Europa je rano jutros, 13. kolovoza 2025., ušla u novu, naprednu eru praćenja vremenskih prilika i klimatskih promjena, lansiranjem prvog satelita iz revolucionarne serije MetOp Second Generation (MetOp-SG). S europskog svemirskog uzletišta u Kourouu, Francuska Gvajana, moćna raketa Ariane 6 vinula je u polarnu orbitu satelit koji sa sobom nosi tehnologiju presudnu za budućnost našeg planeta. Ključni dio ovog sofisticiranog paketa je instrument Copernicus Sentinel-5, dizajniran za dosad najpreciznije praćenje zagađivača zraka, stanja ozonskog omotača i plinova povezanih s klimom.
Točno u 2 sata i 37 minuta po srednjoeuropskom vremenu (sinoć u 21:37 po lokalnom vremenu), Ariane 6 je poletjela, noseći u svom teretnom prostoru satelit težak četiri tone. Trenuci napetosti okončani su u 4:47 ujutro, kada je iz svemirskog centra stigla potvrda da je satelit MetOp-SG-A1 uspješno stigao u orbitu i, što je najvažnije, da su se njegovi solarni paneli pravilno raširili. Ovaj ključni korak osigurao je autonomno napajanje satelita električnom energijom, čime je službeno započela njegova misija.
Revolucija u praćenju vremena i klime
Misija MetOp Second Generation izravan je nasljednik i značajno poboljšanje prve generacije MetOp satelita, koji su proteklih godina bili okosnica europskog sustava za prikupljanje meteoroloških podataka iz polarne orbite. Nova serija ne samo da osigurava kontinuitet isporuke vitalnih podataka za globalne vremenske prognoze i klimatske analize, već donosi i dramatično poboljšane sposobnosti. Cjelokupna misija MetOp-SG sastoji se od tri uzastopna para satelita, što znači ukupno šest letjelica koje će u sljedećih dvadesetak godina bdjeti nad Zemljom. Svaki par čine satelit tipa 'A' i satelit tipa 'B', a svaki od njih nosi različit, ali komplementaran set vrhunskih instrumenata. Ovakav dizajn omogućuje im da zajedno prikupe sveobuhvatan spektar podataka o atmosferi, oceanima i kopnu.
Ovaj prvi lansirani satelit, oznake MetOp-SG-A1, pripada 'A' tipu i na sebi nosi spektrometar Sentinel-5, ključni instrument za program Copernicus, komponentu Europske unije za promatranje Zemlje. Njegov partner, MetOp-SG-B1, trebao bi biti lansiran sljedeće godine kako bi kompletirao prvi par u orbiti.
Moćno partnerstvo za budućnost planeta
Ova iznimno kompleksna misija rezultat je dugogodišnje i čvrste suradnje između Europske svemirske agencije (ESA) i Eumetsata, Europske organizacije za iskorištavanje meteoroloških satelita. Unutar ovog partnerstva, ESA je bila odgovorna za dizajn, razvoj i izgradnju samih satelita, osiguravajući da tehnologija zadovolji najviše standarde. S druge strane, Eumetsat preuzima upravljanje uslugama lansiranja, razvoj zemaljskog segmenta za kontrolu i prikupljanje podataka, operacije satelita u orbiti te distribuciju neprocjenjivih podataka meteorološkim zajednicama diljem svijeta.
Simonetta Cheli, direktorica ESA-inih programa za promatranje Zemlje, istaknula je važnost suradnje: "Današnje lansiranje naglašava vrijednost snažnih partnerstava između ESA-e, Eumetsata, Europske komisije, Arianespacea i cjelokupne europske svemirske industrije. S obzirom na sve nepredvidljivije vremenske obrasce, pravovremeno i precizno predviđanje nikada nije bilo važnije, a misija MetOp-SG sada je spremna odigrati ključnu ulogu u poboljšanju vremenskih prognoza i praćenja klime. Sentinel-5 će također donijeti pravovremene podatke za praćenje zagađenja zraka i mnogo više."
Na njezine riječi nadovezao se i Phil Evans, generalni direktor Eumetsata: "Ekstremno vrijeme je u posljednjih 40 godina Europu koštalo stotine milijardi eura i desetke tisuća života. Oluje, rekordni toplinski valovi i žestoki šumski požari samo su posljednji podsjetnici na tu surovu stvarnost. Lansiranje MetOp-SG-A1 veliki je korak naprijed u pružanju oštrijih alata nacionalnim meteorološkim službama u našim državama članicama, alata koji spašavaju živote, štite imovinu i grade otpornost na klimatsku krizu." Evans je također naglasio globalni značaj misije, istaknuvši da je MetOp-SG-A1 prvi europski doprinos Zajedničkom polarnom sustavu (Joint Polar System) s američkom agencijom NOAA, što odražava godine timskog rada i međunarodne suradnje.
Sofisticirani instrumenti: Oči u orbiti
Satelit MetOp-SG-A1 opremljen je sa šest najsuvremenijih instrumenata, od kojih svaki ima specifičnu i nezamjenjivu ulogu u prikupljanju podataka o stanju Zemljinog sustava.
- Sentinel-5 spektrometar: Ovaj instrument je srce misije kada je riječ o praćenju kvalitete zraka. On će svakodnevno mapirati koncentracije ključnih plinova u atmosferi, uključujući dušikov dioksid, sumporov dioksid, ozon, metan, ugljikov monoksid i formaldehid. Podaci koje prikupi direktno će se slati Službi za nadzor atmosfere Copernicus (CAMS), omogućujući vlastima da prate izvore zagađenja, predviđaju epizode loše kvalitete zraka i informiraju javnost.
- Infracrveni atmosferski sondažer nove generacije (IASI-NG): Ovaj hiperspektralni instrument mjeri infracrveno zračenje koje emitira Zemlja. Analizom tog zračenja, IASI-NG može stvoriti iznimno detaljne vertikalne profile temperature i vlage u atmosferi s neviđenom preciznošću, što je temelj za točnije numeričke vremenske prognoze.
- Mikrovalni sondažer (MWS): Za razliku od infracrvenih instrumenata, mikrovalni senzori mogu "vidjeti" kroz oblake. MWS će osiguravati ključne podatke o temperaturi i vodenoj pari u svim vremenskim uvjetima, danju i noću, popunjavajući praznine koje drugi instrumenti ne mogu pokriti.
- Višespektralni slikovni radiometar (METimage): Ovaj instrument pruža slike visoke rezolucije oblaka, kopnenih površina i leda u 20 različitih spektralnih kanala. Podaci s METimagea koristit će se za analizu oblaka, mjerenje temperature površine mora, praćenje snježnog i ledenog pokrivača te procjenu zdravlja vegetacije.
- Višekutni, višekanalni, višepolarizacijski skener (3MI): Jedinstven instrument koji promatra istu točku na Zemlji iz 14 različitih kutova i u različitim polarizacijama svjetlosti. To mu omogućuje da pruži detaljne informacije o atmosferskim aerosolima – sitnim česticama prašine, čađe i soli – koji imaju značajan utjecaj na klimu i kvalitetu zraka.
- Radio okultacijski sondažer (RO): Koristeći signale s navigacijskih satelita poput GPS-a, ovaj instrument mjeri kako se ti signali lome dok prolaze kroz Zemljinu atmosferu. Iz tih suptilnih promjena mogu se izračunati izuzetno precizni profili temperature, tlaka i vlage.
Pogled u budućnost: Što slijedi?
Nakon uspješnog lansiranja, satelit MetOp-SG-A1 ulazi u takozvanu fazu verifikacije u orbiti. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, timovi inženjera i znanstvenika na Zemlji pažljivo će testirati i kalibrirati sve sustave i instrumente kako bi osigurali da rade besprijekorno i pružaju podatke najviše kvalitete. Marc Loiselet, voditelj projekta misije MetOp-SG u ESA-i, izrazio je zadovoljstvo: "Divno je znati da je prvi satelit u seriji sada sigurno u orbiti. Pomno ćemo ga nadzirati tijekom faze verifikacije. Obje vrste satelita su iznimno složene, stoga bih i ja želio zahvaliti svima koji su sudjelovali u razvoju i njegovom putu do orbite."
Iako je fokus trenutno na prvom satelitu, pogledi su već usmjereni prema budućnosti. Njegov partnerski satelit, MetOp-SG-B1, već je u poodmakloj fazi priprema i njegovo je lansiranje planirano za sljedeću godinu. Sateliti tipa 'B' nosit će komplementarni set instrumenata, uključujući skenometar (SCA) za mjerenje vjetrova nad oceanima, mikrovalni skener (MWI) za praćenje oborina i koncentracije morskog leda te inovativni skener ledenih oblaka (ICI), prvi takve vrste. Također će imati i sustav za prikupljanje podataka Argos-4, koji prikuplja signale s tisuća znanstvenih bova i platformi na Zemlji. Na kraju, važno je istaknuti da su sateliti MetOp-SG prvi sateliti koje je razvila ESA, a koji nose sustav za aktivno odlaganje na kraju svoje misije. Svaki satelit opremljen je dodatnim potisnikom koji će mu omogućiti da se na kraju svog radnog vijeka kontrolirano samouništi u Zemljinoj atmosferi, ne ostavljajući za sobom opasni svemirski otpad i pokazujući predanost odgovornom korištenju svemira.
Greška: Koordinate nisu pronađene za mjesto:
Kreirano: srijeda, 13. kolovoza, 2025.