Postavke privatnosti

Tajna mačjeg sna: Nova studija otkriva zašto mačke preferiraju spavanje na lijevoj strani kao strategiju opstanka

Jeste li se ikada zapitali zašto vaša mačka bira određeni položaj za spavanje? Nedavna međunarodna studija otkriva fascinantnu istinu: mačke najčešće spavaju na lijevoj strani. To nije slučajnost, već sofisticirana evolucijska strategija koja im osigurava bržu reakciju, bolju zaštitu i uspješniji lov. Saznajte kako im ova navika spašava život.

Tajna mačjeg sna: Nova studija otkriva zašto mačke preferiraju spavanje na lijevoj strani kao strategiju opstanka
Photo by: Domagoj Skledar/ arhiva (vlastita)

Ponašanje životinja često skriva složene mehanizme preživljavanja koji su se brusili milijunima godina evolucije. Naizgled jednostavne i svakodnevne navike naših kućnih ljubimaca mogu imati duboko ukorijenjeno podrijetlo u njihovoj divljoj prošlosti. Jedna od takvih zagonetki, koja je donedavno prolazila ispod radara znanstvene zajednice, jest položaj u kojem mačke najradije spavaju. Nova, revolucionarna studija otkriva da odabir strane na kojoj će mačka utonuti u san nije nimalo slučajan, već predstavlja sofisticiranu strategiju za opstanak.


Međunarodni tim znanstvenika došao je do iznenađujućeg zaključka: mačke statistički značajno preferiraju spavanje na svojoj lijevoj strani. Ovo otkriće, objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Current Biology 23. lipnja 2025. godine, baca potpuno novo svjetlo na razumijevanje mačjeg ponašanja i neurobioloških procesa koji stoje iza njega. Istraživanje sugerira da ova sklonost nije povezana s udobnošću, već s evolucijskom prednošću koja optimizira njihovu sposobnost lova i bijega odmah nakon buđenja.


Evolucijska prednost, a ne puka navika


San je za svaku životinju razdoblje iznimne ranjivosti. Mačke, koje u prosjeku spavaju između 12 i 16 sati dnevno, instinktivno traže povišena i sigurna mjesta kako bi se zaštitile od potencijalnih grabežljivaca. No, sigurnost ne ovisi samo o lokaciji, već i o unutarnjim mehanizmima koji omogućuju brzu reakciju u slučaju opasnosti. Upravo tu na scenu stupa fenomen poznat kao lateralizacija mozga – specijalizacija lijeve i desne hemisfere za različite zadatke.


Kako objašnjava prof. dr. Onur Güntürkün s Odsjeka za biopsihologiju na Sveučilištu Ruhr u Bochumu, jednom od vodećih autora studije, asimetrije u ponašanju mogu donijeti ključne prednosti jer omogućuju mozgu da učinkovitije obrađuje različite vrste informacija. U suradnji s kolegama sa Sveučilišta Aldo Moro u Bariju u Italiji, te partnerima iz Njemačke, Kanade, Švicarske i Turske, znanstvenici su krenuli istražiti postoji li takva asimetrija i u navikama spavanja mačaka.


Njihova hipoteza bila je da odabir strane za spavanje izravno utječe na to koja će hemisfera mozga prva obraditi podražaje iz okoline nakon buđenja, što može biti presudno u kritičnim situacijama.


Desna hemisfera: Mozak za preživljavanje


Ključ za razumijevanje ovog fenomena leži u načinu na koji mozak sisavaca obrađuje vizualne informacije. Podaci iz lijevog vidnog polja primarno se procesuiraju u desnoj hemisferi mozga, i obrnuto. Kada mačka spava na svojoj lijevoj strani, njezino lijevo oko i lijevo uho su izloženiji i prvi percipiraju okolinu pri buđenju. To znači da informacije o potencijalnoj prijetnji ili plijenu odlaze izravno u desnu polutku mozga.


Desna hemisfera je, kako su pokazala brojna istraživanja na različitim vrstama, specijalizirana za obradu prostorne svijesti, prepoznavanje prijetnji, upravljanje jakim emocijama poput straha i agresije te koordinaciju brzih, iznenadnih pokreta, kao što je bijeg. Stoga, kada se mačka probudi iz sna na lijevom boku, njezin mozak je trenutačno "uključen" u mod za preživljavanje. Vizualni i auditivni signali o opasnosti odmah idu u centar koji je najbolje opremljen da ih protumači i pokrene adekvatnu fizičku reakciju. Taj djelić sekunde prednosti može značiti razliku između života i smrti u divljini, ili između ulovljenog miša i propuštene prilike u urbanom okruženju.


Ova strategija osigurava da je mačka, čak i u prijelazu iz dubokog sna u stanje budnosti, maksimalno spremna reagirati na nepredviđene okolnosti. To je savršen primjer kako evolucija oblikuje i najsuptilnije aspekte ponašanja radi povećanja šansi za opstanak.


Moderna znanost i YouTube: Novi pristup istraživanju


Kako bi testirali svoju hipotezu, istraživački tim na čelu s dr. Sevim Ispartom s Jedinice za istraživanje fiziologije i ponašanja životinja u Bariju, pribjegao je inovativnoj i neinvazivnoj metodi. Umjesto klasičnih laboratorijskih promatranja koja mogu uzrokovati stres kod životinja i utjecati na njihovo prirodno ponašanje, znanstvenici su se okrenuli ogromnoj javno dostupnoj bazi podataka – YouTubeu.


Pažljivo su analizirali čak 408 videozapisa na kojima je bila jasno vidljiva jedna mačka kako spava na boku najmanje deset sekundi. Kriteriji odabira bili su strogi: korišteni su samo originalni, nemontirani i neokrenuti ("flipped") videozapisi kako bi se osigurala autentičnost promatranog ponašanja. Rezultati su bili nedvosmisleni. U čak dvije trećine analiziranih slučajeva, mačke su spavale na svojoj lijevoj strani. Ova statistički značajna razlika potvrdila je postojanje jasne preferencije.


Ovakav pristup, koji koristi masovne podatke generirane od strane korisnika, predstavlja uzbudljiv novi smjer u etologiji (znanosti o ponašanju životinja), omogućujući proučavanje životinja u njihovom prirodnom okruženju bez ometanja.


Širi kontekst životinjskog svijeta


Fenomen lateralizacije nije ograničen samo na mačke. Slične asimetrije u ponašanju primijećene su diljem životinjskog carstva. Na primjer, mnoge vrste ptica tijekom spavanja drže jedno oko otvorenim, ono koje je povezano s budnom hemisferom mozga, kako bi motrile na grabežljivce. Ribe često pokazuju sklonost okretanju u jednu stranu kada se suoče s prijetnjom, što je također povezano sa specijalizacijom moždanih polutki.


Ova otkrića naglašavaju da je podjela rada između lijeve i desne strane mozga temeljni princip organizacije živčanog sustava kod kralježnjaka. Lijeva hemisfera je tipično zadužena za rutinske, svakodnevne zadatke, analizu poznatih podražaja i kontrolu uhodanih obrazaca ponašanja. S druge strane, desna hemisfera je "specijalist za hitne slučajeve" – reagiranje na novo, neočekivano i potencijalno opasno. Sklonost mačaka spavanju na lijevoj strani savršeno se uklapa u ovaj širi evolucijski obrazac, demonstrirajući kako je priroda pronašla učinkovito rješenje za balansiranje potrebe za odmorom i stalne potrebe za oprezom.


San kao ključ opstanka


Mačke su, kao krepuskularni lovci (najaktivniji u zoru i sumrak), majstori u očuvanju energije. Njihovi dugi periodi spavanja nisu znak lijenosti, već nužna priprema za kratke, intenzivne nalete lovačke aktivnosti. Tijekom spavanja, mačke prolaze kroz različite faze, uključujući lagani san i dublji REM san. Čak i tijekom laganog sna, njihova osjetila, posebice sluh i njuh, ostaju izuzetno aktivna. Uši im se mogu pomicati i hvatati zvukove, omogućujući im da procijene situaciju bez potpunog buđenja.


Preferencija spavanja na lijevoj strani, kako otkriva ova studija, još je jedan fascinantan sloj u kompleksnoj arhitekturi mačjeg opstanka. To je tihi, ali moćni mehanizam koji osigurava da su ovi elegantni grabežljivci uvijek korak ispred, čak i kada se čini da su najranjiviji. Sljedeći put kada vidite svoju mačku kako drijema, okrenuta na lijevi bok, znat ćete da ne svjedočite samo prizoru spokoja, već i savršeno ugođenoj evolucijskoj strategiji koja se odigrava pred vašim očima.

Kreirano: utorak, 01. srpnja, 2025.

Pronađite smještaj u blizini

Redakcija za znanost i tehnologiju

Naša Redakcija za znanost i tehnologiju nastala je iz dugogodišnje strasti prema istraživanju, tumačenju i približavanju složenih tema običnim čitateljima. U njoj pišu zaposlenici i volonteri koji već desetljećima prate razvoj znanosti i tehnoloških inovacija, od laboratorijskih otkrića do rješenja koja mijenjaju svakodnevni život. Iako pišemo u množini, iza svakog teksta stoji stvarna osoba s dugim uredničkim i novinarskim iskustvom te dubokim poštovanjem prema činjenicama i provjerljivim informacijama.

Naša redakcija temelji svoj rad na uvjerenju da je znanost najjača kada je dostupna svima. Zato težimo jasnoći, preciznosti i razumljivosti, ali bez pojednostavljivanja koje bi narušilo kvalitetu sadržaja. Često provodimo sate proučavajući istraživanja, tehničke dokumente i stručne izvore kako bismo svaku temu predstavili čitatelju na način koji ga neće opteretiti, nego zainteresirati. U svakom tekstu nastojimo povezati znanstvene spoznaje s realnim životom, pokazujući kako ideje iz istraživačkih centara, sveučilišta i tehnoloških laboratorija oblikuju svijet oko nas.

Dugogodišnje iskustvo u novinarstvu omogućuje nam da prepoznamo što je za čitatelja zaista važno, bilo da se radi o napretku u umjetnoj inteligenciji, medicinskim otkrićima, energetskim rješenjima, svemirskim misijama ili uređajima koji ulaze u našu svakodnevicu prije nego što stignemo uopće zamisliti njihove mogućnosti. Naš pogled na tehnologiju nije isključivo tehnički; zanimaju nas i ljudske priče koje stoje iza velikih pomaka – istraživači koji godinama privode kraju projekte, inženjeri koji pretvaraju ideje u funkcionalne sustave, te vizionari koji guraju granice mogućega.

U radu nas vodi i osjećaj odgovornosti. Želimo da čitatelj može imati povjerenje u informacije koje donosimo, pa provjeravamo izvore, uspoređujemo podatke i ne žurimo s objavom ako nešto nije sasvim jasno. Povjerenje gradimo sporije nego što se piše vijest, ali vjerujemo da je jedino takvo novinarstvo dugoročno vrijedno.

Za nas je tehnologija više od uređaja, a znanost više od teorije. To su područja koja pokreću napredak, oblikuju društvo i pružaju nove mogućnosti svima koji žele razumjeti kako svijet funkcionira danas i kamo ide sutra. Upravo zato u našoj redakciji pristupamo svakoj temi s ozbiljnošću, ali i s dozom znatiželje, jer upravo znatiželja otvara vrata najboljim tekstovima.

Naša je misija približiti čitateljima svijet koji se mijenja brže nego ikada prije, uz uvjerenje da kvalitetno novinarstvo može biti most između stručnjaka, inovatora i svih onih koji žele razumjeti što se događa iza naslova. U tome vidimo svoj pravi zadatak: pretvoriti kompleksno u razumljivo, udaljeno u blisko, a nepoznato u inspirativno.

NAPOMENA ZA NAŠE ČITATELJE
Karlobag.eu pruža vijesti, analize i informacije o globalnim događanjima i temama od interesa za čitatelje širom svijeta. Sve objavljene informacije služe isključivo u informativne svrhe.
Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim, medicinskim, financijskim ili pravnim područjima. Stoga, prije donošenja bilo kakvih odluka temeljenih na informacijama s našeg portala, preporučujemo da se konzultirate s kvalificiranim stručnjacima.
Karlobag.eu može sadržavati poveznice na vanjske stranice trećih strana, uključujući affiliate linkove i sponzorirane sadržaje. Ako kupite proizvod ili uslugu putem ovih poveznica, možemo ostvariti proviziju. Nemamo kontrolu nad sadržajem ili politikama tih stranica te ne snosimo odgovornost za njihovu točnost, dostupnost ili bilo kakve transakcije koje obavite putem njih.
Ako objavljujemo informacije o događajima ili prodaji ulaznica, napominjemo da mi ne prodajemo ulaznice niti izravno niti preko posrednika. Naš portal isključivo informira čitatelje o događajima i mogućnostima kupnje putem vanjskih prodajnih platformi. Povezujemo čitatelje s partnerima koji nude usluge prodaje ulaznica, ali ne jamčimo njihovu dostupnost, cijene ili uvjete kupnje. Sve informacije o ulaznicama preuzete su od trećih strana i mogu biti podložne promjenama bez prethodne najave. Preporučujemo da prije bilo kakve kupnje temeljito provjerite uvjete prodaje kod odabranog partnera, budući da portal Karlobag.eu ne preuzima odgovornost za transakcije ili uvjete prodaje ulaznica.
Sve informacije na našem portalu podložne su promjenama bez prethodne najave. Korištenjem ovog portala prihvaćate da čitate sadržaj na vlastitu odgovornost.