Zamislite da možete saznati stvarnu starost vašeg srca, neovisno o broju svjećica na vašoj rođendanskoj torti. Nova znanstvena otkrića i inovativni alati sada to omogućuju, a rezultati su za mnoge iznenađujući i otrežnjujući. Najnovija studija, predvođena stručnjacima s Northwestern Medicine, otkrila je alarmantnu činjenicu: većina odraslih osoba u Sjedinjenim Američkim Državama ima srce koje je biološki starije od njihove kronološke dobi. Taj raskorak, koji se naziva "srčana dob", ponekad premašuje stvarnu dob za više od desetljeća, signalizirajući tihi, ali ozbiljan rizik od kardiovaskularnih bolesti.

U središtu ovog istraživanja nalazi se revolucionarni, besplatni internetski kalkulator osmišljen kako bi preoblikovao način na koji razumijemo i komuniciramo o opasnostima koje prijete našem najvažnijem organu. Umjesto apstraktnih postotaka i statističkih vjerojatnosti, ovaj alat procjenjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i prevodi ga u lako razumljiv koncept – dob vašeg srca. Na taj način, suhoparna statistika postaje osobna i opipljiva, potičući pojedince na proaktivnu brigu o vlastitom zdravlju.

Nova paradigma u procjeni kardiovaskularnog rizika

Tradicionalno, liječnici su pacijentima objašnjavali rizik od srčanih bolesti koristeći postotke. Rečenica poput: "Postoji 8% šanse da ćete u sljedećih 10 godina doživjeti srčani udar" mnogima ne zvuči pretjerano alarmantno. Međutim, kada se ta ista informacija preoblikuje u: "Vaše srce ima 65 godina, iako vi imate 55", poruka postaje znatno snažnija i jasnija. Upravo je to cilj novog kalkulatora, koji se temelji na naprednim jednadžbama Američke udruge za srce, poznatima kao PREVENT.

Ovaj inovativni pristup koristi rutinske zdravstvene podatke koje većina ljudi zna ili ih može lako saznati tijekom redovitog liječničkog pregleda. Ključni parametri uključuju vrijednosti krvnog tlaka, razinu kolesterola u krvi, status pušača te prisutnost dijabetesa. Analizom ovih faktora, algoritam izračunava "srčanu dob" kao konkretan broj godina. Znanstveni tim koji stoji iza ovog alata naglašava kako on nije zamjena za stručni klinički pregled, već je osmišljen kao moćno pomagalo koje treba koristiti u konzultaciji s liječnikom. Cilj je potaknuti otvoreniji i učinkovitiji dijalog između pacijenata i zdravstvenih djelatnika o preventivnim mjerama.

Dr. Sadiya Khan, vodeća autorica studije i profesorica kardiovaskularne epidemiologije na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern, koja je predvodila razvoj PREVENT jednadžbi, izrazila je nadu da će ovaj alat pomoći u boljoj informiranosti o terapijama koje mogu spriječiti da se srčani udar, moždani udar ili zatajenje srca ikada dogode. Kroz personalizirani pristup, apstraktni rizik postaje konkretan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i djelovanje.

Šokantni rezultati sveobuhvatne nacionalne studije

Kako bi procijenili učinkovitost i relevantnost kalkulatora srčane dobi, dr. Khan i njezin tim proveli su opsežnu analizu na reprezentativnom uzorku od preko 14.000 odraslih Amerikanaca. U istraživanje su bili uključeni pojedinci u dobi od 30 do 79 godina, koji su sudjelovali u Nacionalnoj anketi o zdravlju i prehrani (NHANES) u razdoblju od 2011. do 2020. godine. Važan kriterij za sudjelovanje bio je da nitko od ispitanika nije imao prethodnu povijest kardiovaskularnih bolesti, čime se osiguralo da se procjenjuje primarni rizik.

Nalazi su bili poražavajući. U prosjeku, žene su imale srčanu dob od 55,4 godine, dok je njihova prosječna kronološka dob iznosila 51,3 godine, što predstavlja jaz od preko četiri godine. Kod muškaraca, situacija je bila još zabrinjavajuća. Njihova prosječna srčana dob bila je 56,7 godina, u usporedbi s prosječnom kronološkom dobi od 49,7 godina, što čini razliku od čak sedam godina. Ovi prosječni podaci ukazuju na široko rasprostranjen problem "ubrzanog starenja" srca u populaciji.

Društvene nejednakosti kao ogledalo zdravlja srca

Studija je otišla korak dalje i otkrila duboke nejednakosti koje su usko povezane sa socioekonomskim statusom i rasnom pripadnošću. Raskorak između srčane i kronološke dobi bio je značajno veći među osobama s nižim stupnjem obrazovanja te među pripadnicima određenih rasnih i etničkih manjina. Primjerice, kod muškaraca s najviše završenom srednjom školom, gotovo jedna trećina imala je srce koje je bilo više od 10 godina starije od njihove stvarne dobi.

Analiza po rasnoj pripadnosti otkrila je još dramatičnije razlike. Afroamerički muškarci imali su srčanu dob koja je u prosjeku bila čak 8,5 godina viša od njihove stvarne dobi. Slijedili su ih muškarci hispanskog podrijetla s razlikom od 7,9 godina, muškarci azijskog podrijetla sa 6,7 godina te bijelci s razlikom od 6,4 godine. Sličan, iako nešto manje izražen obrazac, primijećen je i kod žena. Afroamerikanke su imale jaz od 6,2 godine, žene hispanskog podrijetla 4,8 godina, bjelkinje 3,7 godina, a žene azijskog podrijetla 2,8 godina. Ovi podaci jasno ukazuju na to da sistemske nejednakosti, uključujući pristup zdravstvenoj skrbi, kvalitetu prehrane, razinu stresa i uvjete stanovanja, imaju direktan i mjerljiv utjecaj na zdravlje srca.

Prevencija je ključna, osobito za mlađe generacije

Unatoč značajnom napretku u medicini i javnom zdravstvu, bolesti srca i krvnih žila ostaju vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Državama i većini razvijenog svijeta već više od jednog stoljeća. Dr. Khan ističe da je jedan od ključnih razloga za ovu poraznu statistiku činjenica da mnogi odrasli, koji bi imali ogromne koristi od preventivne skrbi, istu ne primaju. Mnogi pojedinci koji bi trebali uzimati lijekove za snižavanje rizika od srčanog ili moždanog udara jednostavno nisu na tim terapijama, često jer nisu ni svjesni razine svog rizika.

Upravo tu na scenu stupa koncept srčane dobi. On je posebno važan za mlađe odrasle osobe, koje često ne razmišljaju o dugoročnom zdravlju svog srca. Saznanje da njihovo srce stari brže od ostatka tijela može poslužiti kao snažan motivacijski poticaj za promjenu životnih navika. "Najvažnije je da u našem arsenalu imamo vrlo dobre i učinkovite opcije koje mogu usporiti to starenje srca, ali samo ako ga na vrijeme identificiramo", naglašava dr. Khan. Preventivne mjere uključuju širok spektar intervencija – od prilagodbe prehrane i redovite tjelesne aktivnosti do prestanka pušenja i upravljanja stresom, kao i pravovremenog uvođenja lijekova za kontrolu krvnog tlaka i kolesterola.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Northwestern sada planira provesti daljnja istraživanja kako bi utvrdili hoće li predstavljanje rizika na ovaj inovativan način doista poboljšati ishode liječenja i pomoći ljudima da bolje razumiju potrebu za preventivnim terapijama. Krajnji je cilj osnažiti pacijente znanjem i pružiti im alat koji će im pomoći da, u suradnji sa svojim liječnicima, donose informirane odluke i preuzmu kontrolu nad budućnošću svog kardiovaskularnog zdravlja.

Izvor: Northwestern University