Bratislava je 23. studenoga 2025. ponovno bila mjesto susreta diplomacije, međunarodne zajednice i lokalnih udruga koje djeluju za opće dobro. U povijesnoj Staroj tržnici (Stará tržnica) na Námestí SNP održano je 31. izdanje Božićnog dobrotvornog sajma koji organizira International Women’s Club of Bratislava (IWCB). Manifestacija, jedna od najdugovječnijih te vrste u Slovačkoj, iz godine u godinu potvrđuje svoju posebnost: na jednom mjestu spaja običaje, umjetnost i gastronomiju različitih zemalja, a sav prihod usmjerava u podršku slovačkim humanitarnim organizacijama. Datum ovogodišnjeg izdanja – nedjelja, 23. studenoga 2025. – omogućio je velik odaziv domaće publike i posjetitelja iz okolnih država, koji su sajam često kombinirali s adventskim sadržajima u središtu grada i kratkim gradskim odmorom. Za sve koji su planirali dolazak iz drugih mjesta, pravodobna rezervacija smještaja u Bratislavi pokazala se praktičnim korakom zbog povećane potražnje tijekom blagdanskog razdoblja.

Među tridesetak nacionalnih štandova posebno se isticao hrvatski, na kojem su, uz Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Bratislavi, aktivno sudjelovali i predstavnici Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za slovačko tržište. U pomno osmišljenoj ponudi naglasak je bio na proizvodima i pričama koje prenose osjećaj mjesta: tradicionalni sirevi i kolači, maslinova ulja i začinske mješavine, rukotvorine i suvenirica s motivima jadranske i kontinentalne Hrvatske. Posjetitelji su se ondje zadržavali ne samo radi degustacija, nego i zbog razgovora o idejama za iduće putovanje – od kratkih zimskih bijegova, preko proljetnih i jesenskih gastro-tura, do planinarskih i biciklističkih ruta. Kako su mnogi posjetitelji već imali iskustvo boravka u Hrvatskoj, na štandu su se naturalno susretale uspomene na prethodne godišnje odmore i planovi za nova otkrivanja hrvatskih regija.

Humanitarna srž i uloga lokalne zajednice

Božićni dobrotvorni sajam IWCB-a profilirao se kao središnja točka prikupljanja pomoći za projekte koji poboljšavaju kvalitetu života u Slovačkoj. Fokus je na inicijativama koje doprinose djeci i mladima, starijim i bolesnim osobama, socijalnoj inkluziji, podršci osobama s invaliditetom, obrazovanju i mentalnom zdravlju. Humanitarni karakter događaja nije tek formalni okvir, nego njegova suština: svaka ulaznica i svaki kupljeni proizvod na štandovima pretvara se u realnu potporu neprofitnim organizacijama koje djeluju na terenu. Tradicija, transparentnost i dugogodišnje povjerenje koje organizator gradi s donatorima i korisnicima pomoći temelj su reputacije sajma i razlog zbog kojeg privlači tisuće ljudi – od obitelji s djecom do članova diplomatskog i poslovnog korpusa.

Ovogodišnje izdanje održano je pod pokroviteljstvom gradonačelnika Matúša Valla, što dodatno potvrđuje da gradska uprava u događaju prepoznaje javnu vrijednost i njeguje partnerstvo s organizatorom. Prostor Stare tržnice – arhitektonski prepoznatljiv i funkcionalno savitljiv – doprinio je protočnosti kretanja posjetitelja i preglednosti izlagačkih cjelina. Signalistika je bila jasna, a raspored pultova i pozornice omogućio je da se program i kupnja prirodno nadopunjuju. Za posjetitelje izvan grada osobito je korisno bilo odsjesti u središnjim četvrtima kako bi se do dvorane moglo doći pješice ili tramvajem; zato su brojne preporuke upućivale na pravovremenu rezervaciju smještaja u Bratislavi.

Hrvatska priča na sajmu: okusi, mirisi i razgovori “iz prve ruke”

Hrvatski štand bio je mjesto susreta i razmjene iskustava. Degustacije su nudile širok presjek – od svježih i zrelih sireva do blagdanskih slastica koje se tradicionalno poslužuju u prosincu. Posjetitelji su se raspitivali o manjim, autentičnim destinacijama izvan uobičajenih ljetovališta, o mogućnostima zimskog i proljetnog odmora, o tematskim rutama (vinskim cestama, maslinarskim putovima, enološkim turama) te o obiteljskim izletima po nacionalnim parkovima i parkovima prirode. U razgovorima je naglašena i vrijednost kulturnih itinerera koji povezuju baštinu i suvremenu umjetnost te gradskih “city-break” formata – Zagreb, Split, Zadar, Šibenik, Rijeka, Pula i Osijek istaknuli su se kao logična polazišta za kraća putovanja avionom ili vlakom.

Predstavnici HTZ-a vodili su strukturirane razgovore s partnerima iz putničkih agencija i medija, ističući aktualne prometne veze između Slovačke i hrvatskih zračnih luka te komforne cestovne i željezničke kombinacije za obitelji i manje grupe. Posebno su naglašene prednosti putovanja izvan vrhunca sezone: ugodnije temperature, dostupniji smještaj, veća mogućnost personalizacije obilazaka i susreta s lokalnim domaćinima. Sve važnije teme su održivost i ravnomjernija raspodjela turističkog prometa tijekom godine – putnici sve češće traže manje gužvovite destinacije, planinske i kontinentalne rute, te iskustva koja spajaju gastronomiju, prirodu i kulturne sadržaje. Upravo zato pažnju su privukli prijedlozi za planinarenje i biciklizam, jednodnevne enogastro-izlete te posjete lokalnim manifestacijama i muzejima.

Program na pozornici: glazba, ples i interkulturni “mostovi”

Atmosferu sajma oblikovao je i dinamičan cjelodnevni program na pozornici. Izmjenjivali su se folklorni nastupi, dječji zborovi, instrumentalni recital i suvremene plesne točke, čime je svaka zemlja dobila prostor prikazati dio svoje tradicijske i moderne kulture. Nastupi su bili osmišljeni tako da se nadovezuju na gastro-ponudu: dok se na štandovima kušalo i kupovalo, na pozornici se moglo poslušati ili pogledati kratke izvedbe, pa je boravak u dvorani imao ritam prirodnog izmjenjivanja dojmova. Takav pristup potiče učenje kroz iskustvo – publika ne ostaje tek u ulozi promatrača ili kupca, nego postaje sudionik događaja koji slavi raznolikost.

Organizatori su posebnu pozornost posvetili obiteljima. Pripremljene su dječje radionice i kutci za predah, kao i jasno označene zone za kretanje s kolicima. Budući da manifestacija redovito okuplja nekoliko tisuća ljudi, logistički detalji bili su razrađeni do sitnica: od protupožarnih izlaza i rasporeda volontera do punktova s pitkom vodom. Posjetiteljima koji su došli izvan grada pomogle su upute za dolazak javnim prijevozom i preporuke za kombiniranje posjeta sajmu s obilaskom središta – odgovor na jednostavno pitanje “što nakon sajma?” često je bio: lagana šetnja kroz povijesnu jezgru, razgled galerija i muzeja te uživanje u adventskom ugođaju. I u tom je kontekstu bilo korisno na vrijeme osigurati smještaj u Bratislavi, osobito za vikend-pakete.

Zašto je HTZ-ova prisutnost važna

Sudjelovanje na sajmu za HTZ ima višestruku vrijednost. Reputacijski, pokazuje otvorenost, solidarnost i spremnost na umrežavanje s lokalnim dionicima. Tržišno, okuplja ciljanu publiku – putnike koji rado otkrivaju nove destinacije, aktivno prate kulturnu scenu i ulažu u kvalitetna iskustva. Partnerski, donosi mogućnost brzog povezivanja s putničkim agencijama, medijima, kulturnim institucijama i civilnim sektorom, i to u neformalnoj atmosferi koja olakšava razmjenu ideja. Ove su godine naglašene teme bile putovanja s naglaskom na autentičnost – manji smještajni objekti, susreti s domaćinima, lokalne tržnice, tematske radionice – te održivost: putovanje izvan vrhunca sezone, korištenje javnog prijevoza i odabir kvalitetnih, ali ne preopterećenih lokacija.

Na štandu su bili dostupni informativni materijali o vinskim cestama, maslinarskim punktovima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i kulturnim rutama koje povezuju baštinu i suvremenu umjetnost. Posjetitelji su tražili konkretne itinerere za tri do pet dana, sezonske preporuke, kao i ideje za kombiniranje obale i zaleđa. Pritom se razgovaralo i o sve boljim kopnenim i zračnim vezama, što omogućuje fleksibilno planiranje te brze vikend-bijegove. Interes je bio izražen i za “tihi luksuz” – manje, dizajnerski uređene objekte i boutique-hotele u povijesnim jezgrama – kao i za aktivni odmor u prirodi, od laganih obiteljskih šetnji do zahtjevnijih planinarskih uspona.

Stara tržnica kao simbol susreta

Stará tržnica nije tek neutralan prostor, nego simboličko uporište manifestacije. Povijesna zgrada, pažljivo obnovljena kako bi se očuvala izvornost, svojim je prostranim tlocrtom i prirodnim svjetlom stvorila atmosferu “gradskog dnevnog boravka”. Raspored izlagačkih pultova, jasno označeni hodnici i dobra vidljivost pozornice omogućili su da se posjetitelji kreću prirodno i bez zadržavanja. U neposrednoj blizini nalaze se tramvajska stajališta i biciklističke staze, a pješačka zona oko Námestíja SNP poziva na lagani obilazak središta nakon sajma. Za posjetitelje koji su stigli dan ranije ili ostali nakon događaja, preporučivao se smještaj u Bratislavi u blizini javnog prijevoza – rješenje koje smanjuje stres i ostavlja više vremena za razgled kulturnih lokacija.

Dobrotvorni učinak: od ideje do konkretne potpore

Temeljna svrha sajma ostaje ista već tri desetljeća: prikupljanje sredstava za udruge i inicijative koje skrbe o najranjivijima. Mehanizam je jednostavan i transparentan – prihod od ulaznica i prodaje artikala ide u zajednički fond, a potom se, nakon evaluacije prijava i potreba, usmjerava prema organizacijama s jasnim ciljevima i dokazanim učinkom. Uz financijske donacije, manifestacija donosi i nefinancijske koristi: jača vidljivost tema kao što su inkluzija, mentalno zdravlje i obrazovanje, povezuje volontere i profesionalce te stvara mreže podrške koje nadživljuju jedan adventski vikend. Za mnoge male proizvođače i udruge sudjelovanje znači i priliku da predstave svoj rad široj publici, da prikupe kontakte i partnere, i da svoje proizvode plasiraju u kontekstu koji naglašava priču o porijeklu i vrijednostima.

Autentični proizvodi – ručno rađeni ukrasi, prirodna kozmetika, lokalne delicije – godinama su razlog zbog kojeg se posjetitelji vraćaju. Kupnjom takvih predmeta podržavaju se mali proizvođači i njeguje odgovorna potrošnja. Hrvatski izlagači uklopili su se u taj duh kvalitetom i jasnim naglaskom na izvornost: odabir sastojaka, način izrade i priča o regiji iz koje proizvodi dolaze jednako su važni kao i sam okus ili uporabna vrijednost. Tako se most između turističkog interesa i humanitarne svrhe gradi spontano – posjetitelji odlaze s konkretnim uspomenama i informacijama, a dio sredstava vraća se natrag zajednici kroz programe pomoći.

Logistika dolaska i kretanja

Stará tržnica nalazi se na adresi Námestie SNP 25, u pješačkoj zoni starog središta. Prostor je natkriven i grijan, pa vremenski uvjeti ne utječu na program. Organizatori su preporučili gotovinsko plaćanje na pojedinim štandovima, iako je kartično plaćanje sve raširenije; jasna signalistika i raspored volontera olakšavali su kretanje. Najbliže tramvajske linije povezuju kompleks s Glavnom željezničkom postajom i autobusnim kolodvorom Nivy, a iz smjera zračne luke M. R. Štefánik dostupne su i brze autobusne veze do središta. Za posjetitelje iz drugih gradova, praktično je planirati dolazak ranijim jutarnjim polascima i, po mogućnosti, odabrati smještaj u Bratislavi unutar šireg centra kako bi se većina točaka mogla obići pješice.

Širi europski kontekst i partnerske suradnje

Humanitarni sajmovi sličnog tipa održavaju se u nizu europskih metropola, no bratislavski primjer specifičan je po kombinaciji dugovječnosti, lokalnog vlasništva nad prostorom i snažne potpore gradskih vlasti. Uz sudjelovanje brojnih veleposlanstava i kulturnih instituta, događaj je postao platforma za suradnje koje nadilaze jednodnevnu manifestaciju – od školskih razmjena do kulturnih rezidencija i zajedničkih donatorskih kampanja. U tom je okviru prisutnost HTZ-a prirodna: turizam sve više počiva na razmjeni znanja, održivosti i raznolikosti ponude, dok putnici traže sadržaje koji spajaju boravak u prirodi, lokalnu gastronomiju i kulturne doživljaje. Takav pristup stvara dodanu vrijednost i hrvatskim i slovačkim partnerima, ali i samim posjetiteljima koji tragaju za iskustvima s “pričom”.

Godina 2025. donijela je pojačan interes publike za putovanja s dodatnom društvenom vrijednošću: volonturističke programe, posjete zaštićenim područjima uz stručna vodstva, radionice tradicijskih vještina te itinerere koji ravnomjerno raspoređuju promet kroz više regija i izvan vrhunca sezone. Hrvatska je, kroz razgovore na štandu i informativne materijale, predstavila opcije bliske slovačkim putnicima: obiteljski prilagođene planinarske staze, pregledno označene biciklističke rute, male muzeje i galerije u povijesnim jezgrama, kao i smještajne objekte koji potiču dulji boravak i dublje upoznavanje lokalne zajednice. Time se prirodno povezala priča o odmoru s vrijednostima koje i sam sajam zagovara – solidarnošću, odgovornošću i međusobnim uvažavanjem.

Iako je fokus dana bio na humanitarnom učinku, sajam je opetovano dokazao da kultura, gastronomija i turizam djeluju kao multiplikatori dobrih praksi. Iz perspektive posjetitelja, riječ je o jedinstvenoj prigodi za “putovanje na dlanu” – upoznati različite zemlje kroz okuse, zvukove i razgovore – a pritom konkretno pridonijeti zajednici. Za Hrvatsku, sudjelovanje je značilo snažnu vidljivost i priliku za neposredan dijalog s publikom koja aktivno planira putovanja tijekom cijele godine. Za Bratislavu, pak, riječ je o potvrdi njezina statusa gostoljubive i dobro povezane europske prijestolnice u kojoj se vrijednosti solidarnosti i interkulturnog dijaloga neprestano žive.