio noćenja koncentriran u srpnju i kolovozu, svako rješenje koje privuče goste u predsezoni i posezoni smanjuje rizik i povećava stabilnost prihoda. To je važno i za lokalne dobavljače, kulturne institucije i male pružatelje usluga, jer se potrošnja ravnomjernije raspoređuje. Eurostatova analiza sezonalnosti pokazuje da izrazita koncentracija prometa nosi i operativne posljedice, od pritiska na resurse u vrhuncu do slabe iskorištenosti kapaciteta izvan sezone. Zbog toga se razvoj usluga koje bolje koriste postojeću infrastrukturu tijekom cijele godine može promatrati i kao mjera otpornosti destinacije. U praksi to može značiti više sadržaja u proljeće i jesen, bolje vođene tokove posjetitelja, te ponudu koja cilja tržišne segmente s drugačijim navikama putovanja. Programi poput Akceleratora usluga pokušavaju taj pomak postići kroz strukturirani razvoj, a ne kroz improvizaciju.
Za poduzeća koja razmišljaju o prijavi, najvažnije je procijeniti imaju li jasnu priliku koju žele razviti i ljude koji mogu iznijeti proces. Program nudi metodologiju, mentore i strukturu, ali uspjeh ovisi o tome koliko je poduzeće spremno promijeniti postojeće prakse i prihvatiti testiranje u stvarnim uvjetima. Organizatori poručuju da je cilj izaći s konkretnim, razrađenim konceptom usluge, a ne s općim planom ili marketinškom idejom. U kombinaciji s europskim okvirom i razmjenom znanja među partnerima, takav koncept može brže pronaći put do tržišta i potencijalnih suradnji. Ako se pokaže da je usluga održiva i da odgovara potrebama gostiju, ona može postati dio cjelogodišnje ponude destinacije i izvor stabilnijeg prihoda. U konačnici, to je i poruka HTZ-a: produljenje sezone i povećanje vrijednosti turizma traže nove proizvode i usluge, ali i proces koji te ideje pretvara u izvediva rješenja. Akcelerator usluga pokušava upravo to – spojiti inovaciju, održivost i poslovnu disciplinu u kratkom, ali intenzivnom ciklusu razvoja.
Izvori:- Hrvatska turistička zajednica (HTZ) – priopćenje o programu i prijavama ( link )- STEP RI – službena stranica programa Akcelerator usluga (uvjeti, raspored, kriteriji, kontakt) ( link )- GreenSET (Interreg Euro-MED) – otvoreni poziv i opis pilot-aktivnosti MEDSSIM metodologije ( link )- GreenSET (Interreg Euro-MED) – osnovne informacije o projektu i ciljevima kružne transformacije turizma ( link )- Državni zavod za statistiku – priopćenje „Dolasci i noćenja turista u 2024.“ ( link )- Eurostat – „Seasonality in the tourist accommodation sector“ (podaci za 2024., objava 2025.) ( link )- Interreg – opis programa Interreg Euro-MED ( link )
Kreirano: subota, 31. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini