Prema novoj studiji koju je objavila Američka psihološka udruga, osobe srednjih godina i starije smatraju da starije doba počinje kasnije u životu nego što su to mislili njihovi vršnjaci prije nekoliko desetljeća.

Markus Wettstein, doktor znanosti s Humboldtova sveučilišta u Berlinu, Njemačka, istaknuo je kako bi povećani životni vijek mogao doprinijeti kasnijem početku doživljaja starije dobi. "Također, neki aspekti zdravlja poboljšani su tijekom vremena, tako da osobe određene dobi koje su u prošlosti smatrane starima, danas više ne bi bile tako ocijenjene," objasnio je Wettstein.

Studija, objavljena u časopisu Psychology and Aging, uključivala je analizu podataka 14,056 sudionika iz Njemačkog istraživanja starenja, longitudinalnog istraživanja koje obuhvaća osobe rođene u Njemačkoj između 1911. i 1974. godine. Sudionici su odgovarali na anketna pitanja do osam puta tijekom 25 godina (1996.–2021.), kada su imali između 40 i 100 godina. Dodatni sudionici (u dobi od 40 do 85 godina) regrutirani su tijekom razdoblja istraživanja kako su kasnije generacije ulazile u srednju i stariju dob. Među brojnim pitanjima na koja su sudionici odgovarali bilo je i: "U kojoj biste dobi opisali nekoga kao staru osobu?"

Istraživači su otkrili da su sudionici rođeni kasnije u usporedbi s onima rođenima ranije izvještavali o kasnijem početku doživljavanja starije dobi. Na primjer, kada su sudionici rođeni 1911. godine imali 65 godina, postavili su početak starije dobi na 71 godinu. Nasuprot tome, sudionici rođeni 1956. godine rekli su da starije doba počinje s 74 godine, u prosjeku, kada su imali 65 godina.

Istraživači su također otkrili da se trend kasnijeg početka doživljavanja starije dobi usporio u posljednjim godinama.

Wettstein naglašava da trend odgode starije dobi nije linearan i možda se neće nastaviti u budućnosti. "Nije sigurno hoće li se trend odgode starije dobi nastaviti odražavati pozitivnije stavove prema starijim osobama i starenju ili suprotno — možda se početak starije dobi odgađa jer se starenje smatra neželjenim stanjem," rekao je Wettstein.

Istraživači su također proučavali kako se percepcija starije dobi mijenjala kod pojedinih sudionika kako su stariji. Utvrdili su da se s godinama percepcija početka starije dobi pomiče dalje. U dobi od 64 godine, prosječni sudionik smatrao je da starije doba započinje s 74,7 godina. S 74 godine, rekli su da starije doba počinje s 76,8 godina. U prosjeku, percipirani početak starije dobi povećao se za otprilike jednu godinu za svakih četiri do pet godina stvarnog starenja.

Na kraju su istraživači ispitivali kako individualne karakteristike poput spola i zdravstvenog stanja pridonose razlikama u percipiranom početku starije dobi. Otkrili su da žene, u prosjeku, kažu da starije doba započinje dvije godine kasnije nego muškarci, te da se razlika između muškaraca i žena povećala tijekom vremena. Također su otkrili da ljudi koji su izvijestili o većoj usamljenosti, lošijem zdravlju i starijem osjećaju kažu da starije doba počinje ranije, u prosjeku, od onih koji su manje usamljeni, u boljem zdravlju i osjećaju se mlađima.

Rezultati mogu imati implikacije za to kada i kako se ljudi pripremaju za vlastito starenje, kao i kako ljudi općenito razmišljaju o starijim odraslim osobama, rekao je Wettstein.

Buduća istraživanja trebala bi istražiti hoće li se trend "odgode" starije dobi nastaviti te istražiti raznolikije populacije u drugim zemljama, uključujući nezapadne zemlje, kako bi se razumjelo kako se percepcije starenja razlikuju ovisno o zemlji i kulturi, prema istraživačima.

Članak: „Odgoda starije dobi: dokazi za povijesnu promjenu prema kasnijem percipiranom početku starije dobi“, autori Markus Wettstein, dr. sc., i Denis Gerstorf, dr. sc., Humboldtovo sveučilište u Berlinu; Rinseo Park, dr. sc., i Nilan Ram, dr. sc., Sveučilište Stanford; Anna E. Kornadt, dr. sc., Sveučilište u Luksemburgu; Susanne Wurm, dr. sc., Sveučilišna medicina Greifswald. Objavljeno online 22. travnja 2024. u časopisu Psychology and Aging.

Izvor: American Psychological Association