Dilema oko preporučene dnevne količine alkohola desetljećima je bila predmet rasprava, no čini se da se znanstveni konsenzus polako, ali sigurno mijenja. Nekadašnje smjernice koje su sugerirale da čaša ili dvije dnevno mogu biti prihvatljive, pa čak i korisne, danas se sve više preispituju pod teretom novih dokaza o zdravstvenim rizicima. Federalne agencije u Sjedinjenim Američkim Državama navodno razmatraju potpunu promjenu kursa i napuštanje preporuka o specifičnim dnevnim limitima, što slijedi ranije stavove uglednih organizacija poput Američke udruge za srce, koja je naglasila potrebu za dodatnim, kvalitetnijim istraživanjima kako bi se utvrdili stvarni učinci alkohola na kardiovaskularno zdravlje.

Stručnjaci upozoravaju da je prerano donositi zaključke o tome je li jedna čaša dnevno nužno nezdrava, ali istovremeno naglašavaju da smjernice moraju biti temeljene na čvrstim i nepobitnim dokazima. Nažalost, dugogodišnji nedostatak rigoroznih znanstvenih istraživanja o konzumaciji alkohola ostavio je javnost u svojevrsnom limbu, balansirajući između potencijalnih koristi i dokazanih štetnosti.

Koliko je (ne)sigurno? Revizija starih preporuka

Postoje snažni i dosljedni dokazi da konzumacija više od dva alkoholna pića dnevno gotovo sigurno šteti zdravlju srca, neovisno o vrsti srčane bolesti koja je proučavana. Za osobe koje imaju sklonost ovisnosti, a posebno one s poviješću poremećaja uzrokovanih konzumacijom alkohola, potpuna apstinencija je najsigurniji i najrazboritiji izbor. Većina ljudi koji konzumiraju alkohol čine to umjereno, no upravo za tu skupinu znanstvena zajednica još uvijek nema konačan odgovor o dugoročnim zdravstvenim rizicima ili mogućim koristima koje donosi jedno piće dnevno.

Tradicionalne preporuke, poput onih koje je desetljećima promovirala Američka udruga za srce, općenito su postavljale granicu na najviše dva pića dnevno za muškarce i jedno piće dnevno za žene. Međutim, važno je naglasiti da su podaci koji su upućivali na mogući zaštitni učinak alkohola uglavnom bili vezani za konzumaciju isključivo jednog pića dnevno. Kvaliteta tih studija danas se smatra nedostatnom za donošenje čvrstih i pouzdanih preporuka. Potreba za rigoroznijim, metodološki ispravnijim istraživanjima o stvarnim zdravstvenim posljedicama te jedne čaše dnevno nikada nije bila veća.

Alkohol i srce: Kompleksan odnos dvosjeklog mača

Utjecaj alkohola na zdravlje srca izuzetno je složen i višestruk. Prekomjerno pijenje, poznato i kao opijanje (konzumacija veće količine alkohola u kratkom vremenu), dokazano povećava rizik od niza ozbiljnih stanja. Tu se ubrajaju povišeni krvni tlak (hipertenzija), zatajenje srca, srčani udar te opasne aritmije, odnosno poremećaji srčanog ritma. S druge strane medalje, postoji mogućnost da jedno piće dnevno može smanjiti neke rizike povezane sa srcem, uključujući rizik od srčanog udara, zatajenja srca, pa čak i nekih aritmija. Ipak, i ova teza zahtijeva potvrdu kroz kvalitetnije studije koje će isključiti druge faktore životnog stila.

Takozvana "J-krivulja", teorija prema kojoj umjereni konzumenti imaju manji rizik od srčanih bolesti od onih koji uopće ne piju i onih koji piju prekomjerno, danas je pod velikim znakom pitanja. Novije analize sugeriraju da su starije studije možda imale metodološke pogreške; primjerice, skupina "apstinenata" često je uključivala bivše teške alkoholičare koji su prestali piti zbog već narušenog zdravlja, što je umjetno stvaralo dojam da su umjereni konzumenti zdraviji.

Utjecaj na druge organe i cjelokupno zdravlje

Priča o alkoholu ne završava sa srcem. Njegov utjecaj proteže se na gotovo svaki organski sustav u tijelu. Jetra, kao centralni organ za metabolizam, prva je na udaru. Dugotrajna konzumacija može dovesti do nakupljanja masti u jetri (alkoholna masna jetra), upale (alkoholni hepatitis) i, u konačnici, do ciroze – nepovratnog oštećenja tkiva jetre koje može završiti potpunim zatajenjem organa. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je jasna: ne postoji sigurna količina alkohola koja ne nosi određeni zdravstveni rizik.

Jednako zabrinjavajuća je veza između alkohola i karcinoma. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala je alkohol u prvu skupinu kancerogena, rame uz rame s duhanom, azbestom i radijacijom. Dokazano je da konzumacija alkohola povećava rizik od razvoja raka usne šupljine, ždrijela, jednjaka, jetre, debelog crijeva i dojke. Rizik raste s količinom popijenog alkohola, no važno je istaknuti da i umjerena konzumacija nosi povišeni rizik u usporedbi s potpunom apstinencijom.

Mozak je također izrazito osjetljiv na toksične učinke alkohola. Kronična konzumacija povezuje se sa smanjenjem volumena mozga, kognitivnim padom i povećanim rizikom od demencije. Utjecaj na san je paradoksalan: iako čašica prije spavanja može pomoći da brže utonete u san, ona značajno narušava njegovu kvalitetu. Alkohol remeti arhitekturu sna, smanjujući udio ključne REM faze, što dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti sljedećeg dana, bez obzira na broj prespavanih sati.

Individualni faktori: Zašto ne postoji univerzalno pravilo?

Ključno je razumjeti da učinci alkohola, čak i kada se konzumira umjereno, značajno variraju od osobe do osobe. Genetika igra važnu ulogu u tome kako naše tijelo metabolizira alkohol. Spol je također bitan faktor; žene općenito imaju nižu razinu enzima zaduženog za razgradnju alkohola i manji udio vode u tijelu, zbog čega ista količina alkohola kod njih rezultira višom koncentracijom u krvi i većim rizikom od oštećenja organa. Tjelesna težina, opće zdravstveno stanje i prisutnost kroničnih bolesti dodatno modificiraju individualni odgovor na alkohol.

Kod jedne te iste osobe, alkohol može istovremeno pokazivati i štetne i potencijalno korisne učinke. Primjerice, umjerena konzumacija može blago povisiti krvni tlak, ali istovremeno pomoći u prevenciji dijabetesa tipa 2 ili snižavanju razine "lošeg" kolesterola. Razumijevanje kako prepoznati pojedince koji su skloniji štetnim posljedicama alkohola jedan je od prioriteta budućih istraživanja.

Praktični savjeti i preporuke za zdraviji život

Što, dakle, učiniti dok čekamo konačne znanstvene odgovore? Za one koji ne piju, stručnjaci su jednoglasni: nema dovoljno jakih dokaza koji bi opravdali početak konzumacije alkohola iz zdravstvenih razloga. Potencijalne koristi daleko su manje od dokazanih rizika. Za one koji uživaju u povremenoj čaši pića, najsigurniji pristup je umjerenost, što bi idealno značilo izbjegavanje konzumacije više od jednog standardnog pića unutar 24 sata.

Čini se da je najzdraviji način konzumacije alkohola uz obrok, poput večere, te odabir pića s nižim udjelom alkohola i višim udjelom polifenola, kao što su crno vino ili tamno pivo. Više koncentracije alkohola, koje se postižu pijenjem žestokih pića ili konzumacijom na prazan želudac, znatno su štetnije. Pritom je važno znati što je "standardno piće" - to je otprilike 1,25 dcl vina, 2,5 dcl piva ili 0,3 dcl žestokog pića.

Važno je da javnost shvati kako nisu sve studije o alkoholu jednake i da su neke metode, poput randomiziranih kliničkih ispitivanja, daleko pouzdanije u utvrđivanju uzročno-posljedičnih veza. Upravo je nedostatak takvih ispitivanja, koja bi izravno uspoređivala skupinu koja konzumira jedno piće dnevno sa skupinom koja apstinira, glavna prepreka donošenju konačnih smjernica.

Na kraju, briga o zdravlju je cjelovita priča. Redovita tjelesna aktivnost, izbjegavanje duhanskih proizvoda, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola temelji su zdravog i dugog života. Potrebna su daljnja visokokvalitetna istraživanja kako bi se otkrilo je li povremena ili svakodnevna konzumacija jednog pića dnevno u konačnici bolja ili lošija za cjelokupno zdravlje.