Nova znanstvena otkrića ukazuju na postojanje jedinstvenog prstenastog područja unutar tekuće jezgre Zemlje, smještenog tisućama kilometara ispod površine. Ovo područje, koje su otkrili znanstvenici s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU), otvara nova saznanja o dinamici magnetskog polja našeg planeta.

Struktura unutar tekuće jezgre otkrivena je na niskim geografskim širinama, a položena je paralelno s ekvatorom. Prema seizmolozima s ANU-a, ovo područje do sada nije bilo uočeno.

Zemljina jezgra sastoji se od dva sloja: unutarnje jezgre, koja je čvrsta, i vanjske jezgre, koja je tekuća. Oko jezgre nalazi se plašt. Novo otkriveno prstenasto područje nalazi se na vrhu vanjske jezgre, gdje tekuća jezgra dolazi u dodir s plaštem.

Suautor studije, geofizičar s ANU-a, profesor Hrvoje Tkalčić, objasnio je da su seizmički valovi u novo otkrivenom području sporiji nego u ostatku tekuće vanjske jezgre.

„Ova struktura položena je paralelno s ekvatorijalnom ravninom, ograničena je na niske geografske širine i ima oblik prstena,“ izjavio je profesor Tkalčić.

„Ne znamo točnu debljinu tog prstena, ali smo zaključili da se prostire nekoliko stotina kilometara ispod granice između jezgre i plašta.“

ANU znanstvenici nisu koristili tradicionalne metode promatranja seizmičkih valova, već su analizirali sličnosti među valovima mnogo sati nakon početka potresa. Ovaj pristup omogućio im je jedinstveno otkriće.

„Kroz proučavanje geometrije seizmičkih valova i njihovih putanja kroz volumen vanjske jezgre, rekonstruirali smo njihovo vrijeme putovanja kroz Zemlju. Tako smo utvrdili da ovo novo otkriveno područje ima nisku brzinu seizmičkih valova,“ objasnio je profesor Tkalčić.

„Ova posebna struktura do sada je ostala skrivena jer su ranije studije prikupljale podatke s manjom pokrivenošću volumena vanjske jezgre, promatrajući valove unutar jednog sata nakon velikih potresa.

„Mi smo postigli puno bolju pokrivenost volumena jer smo proučavali valove koji se odbijaju mnogo sati nakon velikih potresa.“

Suautor studije, dr. Xiaolong Ma, naglasio je da ovo otkriće otvara nove spoznaje o dinamici Zemljinog magnetskog polja.

„Još uvijek postoje misterije o vanjskoj jezgri Zemlje koje tek treba riješiti, a to zahtijeva multidisciplinarne napore iz područja seizmologije, mineralne fizike, geomagnetizma i geodinamike,“ izjavio je dr. Ma.

Vanjska jezgra Zemlje sastoji se uglavnom od tekućeg željeza i nikla, a intenzivno gibanje ove električki vodljive tekućine stvara magnetsko polje našeg planeta. Ovo polje štiti Zemlju i omogućava održavanje života, čuvajući je od štetnih sunčevih vjetrova i zračenja.

Znanstvenici smatraju da je ključno razumjeti sastav vanjske jezgre, uključujući prisutnost lakih kemijskih elemenata, kako bi se bolje shvatilo magnetsko polje i predvidjelo kada bi moglo oslabiti ili prestati djelovati.

„Naši rezultati su zanimljivi jer ova niska brzina seizmičkih valova unutar tekuće jezgre implicira visoku koncentraciju lakih kemijskih elemenata u tim regijama, što usporava valove. Ovi laki elementi, uz temperaturne razlike, pomažu u miješanju tekućine u vanjskoj jezgri,“ rekao je profesor Tkalčić.

„Magnetsko polje je temeljni element koji je potreban za održavanje života na površini našeg planeta.

„Dinamika Zemljinog magnetskog polja je područje od velikog interesa za znanstvenu zajednicu, stoga naši rezultati mogu potaknuti dodatna istraživanja o magnetskom polju i na Zemlji i na drugim planetima.“

Izvor: Australian National University, Canberra