Njemačka ponovno uvodi vojni rok uslijed rastućih sigurnosnih izazova

Njemačka vlada donijela je odluku o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, motivirana sve većim sigurnosnim prijetnjama u Europi i svijetu. Ova odluka označava značajan zaokret u njemačkoj obrambenoj politici, koja je 2011. godine suspendirala obvezno služenje vojnog roka.

Povijesni kontekst i razlozi ukidanja vojnog roka

Obvezni vojni rok bio je sastavni dio njemačkog obrambenog sustava od 1956. do 2011. godine. Tijekom tog razdoblja, milijuni mladih muškaraca prošli su kroz vojnu obuku, što je osiguralo stalnu popunjenost oružanih snaga. Međutim, nakon završetka Hladnog rata i smanjenja neposrednih vojnih prijetnji, njemačka vlada odlučila je suspendirati obvezni vojni rok, prelazeći na profesionalnu vojsku. Ova odluka temeljila se na uvjerenju da će profesionalne oružane snage biti učinkovitije u suočavanju s novim sigurnosnim izazovima.

Promijenjena sigurnosna situacija u Europi

Posljednjih godina Europa se suočava s nizom sigurnosnih izazova koji su potaknuli preispitivanje obrambenih strategija. Ruska aneksija Krima 2014. godine, sukobi u istočnoj Ukrajini te povećana vojna prisutnost Rusije u baltičkoj regiji izazvali su zabrinutost među europskim zemljama. Osim toga, porast terorističkih prijetnji i nestabilnost na Bliskom istoku dodatno su naglasili potrebu za jačanjem obrambenih kapaciteta. U tom kontekstu, Njemačka je prepoznala potrebu za povećanjem broja vojnog osoblja kako bi odgovorila na nove izazove i ispunila svoje obveze unutar NATO saveza.

Planovi za ponovno uvođenje vojnog roka

Prema najavama njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa, novi model vojnog roka bit će prilagođen suvremenim potrebama. Planira se uvođenje selektivne obvezne službe, pri čemu će svi mladići i djevojke u dobi od 18 godina biti pozvani na procjenu sposobnosti i motivacije za služenje. Očekuje se da će oko 5-10% njih biti odabrano za služenje temeljnog vojnog roka u trajanju od šest mjeseci, s mogućnošću produženja na 23 mjeseca za one koji pokažu poseban interes i sposobnosti. Cilj je postići brojku od 203.000 vojnika do 2025. godine, što je povećanje u odnosu na trenutnih 181.000 pripadnika Bundeswehra.

Reakcije javnosti i političkih stranaka

Odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka izazvala je različite reakcije u njemačkoj javnosti i među političkim strankama. Dok neki podržavaju ovu mjeru kao nužnu za jačanje nacionalne sigurnosti, drugi izražavaju zabrinutost zbog potencijalnih troškova i utjecaja na mlade. Oporbene stranke, poput Zelenih i Ljevice, kritizirale su planove, ističući da bi se sredstva trebala usmjeriti na diplomaciju i razvojne projekte. S druge strane, konzervativne stranke podržavaju povratak vojnog roka, naglašavajući njegovu ulogu u jačanju društvene kohezije i patriotizma.

Međunarodni kontekst i usporedbe

Njemačka nije jedina europska zemlja koja razmatra ili provodi ponovno uvođenje vojnog roka. Švedska je 2017. godine reaktivirala obveznu vojnu službu, a slične rasprave vode se i u drugim nordijskim i baltičkim zemljama. Ove države prepoznaju važnost održavanja adekvatnih obrambenih kapaciteta u svjetlu promijenjenih sigurnosnih okolnosti. Njemačka, kao jedna od vodećih europskih sila, svojim potezima šalje snažnu poruku o važnosti kolektivne sigurnosti i spremnosti na suočavanje s novim izazovima.

Ponovno uvođenje vojnog roka u Njemačkoj predstavlja značajnu promjenu u obrambenoj politici zemlje. Ova odluka odražava svijest o promijenjenim sigurnosnim uvjetima i potrebu za prilagodbom kako bi se osigurala nacionalna sigurnost i ispunile međunarodne obveze. Iako postoje različita mišljenja o ovoj mjeri, jasno je da Njemačka nastoji ojačati svoje obrambene kapacitete i biti spremna odgovoriti na buduće izazove.