Tijekom predstavljanja Izvješća o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, objavio je planove o novom ciklusu financiranja, ukupne vrijednosti 162,5 milijuna eura. S detaljnom pažnjom istaknuo je kako će vlada 15. travnja podnijeti zahtjev za dobivanje pete tranše financijskih sredstava, naglasivši da su za njezinu isplatu ispunjeni svi prethodno postavljeni uvjeti. Ova tranša, kako je naglašeno, predstavlja financijski najzahtjevniji segment dosadašnje suradnje s Europskom unijom, s obzirom da se radi o iznosu od 822 milijuna eura. Plenković je posebno podcrtao da je Hrvatska u potpunosti zadovoljila svih 157 kriterija neophodnih za ovu fazu, čime je potvrđena stopostotna uspješnost u izvršavanju postavljenih obveza.

Na 299. sjednici Vlade, koju je također vodio Plenković, razmotrena su različita pitanja od nacionalne važnosti, uključujući nedavnu potvrdu investicijskog rejtinga Hrvatske od strane agencije Fitch. Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo ovom odlukom, interpretirajući je kao priznanje stabilnom vođenju države, proračunskoj disciplini, te sposobnosti ostvarivanja ekonomskog rasta. Ovo priznanje posljedica je, kako je istaknuto, i uspješnog ostvarivanja strateških ciljeva kao što su ulazak u europodručje, pridruživanje Europskom stabilizacijskom mehanizmu te Schengenskoj zoni.

U kontekstu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer je naglasio brzinu i efikasnost njegove implementacije, najavljujući skori primitak četvrte tranše financiranja u iznosu od 162,5 milijuna eura. Plenković je podsjetio na ukupna sredstva dostupna Hrvatskoj u okviru ovog programa, koja iznose 10,5 milijardi eura, uključujući kako bespovratna sredstva tako i zajmove. Do sada je Hrvatska primila predfinanciranje od 818 milijuna eura te ispunila sve uvjete za prve tri tranše, svaka u vrijednosti od 700 milijuna eura.

Osim toga, dobiven je i avans za tzv. Repower EU program u iznosu od 585 milijuna eura, što predstavlja dodatnu potporu u realizaciji energetske neovisnosti i tranzicije. Ponovno je istaknuto da će se zahtjev za isplatu pete tranše, koja uključuje financijski najobimniji paket od 822 milijuna eura, podnijeti 15. travnja, s napomenom da su sve obveze za njezino dobivanje već ispunjene. Naglašena je i važnost brze i efikasne alokacije osiguranih sredstava, koja moraju biti iskorištena do 2026. godine, u skladu s pravilima i ciljevima postavljenim unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, naglašavajući predanost Hrvatske u postizanju zacrtanih ekonomskih i socijalnih ciljeva u suradnji s Europskom unijom.

Nakon najave pete tranše sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, premijer Andrej Plenković istaknuo je da će sljedeće tranše predstavljati još značajniji financijski korak u drugoj fazi provedbe ovog plana. S posebnim naglaskom na posljednju, desetu tranšu, premijer je objavio da će ona iznositi impresivnih milijardu i 881 milijun eura, čime se jasno ocrtava ambiciozna vizija hrvatske Vlade u iskorištavanju dostupnih europskih fondova.

Dodatno, premijer je podijelio informaciju da je Hrvatska, slijedeći Italiju, zauzela mjesto među najuspješnijim članicama Europske unije po pitanju provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Do sada je realizirano 27 posto od ukupno predviđenih natječaja, izravnih dodjela i poziva, što ukupno iznosi 2,7 milijarde eura. Takav napredak ističe predanost i efikasnost Hrvatske u upravljanju europskim sredstvima.

Premijer je također napomenuo važnost reforme Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi kao ključnog kriterija za pristup ovim sredstvima. Pritom je naglasio kako je ova reforma omogućila povijesno najveće povećanje plaća, sa značajnim rastom od 32 posto za državne i javne službenike, što predstavlja konkretnu manifestaciju Vlade u poboljšanju životnog standarda svojih građana.

Osim financijskih aspekata, premijer je izvijestio o brojnim investicijama u obnovu ključnih objekata diljem Zagreba. Među posjećenim lokacijama istaknuli su se Državni arhiv, Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Atelijer Meštrović, Hrvatski povijesni muzej i Državni hidrometeorološki zavod na Gornjem gradu, s investicijama vrijednim ukupno 80 milijuna eura.

Također, premijer je spomenuo i obnovu zgrade Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar te završnu fazu obnove zgrade Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s ulaganjima od 15, odnosno 25 milijuna eura. Osim toga, u suradnji s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek, posjetio je i gradilište Bazilike Presvetog Srca Isusova, ističući ukupna ulaganja Ministarstva kulture i medija u Zagrebu i na Banovini od 380 milijuna eura.

Važno je napomenuti i posjet Institutu Ruđer Bošković, gdje se osim obnove, provodi značajan projekt Otvorene znanstvene infrastrukture, financiran u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija, vrijedan 106 milijuna eura, čime se dodatno potiče razvoj znanstvene zajednice u Hrvatskoj.

Pohvalivši požrtvovnost hrvatskih vatrogasaca u gašenju požara i sudjelovanju u obnovi, premijer je također istaknuo završetak radova na Središnjoj pismohrani u Gospiću, projektu Ministarstva pravosuđa i uprave. Ovim projektom, vrijednim četiri milijuna eura, osigurat će se centraliziraniji pristup zemljišnim knjigama, pohranjujući 17 kilometara dokumenata iz cijele zemlje, što će značajno pridonijeti efikasnosti i transparentnosti u pristupu zemljišnim evidencijama.

Premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, istaknuo je važnost inicijative "Budi navijač, a ne razbijač", koju provode Ministarstvo unutarnjih poslova i Hrvatski nogometni savez. Ova kampanja usmjerena je na edukaciju mladih i promociju civiliziranog navijanja na sportskim događanjima. Osim toga, premijer je pohvalio i napore usmjerene na privlačenje mladih ljudi u karijeru unutar hrvatske policije, što je ključno za osiguranje sigurnosti i stabilnosti u društvu.

Na Fakultetu prometnih znanosti, premijer Plenković sudjelovao je na skupu posvećenom projektu Kampus Borongaj. Cilj ovog ambicioznog projekta je stvaranje obrazovnog i znanstvenog centra na istoku Zagreba, koji bi ujedinio aktivnosti različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Tehničkog veleučilišta, čime bi se dodatno potaknuo razvoj studentskog života i akademske zajednice.

Plenković je također prisustvovao otvorenju Zagreb World Boccia 2024 Challengera, ističući značaj ove manifestacije koja okuplja oko 100 paraolimpijaca iz 20 zemalja. Premijer je naglasio važnost promicanja jednakosti i uključenosti u sportu, dajući potporu hrvatskim natjecateljima uoči Paraolimpijskih igara.

U kontekstu podrške nacionalnim manjinama, premijer je podsjetio na dugogodišnju posvećenost Vlade projektima koji promiču bolji položaj romske manjine u Hrvatskoj, posebice naglašavajući integraciju mladih Roma u obrazovni sustav. Ovaj pristup ključan je za osiguranje ravnopravnosti i boljih životnih uvjeta za romsku zajednicu u Hrvatskoj.

Tijekom posjeta Centru za pružanje usluga u Zagrebu, Odjel Jarun, premijer je istaknuo značaj brige o najmlađima, posebice o djeci do sedam godina, što predstavlja temelj za zdrav rast i razvoj djece u društvu.

Na poslovnom forumu "Migracije - tržište rada - administracija", organiziranom od strane udruge bosanskohercegovačkih Hrvata "Prsten", premijer Plenković sudjelovao je u raspravama o utjecaju migracija na tržište rada i administrativne izazove s kojima se suočava Hrvatska.

Nadalje, premijer je najavio potpisivanje Memoranduma o razumijevanju za osnivanje Centra za održivi turizam, u suradnji sa Svjetskom turističkom organizacijom. Ovaj sporazum odraz je priznanja međunarodne zajednice za hrvatsku politiku održivog turizma i predstavlja korak naprijed u razvoju i upravljanju turističkim destinacijama u zemlji.

Završno, premijer Plenković uputio je čestitke za Ramazanski bajram svim vjernicima islamske vjeroispovijesti u Hrvatskoj, ističući izvrsne odnose s islamskom zajednicom i njezinim predstavnicima, čime je potvrđena tradicija međureligijskog poštovanja i suradnje u zemlji.