Kako se naš mozak prilagođava iznenađenjima
Znate li da je za naš mozak svijet pun iznenađenja, posebno u djetinjstvu? Ali, kako starimo, postaje sve teže iznenaditi nas. Ova zanimljiva činjenica nije samo puka opaska, već rezultat složenih procesa u našem mozgu. 

Naime, istraživači sa Sveučilišta u Baselu koristili su miševe kako bi razotkrili ove zagonetke mozga. Njihova istraživanja bacaju novo svjetlo na to kako se naš mozak prilagođava i uči iz iznenađenja tijekom odrastanja.

Zamislite bebu koja se igra "peekaboo". Njihova fascinacija i iznenađenje pri svakom "otkrivanju" lica nije samo simpatična, već ključna za razumijevanje kako prepoznajemo i obrađujemo neočekivano. Ova sposobnost prepoznavanja nečega novog i potencijalno opasnog ključna je za naš kognitivni razvoj.

Ali kako starimo, naša reakcija na neočekivano se mijenja. Neki podražaji postaju brzo kategorizirani kao "važni" ili "nezanimljivi". To je evolucijski korisno: privlačenje pažnje novim podražajima, bez prekomjerne reakcije koja troši energiju. 

Ovi uvidi iz eksperimenata s mladim miševima, koje je vodila profesorica Tania Barkat, objavljeni u časopisu Science Advances, otvaraju nova vrata u razumijevanju našeg kognitivnog razvoja. Ovo istraživanje ne samo da osvjetljava tajne našeg mozga, već i nudi uvid u kako se nosimo s iznenađenjima kroz cijeli život.

Kako neobični zvukovi oblikuju naš um
Istraživači sa Sveučilišta u Baselu otkrili su nešto fascinantno. Koristeći zvukove različitih tonova umetnute u nizove identičnih zvukova, proučavali su kako mozak mladih miševa reagira na ove "čudne zvukove". Njihov rad osvjetljava jedinstvenu paradigmu koja se koristi u dijagnostici složenih stanja poput shizofrenije.

Snimajući moždane valove životinja, tim je otkrio kako se mozak prilagođava tim zvukovima. Zanimljivo je da se reakcija mozga na promjene tonova smanjuje kako mozak sazrijeva. Ali, ova sazrijevanja nisu uniformna u cijelom mozgu. 

U inferiornom kolikulusu, ranoj postaji na putu zvuka od uha do mozga, razvoj je završen već s 20 dana starosti miševa. S druge strane, auditivni talamus pokazuje zrelost tek sa 30 dana. Fascinantno, cerebralni korteks, odnosno primarni slušni korteks, sazrijeva još kasnije – tek s 50 dana. Ovo otkriće ukazuje na to da se mozak razvija postupno, počevši od periferije prema moždanoj kori.

No, tu dolazimo do još jednog ključnog otkrića. Ako se miševi uzgajaju u okruženju bez raznolikih zvukova, razvoj obrade iznenađujućih zvukova u slušnom korteksu kasni. Prema profesorici Barkat, to ukazuje na to da se moždana kora razvija kroz interakciju sa svijetom oko sebe. Mozak stvara unutarnju sliku svijeta koju onda uspoređuje s vanjskim podražajima. Bez iskustva sa zvukovima, mozak ne može razviti ovaj model, što dovodi do poteškoća u kategorizaciji zvukova.

Ova otkrića nude uvid u to kako se naš mozak prilagođava i razvija, naglašavajući važnost iskustava u našem rastu i razvoju.

Izvor: University of Basel