Bolovi u leđima jedan su od najraširenijih zdravstvenih problema današnjice, a gotovo četiri od pet odraslih osoba suočavaju se s ovom tegobom barem jednom u životu. Iako mnogi smatraju da je rješenje u intenzivnim treninzima ili kompleksnim medicinskim zahvatima, stručnjaci upozoravaju kako za zdravlje kralježnice često nije potrebna pretjerana fizička aktivnost ili invazivne metode. Dr. Patricia Zheng, vodeća stručnjakinja u području konzervativnog liječenja bolova u leđima, podijelila je svoje metode i savjete koji su učinkoviti u očuvanju zdravlja kralježnice, a pritom su jednostavni i primjenjivi za svakoga.

Bol u leđima – složen problem s više uzroka

Bolovi u leđima mogu nastati iz različitih razloga, a često se radi o kombinaciji čimbenika koji se ne mogu jasno identificirati samo pomoću slikovnih dijagnostičkih metoda poput magnetske rezonancije ili rendgenskih snimki. S druge strane, takve snimke ponekad mogu pokazati promjene na kralježnici i kod potpuno zdravih osoba, koje ne zahtijevaju nikakvu terapiju. Upravo zbog te složenosti, ključno je pristupiti liječenju na individualiziran način, uzimajući u obzir osobne simptome i stanje pacijenta.

Kako spriječiti bol u leđima na radnom mjestu?

Mnogo ljudi provodi sate sjedeći, što predstavlja jedan od glavnih čimbenika rizika za pojavu bolova u leđima. Dr. Zheng savjetuje redovito podizanje s mjesta barem jednom na sat vremena, čak i radi kratkog istezanja ili šetnje do vode, jer dugotrajno sjedenje povećava pritisak na intervertebralne diskove kralježnice. Također ističe važnost pravilnog postavljanja radnog prostora – ekran računala i stol trebaju biti prilagođeni visini korisnika kako bi se održavala ispravna postura i smanjio napor na kralježnicu.

Iako se visinski podesivi stolovi za sjedenje i stajanje sve češće koriste, prema iskustvima stručnjakinje, još uvijek nema dovoljno znanstvenih dokaza da oni sami po sebi značajno smanjuju bolove u leđima. Podrška i prevencija bolova zahtijevaju i druge mjere poput češćih pauza, redovitog kretanja i tjelesne aktivnosti izvan radnog vremena.

Uloga tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja kralježnice

Aktivnost je neizostavan dio prevencije i ublažavanja bolova u leđima, no ne radi se nužno o napornim treninzima ili svakodnevnom odlasku u teretanu ujutro. Dr. Zheng prakticira raznolike vrste vježbi poput pilatesa, laganog dizanja utega ili aerobika, pet puta tjedno, čime aktivira različite mišićne skupine. Važno je slušati tijelo i prilagoditi intenzitet vježbanja osobnim mogućnostima i trenutnom stanju, posebice ako bol već postoji.

Istraživanja potvrđuju da pretjerano agresivno vježbanje kod osoba s akutnim bolovima u leđima može biti štetno. Jedna od ključnih studija pokazala je da su se bolesnici koji su nastavili sa svakodnevnim aktivnostima, prilagođavajući ih svom tijelu i ograničenjima, brže oporavili od onih koji su bili na strogoj mirovanju ili pak radili intenzivne vježbe bez odmora.

Postupno vraćanje aktivnostima nakon ozljede

Kod osoba koje su doživjele ozljedu kralježnice ili leđa, često dolazi do straha od ponovnog pokretanja uobičajenih aktivnosti zbog zabrinutosti oko mogućeg pogoršanja stanja. U takvim slučajevima, važno je postupno i kontrolirano vraćanje u aktivan život uz pomoć stručnjaka. Dr. Zheng surađuje s fizioterapeutima kako bi osmislila program vježbi prilagođen pojedincu, usmjeren na povećanje fleksibilnosti i pokretljivosti, a istovremeno se vodi računa o toleranciji na bol i sigurnosti.

Ukoliko pacijent to želi, integriraju se i dodatne metode poput masaže, akupunkture ili chiropraktičkih tretmana, koje mogu pomoći u smanjenju napetosti mišića i ublažavanju bolova.

Utjecaj prehrane na kronične bolove u leđima

Iako nije univerzalno rješenje, postoje dokazi da prehrana bogata antiupalnim namirnicama može pomoći u smanjenju kroničnih bolova. Uklanjanje hrane koja potiče upalu poput crvenog mesa, slatkiša i alkohola može pozitivno djelovati na ukupno zdravlje, a neki pacijenti tvrde da su osjetili poboljšanje upravo ovim pristupom.

Međutim, za mnoge je teško odreći se omiljenih slatkiša i ostalih “zabranjenih” namirnica, a ravnoteža i umjerenost u prehrani često se smatraju najpraktičnijim rješenjem za dugoročno održavanje zdravlja kralježnice.

Neobični čimbenici povezani s bolovima u leđima

Osim klasičnih uzroka poput nepravilnog držanja, ozljeda ili prekomjerne težine, istraživanja su pokazala da su i pušenje, alkohol, poremećaji spavanja, pa čak i depresija povezani s kroničnim bolovima u leđima. Psihičko stanje utječe na percepciju boli, što znači da se kod osoba s depresijom bol može intenzivnije doživljavati.

Stručnjakinja stoga preporučuje redoviti san od oko sedam i pol sati te potiče pacijente da potraže pomoć psihologa ako se osjećaju dugotrajno loše ili depresivno. Terapija razgovorom i primjena antidepresiva mogu pomoći u regulaciji živčanih funkcija koje su povezane s procesiranjem boli.

Kada razmišljati o kirurškom zahvatu?

Kirurški zahvat u području kralježnice smatra se krajnjom opcijom, rezerviranom za slučajeve gdje postoji ozljeda živca ili nestabilnost kralježnice koja zahtijeva hitnu intervenciju. U većini drugih slučajeva prvo se primjenjuju konzervativne metode poput promjene načina života, fizikalne terapije i lijekova.

Pacijenti s išijasom ili sličnim stanjima mogu dobiti olakšanje i kroz terapijske injekcije steroida, koje smanjuju upalu i bol na nekoliko tjedana ili mjeseci. Postoje i inovativne metode poput zahvata Intracept, gdje se ciljano uništavaju mali živci u kralješcima kako bi se prekinuo prijenos bolnih signala do mozga, što omogućava dugotrajnije ublažavanje boli uz minimalno invazivne postupke.

Ovakav holistički pristup liječenju bolova u leđima, koji kombinira medicinske, fizioterapeutske i psihološke metode, sve više dobiva na značaju kao najefikasniji način upravljanja ovom široko rasprostranjenom tegobom.

Izvor: University of California