COVID-19 pandemija nije samo utjecala na zdravlje, već je također omogućila istraživačima da steknu uvid u širenje ideja putem društvenih mreža i drugih interakcijskih mreža. Pandemija je, uz ogromne količine podataka o širenju bolesti, otvorila vrata za analizu kako se informacije i ideje šire među ljudima, često na sličan način kao i virusi. Ovaj fenomen, poznat kao "infodemija", postaje sve važniji u svijetu gdje su društvene mreže postale primarni medij komunikacije.

Matematičar i docent biologije Nicholas Landry istražuje kako se struktura društvenih mreža može koristiti za razumijevanje širenja ne samo bolesti, već i informacija. Ova dva oblika "zaraze" dijele zajedničke karakteristike, ali širenje informacija može biti čak i složenije. Njegov rad ukazuje na to da se društvene mreže mogu koristiti za precizno praćenje kako se viralni trendovi ili dezinformacije šire, dok je širenje zaraznih bolesti poput ospica ili varičela teže predvidjeti.

Landry, zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Vermontu, koristi hibridni model za analizu društvenih mreža. Ovaj model ne samo da prati socijalne kontakte, već proučava i pravila koja upravljaju širenjem informacija. Primjerice, u pandemiji COVID-19, društvene mreže bile su ključne za prenošenje informacija – kako točnih, tako i lažnih. Istovremeno, to je otvorilo prostor za proučavanje "grupnog mišljenja" ili 'groupthink' efekta, gdje veliki broj ljudi usvaja ideje ili informacije koje se šire putem socijalnih kanala, često bez kritičkog preispitivanja.

Zanimljivo je kako su botovi na društvenim mrežama dodatno pogoršali širenje dezinformacija tijekom pandemije, ukazujući na to koliko je lako manipulirati mišljenjem ljudi putem algoritamski generiranih sadržaja. Studije pokazuju da, kada određeni broj ljudi unutar mreže počne ponavljati određene informacije, čak i netočne, ostatak grupe teži prihvatiti tu ideju, što je sličan mehanizam kao i širenje zaraznih bolesti.

Još jedan važan aspekt istraživanja jest praćenje dezinformacija koje se šire kroz društvene mreže, a koje mogu imati ozbiljne posljedice na javno zdravlje. Harvard Gazette ističe kako lažne informacije o liječenju COVID-19, koje su se brzo proširile putem društvenih platformi, mogu zbuniti javnost i omesti provođenje ispravnih zdravstvenih mjera. Institucije poput Facebooka i Twittera suočile su se s izazovima uklanjanja tih dezinformacija, ali umjetna inteligencija nije uvijek dovoljno učinkovita u filtriranju istinitih od lažnih informacija.

Ova istraživanja ukazuju na potrebu za većim razumijevanjem kako se ideje šire kroz društvene mreže i kako se može bolje upravljati tim procesom kako bi se spriječilo širenje dezinformacija. Širenje informacija, slično kao i širenje virusa, zahtijeva promišljenu strategiju kako bi se osigurala točnost i pouzdanost informacija, posebno u kriznim situacijama poput pandemije.

Društvene mreže igraju ključnu ulogu u širenju i bolesti i informacija, te je ključno da se nastave istraživanja kako bismo bolje razumjeli te procese i unaprijedili modele koji mogu pomoći u suzbijanju kako fizičkih, tako i informativnih "zaraza".

Izvor: University of Virginia