Požari u južnom središtu Čilea: tisuće evakuiranih, izgorjele kuće i utrka s vjetrom u regijama Biobío i Ñuble
U južnom središtu Čilea sredinom siječnja 2026. izbio je niz šumskih požara koji su se, potaknuti kombinacijom ekstremne vrućine, suhog zraka i jakog vjetra, u kratkom vremenu proširili prema naseljima. Najteže su pogođene regije Biobío i Ñuble, a posebno šire područje metropole Concepción, gdje su dijelovi prigradskih naselja nakon prolaska vatrene fronte ostali pocrnjeli i teško oštećeni. U pojedinim mjestima stanovnici su se evakuirali u noćnim satima, a plamen je, prema svjedočenjima s terena, napredovao brže nego što su mnogi očekivali. Vlasti su u više navrata apelirale na građane da prate službene kanale i poštuju naredbe o evakuaciji, jer se požari u uvjetima jakog vjetra mogu naglo okrenuti prema naseljenim zonama.
Prema podacima čileanskih nadležnih službi i izvješćima medija koji se pozivaju na čileansku Nacionalnu šumarsku korporaciju (CONAF), do 20. siječnja 2026. požari su zahvatili više od 30.000 hektara vegetacije u Biobíu i Ñubleu. U danima najintenzivnijeg širenja vatre provedene su masovne evakuacije; tisuće ljudi noć su provele u privremenim prihvatilištima ili kod rodbine, dok su se vatrogasne i spasilačke ekipe borile s promjenjivim smjerom vjetra i visokim temperaturama. Dodatni problem predstavljali su prekidi opskrbe i oštećenja infrastrukture, što je u nekim zonama otežalo pristup i usporilo dopremu opreme. U službenim komunikacijama naglašavano je da se prioriteti stalno prebacuju između izravnog gašenja i obrane naselja, ovisno o tome kako se požar razvija na terenu.
Što se događa na terenu: brojke, evakuacije i šteta
Službe civilne zaštite i zaštite od katastrofa u Čileu u redovitim su izvješćima navodile ljudske gubitke i razmjere štete, uz naglasak da je situacija dinamična i da se podaci ažuriraju kako pristižu potvrde s terena. U službenom priopćenju od 19. siječnja 2026. nacionalna služba SENAPRED izvijestila je da se u kontekstu požara bilježi 19 smrtnih slučajeva, da je 630 osoba smješteno u prihvatnim centrima te da je više od 1.500 ljudi evidentirano kao izravno pogođeno katastrofom. Uz to, istaknuto je da se provode koordinacije na nacionalnoj i regionalnoj razini te da se raspoređuju resursi prema prioritetima zaštite stanovništva. U takvim okolnostima brojke se mogu mijenjati, jer se dio štete i dio posljedica otkriva tek kada se požar povuče i kad ekipe mogu sigurno ući u pogođena područja.
Prema izvješćima međunarodnih agencija i medija, oko 50.000 ljudi bilo je evakuirano, dok je broj uništenih kuća prešao 300. U mjestima uz obalu i u zaleđu Concepcióna, uključujući Penco i Lirquén, stanovnici su svjedočili brzom prelasku vatre s šumskih i travnatih površina prema rubovima naselja, pri čemu su se u kratkim vremenskim razmacima palile ograde, pomoćni objekti, vozila i krovovi. Fotografije i videosnimke s terena prikazuju izgorjele ulice i urušene konstrukcije, dok su spasioci i dobrovoljci u kaotičnim satima pomagali pri evakuaciji i zbrinjavanju osnovnih potreba. U Concepciónu i okolici posebno se isticao problem smanjene vidljivosti zbog dima, što je utjecalo na promet i operativno planiranje, uključujući sigurnost zračnih intervencija. Lokalne vlasti i službe kontinuirano su upozoravale stanovništvo na opasnost od povratka u pojedine zone dok se ne potvrdi da su rubovi požarišta stabilizirani.
- Najpogođenija područja: regije Biobío i Ñuble, osobito šire područje Concepcióna i obalna naselja u okolici.
- Ljudski gubici i zbrinjavanje: prema SENAPRED-u, u izvješću od 19. siječnja 2026. potvrđeno je 19 smrtnih slučajeva te 630 ljudi u prihvatnim centrima.
- Opožarena površina: više od 30.000 hektara spaljene vegetacije u Biobíu i Ñubleu prema podacima koje prenose službe i mediji pozivajući se na CONAF do 20. siječnja 2026.
- Evakuacije i kuće: oko 50.000 evakuiranih i više od 300 uništenih kuća, prema izvješćima međunarodnih agencija i medija.
Zašto se vatra širila tako brzo
U požarima ove vrste presudna je kombinacija vremenskih uvjeta, stanja vegetacije i brzine odgovora u prvim satima. U Biobíu i Ñubleu u isto su se vrijeme poklopile visoke temperature, suho gorivo i vjetar koji je stalno mijenjao smjer, pa je gašenje bilo iznimno zahtjevno. Kada se više žarišta aktivira u kratkom razdoblju, resursi se moraju raspoređivati na više frontova, a svako preusmjeravanje može otvoriti prostor da se vatra probije na drugo područje. Uz to, gust dim smanjuje vidljivost i komplicira kretanje, a neki dijelovi reljefa i mreže puteva otežavaju brzu reakciju. U takvim uvjetima čak i relativno mali požar može u satima prerasti u događaj koji zahtijeva nacionalnu koordinaciju. Stručne procjene ponašanja požara, prognoze vjetra i informacije s terena postaju ključne za odluke o tome gdje braniti naselja, a gdje pokušati zaustaviti glavni požarni front.
Ekstremne temperature i suho gorivo
U pojedinim područjima temperature su prelazile 38 stupnjeva Celzija, što je sušilo površinski sloj vegetacije i povećavalo zapaljivost. Kada se takvim uvjetima pridruže višednevna suša i niska relativna vlažnost, fino gorivo poput suhe trave, granja i lišća postaje okidač za brzo širenje plamena. Visoka toplina povećava i toplinsko opterećenje na vatrogasce, pa se posade moraju češće rotirati, što smanjuje kontinuitet rada na prvim linijama. Usto, suha vegetacija olakšava pojavu požara koji se kreću velikom brzinom, osobito kada vatra zahvati travnata područja ili guste naslage suhog raslinja. Upravo zbog toga u ovakvim epizodama često nije presudno samo „koliko ljudi i opreme“ postoji, nego i koliko brzo se može uspostaviti obrana na pravom mjestu prije nego što se požar razbukta. Čileanske institucije u svojim materijalima o požarnom riziku naglašavaju važnost praćenja stanja goriva i vjerojatnosti paljenja, jer te varijable u danima ekstremne vrućine mogu brzo otići u najrizičnije zone.
Vjetar kao glavni multiplikator opasnosti
Vjetar je u ovakvim epizodama često presudan faktor jer može nositi iskre na znatnu udaljenost, što omogućuje da se požar preseli iza obrambenih linija. Promjene smjera vjetra tjeraju vatrogasce na stalne korekcije taktike: linija koja je prije pola sata bila sigurna može odjednom postati ugrožena. U blizini naselja vjetar dodatno povećava opasnost jer se plamen hvata na građevinske materijale, drvene konstrukcije i vrtno raslinje, pa se požar može kretati od kuće do kuće. Zračne intervencije postaju rizičnije kada se vjetar pojača, jer bacanje vode i retardanta gubi učinkovitost, a turbulencije otežavaju precizne zahvate. U takvim situacijama vatrogasne službe često prelaze na obranu objekata i osiguravanje evakuacijskih koridora, uz pokušaj da se ograniči širenje požara na najugroženijim točkama. Pri tome je komunikacija s lokalnim stanovništvom presudna: nekoliko minuta pravodobnog upozorenja može značiti razliku između kontrolirane evakuacije i paničnog bijega.
Topografija i blizina šume naseljima
Južni središnji Čile ima složenu topografiju: valoviti reljef, šumske komplekse, plantaže i poljoprivredne površine koje se isprepliću s brzorastućim prigradskim zonama. Kada vatra uđe u mozaik šume i naselja, povećava se broj točaka koje treba braniti, a istodobno je nužna brza evakuacija, često po mraku i u uvjetima smanjene vidljivosti zbog dima. Dio kuća nalazi se uz rubove šuma i plantaža, pa su posebno izložene tzv. rubne zone gdje se požar najlakše prebaci s vegetacije na građevine. U takvim situacijama važan je svaki detalj: otvoreni prozori, suha drva uz kuću, naslage lišća u olucima ili plastika u dvorištu mogu ubrzati širenje plamena. Kada se tome pridoda otežan pristup zbog uskih cesta ili blokada, vatrogasci ponekad ne mogu brzo doći do svih ugroženih točaka, pa se obrana mora fokusirati na kritične zone. Upravo zato u kriznim planovima često postoji naglasak na raniju pripremu kontaktnog pojasa između šume i naselja, iako se takve mjere u praksi razlikuju od mjesta do mjesta.
Mjere države: proglašenje „stanja katastrofe“ i koordinacija resursa
Predsjednik Gabriel Boric proglasio je „stanje katastrofe“ u regijama Biobío i Ñuble, čime se otvara prostor za ubrzanu mobilizaciju resursa, snažniju koordinaciju i angažman dodatnih kapaciteta. U čileanskom sustavu to znači širi institucionalni okvir za raspoređivanje ljudi i opreme, uz mogućnost jačeg logističkog angažmana i koordinacije na terenu. Nadležne službe održavale su nacionalne koordinacijske sastanke (COGRID) na kojima su se usklađivali prioriteti: zaštita stanovništva, osiguranje evakuacijskih koridora, stabilizacija elektroenergetske i vodovodne mreže te raspored zračnih i kopnenih snaga. U službenim izvješćima isticalo se i jačanje sigurnosne prisutnosti radi kontrole prometa, podrške evakuacijama i zaštite imovine u pogođenim zonama. U kriznim situacijama takva koordinacija je presudna jer se istodobno rješavaju požari, evakuacije, smještaj ljudi i obnova osnovnih usluga.
Uz zračne kapacitete, ključnu ulogu imaju kopnene ekipe koje štite naselja, gase rubne linije i osiguravaju pristupne putove. Kada se požar približi kućama, taktika se često prebacuje na obranu pojedinačnih objekata: polijevanje krovova, uklanjanje zapaljivih materijala i uspostavljanje sigurnih zona oko kritičnih točaka poput skladišta goriva ili elektroinstalacija. Istodobno, krizni stožeri moraju voditi računa o humanitarnom dijelu odgovora, od prihvatnih centara do zdravstvene zaštite, jer posljedice požara ne prestaju trenutkom kada se plamen povuče. U komunikacijama vlasti često se naglašava da povratak u pogođene zone mora biti kontroliran, jer rubovi požarišta mogu ponovno planuti, a infrastruktura može biti oštećena i opasna. Ovakve mjere, koliko god bile nepopularne u stresnim trenucima, usmjerene su na smanjenje sekundarnih stradavanja nakon glavnog požarnog vala.
Sateliti i dim: kako se požari prate iz svemira
Širenje dima iznad Biobía i Ñubla bilo je vidljivo i na satelitskim prikazima, što pomaže u procjeni rasprostranjenosti požara i kretanja zagađenja zraka. NASA-in sustav FIRMS, koji koristi podatke instrumenata MODIS i VIIRS na različitim satelitskim platformama, omogućuje gotovo stvarnovremensko lociranje toplinskih anomalija i aktivnih požarišta, često u roku od nekoliko sati od promatranja. Takvi podaci ne zamjenjuju terenske procjene, ali mogu ubrzati uočavanje novih žarišta, osobito u udaljenim zonama, te pomoći u planiranju zračnih intervencija i rasporedu kopnenih ekipa. Uz FIRMS, platforme poput NASA Worldviewa omogućuju pregled dnevnih satelitskih snimaka i slojeva koji prikazuju dim, oblake i indikacije aktivne vatre. Za krizne stožere i javnost to je dodatni izvor uvida u to kako se događaj razvija kroz vrijeme, premda ključne operativne odluke i dalje ovise o terenskim procjenama i meteorološkim prognozama.
Važno je naglasiti da satelitske detekcije imaju ograničenja: ne bilježe svaki mali požar, a oblaci i gust dim mogu zakloniti dio površine. Sateliti također registriraju toplinske anomalije koje nisu nužno veliki šumski požari, pa se podaci tumače u kontekstu terenskih informacija. Ipak, u kombinaciji s meteorološkim prognozama i dojavama s terena, satelitski uvid olakšava donošenje odluka u situaciji kada se požari brzo šire na više lokacija. U praksi to može značiti ranije prepoznavanje širenja prema naseljima, kao i detekciju novih žarišta koja nastaju iskrenjem u uvjetima jakog vjetra. U širem smislu, ovi alati pokazuju kako se moderni odgovor na požare sve više oslanja na spoj klasičnog vatrogastva i podataka iz daljinskih izvora. Za zemlje koje se redovito suočavaju s požarnim sezonama, to je postao standardni dio sustava pripravnosti.
Život u evakuaciji: humanitarni i zdravstveni aspekt
Evakuacije u ovakvim situacijama nisu samo logistički izazov, nego i zdravstveni rizik. Dim može pogoršati respiratorne tegobe, osobito kod djece, starijih i kroničnih bolesnika, a zadržavanje dima iznad naselja povećava potrebu za medicinskom pomoći i savjetima o zaštiti dišnih puteva. Uz to, stres, prekid opskrbe i oštećenje kuća stvaraju dugoročne posljedice za zajednice: od privremenog smještaja do obnove infrastrukture i povratka u normalan život. Prihvatni centri moraju funkcionirati kao mjesta osnovne sigurnosti, ali i kao čvorišta informacija, jer je u krizama presudno da ljudi dobiju jasne upute o daljnjim koracima. U takvim okolnostima posebno su ranjive skupine koje nemaju vlastiti prijevoz, koje ovise o lijekovima ili koje se teško kreću, pa je dio odgovora usmjeren na ciljanu pomoć.
Humanitarni aspekt posebno je naglašen kada su požari raspršeni na više lokacija, jer se resursi za pomoć dijele između različitih općina i regija. Europski mehanizmi i humanitarni sustav, kroz redovita ažuriranja na platformama poput ReliefWeba, prate situaciju i potrebu za podrškom, uključujući procjene o tome kako vremenski uvjeti i stanje vegetacije mogu utjecati na daljnji razvoj požara. U takvim krizama transparentna komunikacija i jasne upute stanovništvu često su jednako važne kao i vatrogasna oprema, jer pogrešna procjena ili ignoriranje naredbi može dovesti do tragedije. U čileanskom slučaju službe su naglašavale da se situacija može brzo promijeniti te da se evakuacijske upute moraju shvatiti ozbiljno. Povratak kući, kada do njega dođe, često je emocionalno težak trenutak, jer ljudi tada prvi put vide razmjere štete na vlastitom pragu. Nakon toga slijedi dug period obnove, prijave štete i rješavanja osnovnih pitanja smještaja i sigurnosti.
Širi regionalni kontekst: suho i vruće ljeto 2025./2026. u Južnoj Americi
Požari u Čileu nisu izoliran problem. Tijekom ljeta 2025./2026. i druge zemlje Južne Amerike bilježe suhe i vruće epizode koje povećavaju rizik od požara, jer se vegetacija postupno pretvara u gorivo spremno za paljenje. Ovakve sezone dodatno podsjećaju na to da se požari ne šire samo kroz šume, nego i kroz kontaktne zone u kojima se prirodno okruženje dodiruje s ljudskim naseljima i infrastrukturom. U argentinskoj Patagoniji, primjerice, vatrogasci su početkom siječnja 2026. gasili požare u i oko Nacionalnog parka Los Alerces, područja koje je pod zaštitom UNESCO-a i poznato po starim i rijetnim šumskim sastojinama. NASA je u tom slučaju objavila satelitsku analizu dima i aktivnih požarišta, upozoravajući na osjetljivost područja i potencijalno dugoročne posljedice za ekosustav. Time se naglašava da se posljedice požara ne mjere samo brojem izgorjelih hektara, nego i time što gori: staništa, stara šuma, infrastruktura ili rubovi gradova.
Mediji su u Argentini izvještavali i o desecima tisuća hektara pogođenih požarima u Patagoniji, što pokazuje da regija ulazi u sezonu s povišenim požarnim rizikom. Iako su ekosustavi Čilea i Argentine različiti, zajednički nazivnik je kombinacija toplinskih valova, suhog razdoblja i vjetrova koji ubrzavaju širenje plamena. U takvim okolnostima raste važnost prekogranične razmjene informacija, ali i korištenja zajedničkih alata za praćenje, poput satelitskih sustava, koji mogu pružiti uvid u razvoj događaja čak i kada je teren teško pristupačan. Uz operativne mjere, pitanje dugoročnih trendova sve više ulazi u javnu raspravu: NASA u svojim pregledima ističe da zagrijavanje klime može pojačati požarnu aktivnost u brojnim regijama svijeta, uključujući utjecaj na duljinu sezone i intenzitet požara. To ne znači da je svaki pojedini požar „izravno“ posljedica klimatskih promjena, ali upućuje na širi okvir u kojem ekstremni uvjeti postaju češći i opasniji.
Što slijedi: istrage uzroka i pitanje otpornosti zajednica
Uz gašenje i zbrinjavanje stanovništva, jedan od ključnih zadataka nakon ovakvih epizoda jest utvrditi uzroke i procijeniti ranjivosti sustava. Čileanske službe u svojim materijalima o požarnom riziku naglašavaju pokazatelje poput vlažnosti goriva i vjerojatnosti paljenja, što upućuje na to koliko su prevencija i pravodobna upozorenja važni u danima ekstremnih uvjeta. U praksi, istrage uzroka često se fokusiraju na ljudski faktor, jer mnogi požari nastaju nehotičnim paljenjem ili nepažnjom, dok se dio slučajeva istražuje i zbog sumnji na namjerno izazivanje požara. Takve istrage obično traju dulje od same požarne epizode, jer se tragovi često unište u vatri ili se mogu analizirati tek nakon što se područje osigura. Istodobno, obnova otvara pitanje kako učiniti naselja otpornijima: od planiranja zaštitnih pojaseva i održavanja vegetacije do procjene građevinskih standarda i pristupa vatrogasnim vozilima.
Za Biobío i Ñuble tjedni nakon najvećih požara bit će obilježeni dvostrukim poslom: dovršavanjem gašenja i sanacijom štete, te planiranjem obnove i jačanjem lokalne otpornosti. To uključuje obnovu kuća i infrastrukture, procjenu stabilnosti tla nakon izgaranja vegetacije i zaštitu od erozije, te pripremu za moguće nove toplinske valove dok traje južnoameričko ljeto. U mnogim požarima tek nakon prolaska vatrene fronte postaje jasno koliko su ranjive kontaktne zone između šume i naselja, pa se u obnovi često postavljaju i pitanja urbanističkog razvoja. Kako se stanovnici postupno vraćaju u pogođena područja, prioritet ostaje isti: sigurnost ljudi, pravodobno informiranje i smanjenje rizika od ponovnog rasplamsavanja na rubovima požarišta. U isto vrijeme, institucije će morati balansirati između hitne pomoći i dugoročnih mjera koje bi mogle smanjiti štetu u idućim sezonama. U regijama koje su već navikle na požarna ljeta, ova epizoda dodatno naglašava koliko brzo kombinacija vrućine i vjetra može pretvoriti lokalni požar u krizu nacionalnih razmjera.
Izvori:- SENAPRED – službeni balans i koordinacija odgovora na požare ( link )- SENAPRED – izvješće nakon nacionalnog COGRID-a i podaci o zahvaćenim hektarima te resursima ( link )- Associated Press – izvještaj o evakuacijama, žrtvama i proglašenju „stanja katastrofe“ ( link )- ECHO / ReliefWeb – humanitarno ažuriranje o požarima u Čileu ( link )- CONAF – informacije o stanju i prognozi požara u Čileu ( link )- NASA Earthdata – FIRMS (Fire Information for Resource Management System), sustav za gotovo stvarnovremensko praćenje aktivnih požara ( link )- NASA Worldview – platforma za pregled dnevnih satelitskih snimaka ( link )- NASA Earth Observatory (Science@NASA) – satelitska analiza požara u argentinskom Nacionalnom parku Los Alerces ( link )- Phys.org – izvještaj o razmjerima požara u argentinskoj Patagoniji ( link )- NASA Science – pregled odnosa požara i klimatskih promjena te satelitskog praćenja ( link )
Kreirano: četvrtak, 22. siječnja, 2026.
Pronađite smještaj u blizini